Pratite nas

Događaji

HVALA SPLITE

Objavljeno

na

Sveti Dujam, Domnius izvorno, a kako starosjedilačko Dinarsko stanovništvo kojemu pripada i grad Split, pojedu po koje slovo u izgovoru pisane riječi, uobičajeno ovog sveca Rimokatoličke crkve zovemo i Sveti Duje, zaštitni je znak grada Spita.

[ad id=”93788″]

Kao solinski biskup i mučenik zaštitnik je i Splitsko-Makarske nadbiskupije te je po pisanim izvorima najvjerojatnije bio učenik apostola Sv. Petra na što upućuje i činjenica da je Split u ranom srednjem vijeku postao važno metropolitansko središte. Ne mogu, a de na kažem da je upravo u Solinu u Crkvi Sv. Petra i Andrije koncem 15 stoljeća pronađen hrvatski grb satkan od bijelo-crvenih četvorina, a identičan je pronađen i u zadužbini Frankopana u Crkvi Sv. Matije u Senju 1491. godine. Najstariji poznati  podatak o hrvatskom grbu od bijelo-crvenih četvorina u obliku štita potječe iz Iloka iz 1471 godine do 1477. godine kojeg je koristio Nikola Iločki kao gravuru svoga novca. Za Nikolu Iločkog se navodi da je bio kralj Bosne, ban Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, ban Mačve i Sedmogradskog vojvode.

Kovani novac Nikole od Iloka

Kovani novac Nikole od Iloka

Je li nakon toliko godina dragi Bog svojom providnošću i milošću spojio naš kraj istočne Hrvatske sa Splitom povezujući ih hrvatskim četvorinima teško je reći, no Udruga hrvatskih branitelja Sajmište Vukovar dobila je poziv Grada Splita na obilježavanje tjedna Svetog Dujma te procesiju i svetkovinu na dan svoga grada.

                  U ovim nesumnjivo antidemokratskim političkim vrludanjima vlasti kako pozicije tako i opozicije, na koje je ukazao i „ortodoksni crvendać“  Marin Jurjević kao neprijeporno odani vojnik stranke SDP-e, kazavši da je u toj stranci umrla demokracija. Odista ni njihov Statut ne predviđa udar kakav je napravljen na skupu u Crikvenici. Zato se s pravom može kazati da su u Split stigli progonitelji kršćana iz doba Marka Aurelija Junija koji su pogubili Svetog Dujma ili Neron, svejedno.

Branitelji i stjegonoše ispred "Banovine"

Branitelji i stjegonoše ispred “Banovine”

Kako su ljudske i Božje veze neraskidive tako je poziv grada Splita ovoj maloj, ali hvale vrijednoj udruzi i istinskim njenim dragovoljcima nedokučiv nerazumnim i nesavjesnim ljudima ma u kojoj stranci bili ili pak živjeli pod kapom kupidnih kukavica pa nikad ne znadu što razmišljaju ako se toga i sijete. Valja zamijetiti da se to oslikava i na spomenu hrvatskog grba, svi vide kocke iliti kockice kojih nema posebice na športskim dresovima. Tako vam je i kod svakodnevnog trabunjanja o demokraciji, a njihovo jedino djelovanje jest zatiranje pojedinca posebice ako se ne povlađuje.

Nitko od njih nije krio zadovoljstvo i oduševljenje prijemom u vijećnici grada, obilježavanju 25-ogodišnjice  događaja od prije 24 godine  pred zgradom poznatoj po nazivu Banovina, koja je u to vrijeme bila sjedište  Komande Vojno pomorske oblasti / VPO /. Tužno i ponosno se na tom mjestu bilo sjetiti prosvjeda Splićana protiv tadašnje jugovojske i nevino poginulog makedonskog ročnika Saška Gešovski te vojske opakih namjera čuvara tekovina revolucije!?.

Admiral Ante Budimir i članovi Udruge hbdr-a Sajmište

Admiral Ante Budimir i članovi Udruge hbdr-a Sajmište

Dirljive riječi uputili su Ozren Matijašević te Ivica Balić koji je tu prije 24 godine dana podigao hrvatski barjak pa mu je pripala čast da to učini i na 25. godišnjicu prosvjeda kontra tadašnje vlasti. Svakako valja se sjetiti i drugih organizatora toga prosvjeda kao što su Jure Šundov, Roland Zvonarević, Branko Glavinović, Mate Sabljić,  koji je otkinuo onaj puškomitraljez s transportera i svih onih koji su tim prosvjedom ukazali na blokadu i opsadu Kijeva od strane „najvećih sinova našeg naroda i narodnosti“ te svakako Martićeve milicije, ostavivši taj širi kraj danima bez osnovnog, u prvom redu vode, hrane i medicinske pomoći. Posebice treba naglasiti da je ova svečanost počela polaganjem vijenaca ispod Središnjeg Križa na gradskom groblju.

Kako to i priliči Udruga hbdr-a Sajmište imala je svoju katicu za sve kako se to uobičajeno kaže u osobi Nikole Bekavac te „častinka za vezu“ Damira Ćosića svima u Splitu znanog po nadimku roda.

Jednostavno svi dragi ljudi uz pomoć sveprisutnog čovjeka zvanog Vrba, a imena i prezimena Zoran Vrbatović činili su sve da ni jednog trenutka dragovoljci ne ostanu sami i da im budu u svekolikoj pomoći unatoč općem ugođaju i mnoštva obveza.

Prijem u gradskoj vijećnici

Prijem u gradskoj vijećnici

Sutradan je svakako bilo lijepo vidjeti na ručku zajedno dostojanstvenike Crkve u Hrvata, HV-e, dragovoljce, strane diplomatsko konzularne predstavnike i neke članova vlade na čelu s Premijerom gosp. Tihomirom Oreškovićem koji su dakako svi bili na otvorenoj homiliji upriličenoj na splitskoj rivi. Ono što mi nije promaklo jest činjenica da je cijelom gradskom jezgrom bila postavljena akustička instalacija tako da se je sluhom moglo pratiti svaki događaj. Svaka čast Splite.

Gradonačelnik  grada gospodin Ivo Baldasar, što iz osobnog iskustva mogu kazati, jedan je od rijetkih političara lokalne samouprave, a bome i državne vlasti uopće, koji se drži maksime da svi dragovoljci zaslužuju posebnu zahvalnost te pozornost kako za života tako i posthumno, a ne samo neki i to odabrani po sistemu svi za jednoga jedan za sve koji pritom pola piju pola šarcu daju.

Naš narod trpi i gore „ravnopravne“ podjele po onoj davno izrečenoj, pola meni,  pola tebi, pola Bagi!?

Imao sam čak i tu sreću da sretnem čovjeka koji je upravo prvu policijski postrojbu grada Splita doveo u moj kraj pa sam bome još više bio ozaren i po mojoj baršunastoj kosi odnosno frizuri,  koja je odavno izgubila češalj, prolazila je struja, ali eto i to je dio demokratičnosti. Bilo mi je malo nelagodno prilikom fotografiranja s Premijerom pa sam stao iza leđa naslonivši svoju desnicu na njegovo rame, no  uspio sam prozboriti nekoliko riječi prije toga iz kojih sam zaključio da još u svijeći ima ulja.

 Svakako ravnopravan s drugima bio je i naš general Mirko Šundov koji mi je samo kazao prije svečanog mimohoda ja sam ovdje premda u odori i po dužnosti samo Mirko. Tako da ove stvari upravo govore o osobnosti sasvim suprotne od osornih ljudi  koji su i na blagdan Svetog Dujam i dan grada učinili ono što su učinili. Sramota.

Dragovoljci s hajdukovim legendama, braćom Ivom i Zvonkom Bego te Ivicom Šurjakom

Dragovoljci s hajdukovim legendama, braćom Ivom i Zvonkom Bego te Ivicom Šurjakom

Usudim se reći da je splitski gradonačelnik bio na barikadama u Kijevu da sigurno ne bi bio smijenjen odnosno izbačen iz stranke. On je nama otvoreno u vili Dalmacija kazao da će on sigurno snositi posljedice, a ja bih dodao da ni „Malaparte“ ni „Watson“ nisu mogli pretrpjeti što su vidjeli njegovo javno primanje hostije u znak Svete pričesti uz Premijera Oreškovića i Božu Petrov.

Sprega medija i najjačih stranaka je neupitna koja ima jedan te isti odavno prokušan cilj, razdijeli da bi se moglo vladati.

Split ne bi bio Split da fešta prođe bez znaka svog Hajduka. Da bi se dalo malo vitra „protokolu“ organizirana je utakmica između navijača Torce Brda te veterana Hajduka u kvartu Brda. Tu su članovi udruge Sajmište mogli upoznati žive legende braću Zvonka i Ivu Bego kao i druge malo mlađe poput Ivice Šurjaka. I ovdje je sve bilo za desetku veću no što je dobila Bo Derek. Bez sputavanja svi smo se opustili i zdušno pjevali pjesme Torcide uz pratnju njihove mlade nade Gorana, kojem ne zapamtih prezime i nadam se da mi ne će zamjeriti.

Ja kao nekad izbezumljeni navijač Bilih osjetio sam da Split ima štošta dobroga iz povijesti i sadašnjosti te da ima i dobru perspektivu, ali ako je to bez Hajduka  onda je to samo zaborav ma koliko se feštalo i ma na koji način.

Ovim se složio i šjor Ivo Bego koji je  „bala i piva ka mladić prid momačku veče“, a pari mi se da se vrti oko osamdesete godine života.

Tu na Brdima pala je i odluka da se upriliči upravo na Sajmištu u Vukovaru utakmica između veterana HNK Hajduk Split i HNK Dinamo Zagreb pa se veselim događaju unaprijed.

Slika Svetog Dujma resi crkvu  Sv. Jere, a naši doživljaji ovogodišnje svečanosti galiti će i žariti doživotno naša srca od Splita do Vukovara. Što dugo kazati nego HVALA SPLITE.

Ante Baraba Miš

U Pagliuchu, 12. svibnja 2016.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari