Pratite nas

Događaji

HVALA SPLITE

Objavljeno

na

Sveti Dujam, Domnius izvorno, a kako starosjedilačko Dinarsko stanovništvo kojemu pripada i grad Split, pojedu po koje slovo u izgovoru pisane riječi, uobičajeno ovog sveca Rimokatoličke crkve zovemo i Sveti Duje, zaštitni je znak grada Spita.

[ad id=”93788″]

Kao solinski biskup i mučenik zaštitnik je i Splitsko-Makarske nadbiskupije te je po pisanim izvorima najvjerojatnije bio učenik apostola Sv. Petra na što upućuje i činjenica da je Split u ranom srednjem vijeku postao važno metropolitansko središte. Ne mogu, a de na kažem da je upravo u Solinu u Crkvi Sv. Petra i Andrije koncem 15 stoljeća pronađen hrvatski grb satkan od bijelo-crvenih četvorina, a identičan je pronađen i u zadužbini Frankopana u Crkvi Sv. Matije u Senju 1491. godine. Najstariji poznati  podatak o hrvatskom grbu od bijelo-crvenih četvorina u obliku štita potječe iz Iloka iz 1471 godine do 1477. godine kojeg je koristio Nikola Iločki kao gravuru svoga novca. Za Nikolu Iločkog se navodi da je bio kralj Bosne, ban Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, ban Mačve i Sedmogradskog vojvode.

Kovani novac Nikole od Iloka

Kovani novac Nikole od Iloka

Je li nakon toliko godina dragi Bog svojom providnošću i milošću spojio naš kraj istočne Hrvatske sa Splitom povezujući ih hrvatskim četvorinima teško je reći, no Udruga hrvatskih branitelja Sajmište Vukovar dobila je poziv Grada Splita na obilježavanje tjedna Svetog Dujma te procesiju i svetkovinu na dan svoga grada.

                  U ovim nesumnjivo antidemokratskim političkim vrludanjima vlasti kako pozicije tako i opozicije, na koje je ukazao i „ortodoksni crvendać“  Marin Jurjević kao neprijeporno odani vojnik stranke SDP-e, kazavši da je u toj stranci umrla demokracija. Odista ni njihov Statut ne predviđa udar kakav je napravljen na skupu u Crikvenici. Zato se s pravom može kazati da su u Split stigli progonitelji kršćana iz doba Marka Aurelija Junija koji su pogubili Svetog Dujma ili Neron, svejedno.

Branitelji i stjegonoše ispred "Banovine"

Branitelji i stjegonoše ispred “Banovine”

Kako su ljudske i Božje veze neraskidive tako je poziv grada Splita ovoj maloj, ali hvale vrijednoj udruzi i istinskim njenim dragovoljcima nedokučiv nerazumnim i nesavjesnim ljudima ma u kojoj stranci bili ili pak živjeli pod kapom kupidnih kukavica pa nikad ne znadu što razmišljaju ako se toga i sijete. Valja zamijetiti da se to oslikava i na spomenu hrvatskog grba, svi vide kocke iliti kockice kojih nema posebice na športskim dresovima. Tako vam je i kod svakodnevnog trabunjanja o demokraciji, a njihovo jedino djelovanje jest zatiranje pojedinca posebice ako se ne povlađuje.

Nitko od njih nije krio zadovoljstvo i oduševljenje prijemom u vijećnici grada, obilježavanju 25-ogodišnjice  događaja od prije 24 godine  pred zgradom poznatoj po nazivu Banovina, koja je u to vrijeme bila sjedište  Komande Vojno pomorske oblasti / VPO /. Tužno i ponosno se na tom mjestu bilo sjetiti prosvjeda Splićana protiv tadašnje jugovojske i nevino poginulog makedonskog ročnika Saška Gešovski te vojske opakih namjera čuvara tekovina revolucije!?.

Admiral Ante Budimir i članovi Udruge hbdr-a Sajmište

Admiral Ante Budimir i članovi Udruge hbdr-a Sajmište

Dirljive riječi uputili su Ozren Matijašević te Ivica Balić koji je tu prije 24 godine dana podigao hrvatski barjak pa mu je pripala čast da to učini i na 25. godišnjicu prosvjeda kontra tadašnje vlasti. Svakako valja se sjetiti i drugih organizatora toga prosvjeda kao što su Jure Šundov, Roland Zvonarević, Branko Glavinović, Mate Sabljić,  koji je otkinuo onaj puškomitraljez s transportera i svih onih koji su tim prosvjedom ukazali na blokadu i opsadu Kijeva od strane „najvećih sinova našeg naroda i narodnosti“ te svakako Martićeve milicije, ostavivši taj širi kraj danima bez osnovnog, u prvom redu vode, hrane i medicinske pomoći. Posebice treba naglasiti da je ova svečanost počela polaganjem vijenaca ispod Središnjeg Križa na gradskom groblju.

Kako to i priliči Udruga hbdr-a Sajmište imala je svoju katicu za sve kako se to uobičajeno kaže u osobi Nikole Bekavac te „častinka za vezu“ Damira Ćosića svima u Splitu znanog po nadimku roda.

Jednostavno svi dragi ljudi uz pomoć sveprisutnog čovjeka zvanog Vrba, a imena i prezimena Zoran Vrbatović činili su sve da ni jednog trenutka dragovoljci ne ostanu sami i da im budu u svekolikoj pomoći unatoč općem ugođaju i mnoštva obveza.

Prijem u gradskoj vijećnici

Prijem u gradskoj vijećnici

Sutradan je svakako bilo lijepo vidjeti na ručku zajedno dostojanstvenike Crkve u Hrvata, HV-e, dragovoljce, strane diplomatsko konzularne predstavnike i neke članova vlade na čelu s Premijerom gosp. Tihomirom Oreškovićem koji su dakako svi bili na otvorenoj homiliji upriličenoj na splitskoj rivi. Ono što mi nije promaklo jest činjenica da je cijelom gradskom jezgrom bila postavljena akustička instalacija tako da se je sluhom moglo pratiti svaki događaj. Svaka čast Splite.

Gradonačelnik  grada gospodin Ivo Baldasar, što iz osobnog iskustva mogu kazati, jedan je od rijetkih političara lokalne samouprave, a bome i državne vlasti uopće, koji se drži maksime da svi dragovoljci zaslužuju posebnu zahvalnost te pozornost kako za života tako i posthumno, a ne samo neki i to odabrani po sistemu svi za jednoga jedan za sve koji pritom pola piju pola šarcu daju.

Naš narod trpi i gore „ravnopravne“ podjele po onoj davno izrečenoj, pola meni,  pola tebi, pola Bagi!?

Imao sam čak i tu sreću da sretnem čovjeka koji je upravo prvu policijski postrojbu grada Splita doveo u moj kraj pa sam bome još više bio ozaren i po mojoj baršunastoj kosi odnosno frizuri,  koja je odavno izgubila češalj, prolazila je struja, ali eto i to je dio demokratičnosti. Bilo mi je malo nelagodno prilikom fotografiranja s Premijerom pa sam stao iza leđa naslonivši svoju desnicu na njegovo rame, no  uspio sam prozboriti nekoliko riječi prije toga iz kojih sam zaključio da još u svijeći ima ulja.

 Svakako ravnopravan s drugima bio je i naš general Mirko Šundov koji mi je samo kazao prije svečanog mimohoda ja sam ovdje premda u odori i po dužnosti samo Mirko. Tako da ove stvari upravo govore o osobnosti sasvim suprotne od osornih ljudi  koji su i na blagdan Svetog Dujam i dan grada učinili ono što su učinili. Sramota.

Dragovoljci s hajdukovim legendama, braćom Ivom i Zvonkom Bego te Ivicom Šurjakom

Dragovoljci s hajdukovim legendama, braćom Ivom i Zvonkom Bego te Ivicom Šurjakom

Usudim se reći da je splitski gradonačelnik bio na barikadama u Kijevu da sigurno ne bi bio smijenjen odnosno izbačen iz stranke. On je nama otvoreno u vili Dalmacija kazao da će on sigurno snositi posljedice, a ja bih dodao da ni „Malaparte“ ni „Watson“ nisu mogli pretrpjeti što su vidjeli njegovo javno primanje hostije u znak Svete pričesti uz Premijera Oreškovića i Božu Petrov.

Sprega medija i najjačih stranaka je neupitna koja ima jedan te isti odavno prokušan cilj, razdijeli da bi se moglo vladati.

Split ne bi bio Split da fešta prođe bez znaka svog Hajduka. Da bi se dalo malo vitra „protokolu“ organizirana je utakmica između navijača Torce Brda te veterana Hajduka u kvartu Brda. Tu su članovi udruge Sajmište mogli upoznati žive legende braću Zvonka i Ivu Bego kao i druge malo mlađe poput Ivice Šurjaka. I ovdje je sve bilo za desetku veću no što je dobila Bo Derek. Bez sputavanja svi smo se opustili i zdušno pjevali pjesme Torcide uz pratnju njihove mlade nade Gorana, kojem ne zapamtih prezime i nadam se da mi ne će zamjeriti.

Ja kao nekad izbezumljeni navijač Bilih osjetio sam da Split ima štošta dobroga iz povijesti i sadašnjosti te da ima i dobru perspektivu, ali ako je to bez Hajduka  onda je to samo zaborav ma koliko se feštalo i ma na koji način.

Ovim se složio i šjor Ivo Bego koji je  „bala i piva ka mladić prid momačku veče“, a pari mi se da se vrti oko osamdesete godine života.

Tu na Brdima pala je i odluka da se upriliči upravo na Sajmištu u Vukovaru utakmica između veterana HNK Hajduk Split i HNK Dinamo Zagreb pa se veselim događaju unaprijed.

Slika Svetog Dujma resi crkvu  Sv. Jere, a naši doživljaji ovogodišnje svečanosti galiti će i žariti doživotno naša srca od Splita do Vukovara. Što dugo kazati nego HVALA SPLITE.

Ante Baraba Miš

U Pagliuchu, 12. svibnja 2016.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari