Pratite nas

Reagiranja

HVIDR-a: Mrsić i Matić napadaju branitelje radi osobnih interesa na EU izborima

Objavljeno

na

Foto: Hina

Izjave Miranda Mrsića o braniteljskim mirovinama kojima HDZ kupuje izborne glasove, nakon Ministarstva hrvatskih branitelja u četvrtak je osudila i HVIDR-a optuživši Mrsića, Predraga Matića i medije da neargumentirano šire laži i stigmatiziraju hrvatske branitelje uoči euroizbora.

Bivši SDP-ovi ministri Mirando Mrsić i Predrag Matić šire laži o hrvatskim braniteljima proteklih dana isključivo radi osobne koristi i uspjeha na predstojećim EU izborima, ocjenjuju u priopćenju predsjednik HVIDR-e Josip Đakić i predsjednik Glavnog odbora Josip Periša.

Mrsić i Matić su se, kažu, upustili u pozivanje na medijsku hajku protiv hrvatskih branitelja, manipulirajući podacima o braniteljskim mirovinama.

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ovoga je tjedna s konferencije za novinare prozvao HDZ da braniteljskim mirovinama kupuje izborne glasove, dok je bivši ministar branitelja Predrag Matić u RTL Direktu rekao da je porast broja branitelja “samo početak pakla koji nam slijedi”.

Na Mrsićeve izjave jučer je oštro reagiralo Ministarstvo branitelja optuživši Mrsića, uz ostalo, da je kao ministar razdvajanjem radničkih i braniteljskih mirovina izazvao “nesigurnost kod ove ranjive populacije (branitelja) i nastavak izazivanja kaosa”.

U HVIDR-i kažu da su Mrsić i Matić očito zaboravili “ratne profitere i dezertere, te ostale koji su se bogatili i radili na izdaji nacionalnih interesa, dok su hrvatski branitelji i domoljubi ginuli i bili ranjavani da bi cijeli hrvatski narod obranili od velikosrpskog agresora i stvorili samostalnu hrvatsku državu”.

Bivše SDP-ove ministre, kažu, očito ne smetaju mirovine sudionika NOR-a i bivše JNA od kojih gotovo 20000 prima mirovinu prema zakonu koji je preuzet još od vremena SFRJ, te omogućava da ih nasljeđuju njihove obitelji.

“Činjenica je da je i sam predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH rođen čak 12 godina nakon II. sv.rata. Međutim, nepobitna je činjenica da braniteljske mirovine godinama prolaze razne revizije, provjere i kontrole, dok partizanske mirovine nitko ne dovodi u pitanje”, kaže HVIDR-a koja Matiću i Mrsiću poručuje da pronalaze put do svojih fotelja ne zadirući pritom u dostojanstvo hrvatskih branitelja.

Za huškačku kampanju protiv branitelja HVIDR-a je prozvala i medije, posebice internetske portale, koje, kažu, predvodi “Index”, te razne političare, koji su se “koristeći legitimne referendumske inicijative, natjecali u blaćenju i stigmatiziranju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji”. Pojedini novinari natjecali su se u njihovom stigmatiziranju kao povlaštenih i privilegiranih osoba, prikazujući ih kao jedini i najveći teret države i društva.

Cilj im je da branitelje i njihove obitelji odvoje od naroda, “zaboravljajući da su branitelji njegovo duša i tijelo, ranjeno u obrani naše Domovine, ali zacijeljeno u daljnjem zajedničkom životu i okrenuto boljoj budućnosti”.

“Sve ove dugogodišnje medijske hajke prema hrvatskim braniteljima posebno žalosne, imajući u vidu kako se ostale države ponose svojim ratnim veteranima, te ovim putem ističemo svoje razočarenje ovim nametnutim stanjem u našem društvu i oštro osuđujemo daljnja stigmatiziranja i manipuliranja javnosti usmjerenih protiv hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na uske političke i osobne interese”, poručuju Đakić i Periša.

(Hina)

 

Ministarstvo branitelja: Mrsić uznemiruje branitelje, to podliježe kaznenom progonu

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Reagiranja

Turski nobelovac Orhan Pamuk razočaran Erdoganovom odlukom o Aja Sofiji

Objavljeno

na

Objavio

isječak/youtube

Turski nobelovac Orhan Pamuk oglasio se u nedjelju nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u petak potpisao dekret o vraćanju Aje Sofije u džamiju, nakon što je turski sud poništio vladinu uredbu iz 1934. godine kojom je nekoć istanbulska kršćanska crkva, a potom i džamija, pretvorena u muzej

‘Turci su ponosni što su sekularni. Ovaj potez će oduzeti taj ponos naciji’, izjavio je za britanski BBC poznati pisac vidno razočaran promjenom statusa Aje Sofije. Pamuk je naglasio da postoje milijuni Turaka koji misle poput njega, ali i da u Turskoj više nema demokracije. ‘Budući da je Aja Sofija znak modernog turskog sekularizma, vratiti je u džamiju znači nažalost reći da ne želimo više biti prijateljski raspoloženi prema zapadu. Jednostavno, više ne želimo biti sekularno društvo’, poručio je pisac ovjenčan Nobelovom nagradom za književnost 2006. godine.

Globalno prepoznat po svojim djelima ‘Snijeg’, ‘Zovem se Crvena’ i ‘Istanbul: grad, sjećanja’, Pamuk je u domovini sudski progonjen zbog ‘vrijeđanja turskosti’, ali je taj slučaj prekinut. Turski nacionalisti su piscu zamjerili izjave u kojima je podsjećao na genocid Ankare nad Armencima i proganjanje Kurda, ali i o zabrani javnog govora o tome u turskom društvu. Turski predsjednik Erdogan je prošlog petka proglasio Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. godine bilo nezakonito.

Namjera turskih vlasti da Aju Sofiju ponovno pretvore u džamiju naišla je na oštre kritike u svijetu, uključujući Sjedinjene Države, a naročito pravoslavnih vjerskih vođa. Ruska pravoslavna crkva objavila je da žali što sud nije uzeo njezinu zabrinutost u obzir prilikom donošenja presude te je upozorila da bi odluka mogla dovesti do još većih podjela. Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa više od 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu čije je sjedište u Istanbulu, ocijenio je da će presuda ‘razočarati kršćane i dodatno podijeliti Istok i Zapad’.

Američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja. No turske skupine predvođene Erdoganom dugo su vodile kampanju za prenamjenu muzeja tvrdeći da bi ona bolje odražavala status Turske kao većinski muslimanske zemlje.

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

U školama će gledati film o NDH, ali ne i o Domovinskome ratu. Zašto?

Objavljeno

na

O stvaranju hrvatske države, odnosno pravednom i legitimnom, obrambenom, osloboditeljskom i pobjedničkom Domovinskom ratu učenici u osnovnim i srednjim školama u okviru nastavnog programa ne moraju gledati ni jedan igrani ili dokumentarni film, ali zato od jeseni bit će prisiljeni gledati kontraverzni igrani film „Dnevnik Diane Budisavljević“, koji je nastao u hrvatsko-srpskoj produkciji. To je prvi i jedini film od stvaranja hrvatske države koji je ušao kao obvezni predmet u škole, što je potvrdilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, što je skandal nad skandalima.

Naime, nemamo ništa protiv da se i takvi filmovi gledaju u školama, ali odmah se postavlja pitanje: zašto samo taj i takav film (sic!), zašto učenici ne će i ne moraju gledati filmove, ako im već ne će i ne žele prikazivati o borbi hrvatskog naroda za slobodu, barem one koji su nastali po hrvatskim književnim djelima Ranka Marinkovića, Krleže, Aralice, Raosa, Marije Jurić-Zagorke, Šoljana, Ante Kovačića, Slavka Kolara i drugih velikih hrvatskih pisaca?

Dosad su u Hrvatskoj snimljeni i prikazani i brojni dokumentarni filmovi na temu Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog, ali ni za jednog nema mjesta u školama. Zašto, kako?

Film „Dnevnik Diane Budisavljević“ odlično je primljen i u Srbiji, a kako je nagrađen svim mogućim nagradama i priznanjima u Hrvatskoj i „tamo daleko“ stječe se dojam da je iznimno prihvatljiv jednima i drugima.

Riječ je o filmskoj priči o ženi koja je tijekom Drugog svjetskog rata iz ustaških logora gotovo sama spasila (pišu Srbi!) na desetine tisuća srpske djece, što drugim riječima znači da je jako dobro surađivala s Ante Pavelićem i NDH. Drugačije taj humanitarni čin ne bi mogla ni izvesti.

U Izraelu iznimno cijene čovjeka koji je u vrijeme II. svjetskog rata spasio samo jedan ljudski život, a u bivšoj Jugoslaviji nitko nije ni spominjao, a kamoli dao neko priznanje ženi koja je ulazila i izlazila iz ustaških logora kako je i kada htjela, koja je odvozila i smještavala djecu koju su ustaše zatvarali.

Dakle, jedan dan su ih ustaše masovno odvodili i zatvarali, a već drugi dan dolazila je neka Diana Budisavljević i bez problema vraćala ih natrag kući, kao poštanske pakete!

E, toga dosad nije bilo ni u filmu!

Govoreći o važnosti Diane Budisavljević za srpsku zajednicu zamjenik gradonačelnika Grada Beograda Goran Vesić, koji je u Srbiji poznat i kao inicijator naziva ulica i trgova po istaknutim koljačima – četnicima, uz ostalo je rekao da je „ona spasila 15.336 uglavnom srpske dece iz ustaških logora smrti“ (U filmu se inače govori o deset tisuća!?). Zatim je dodao da se „sjećanjem na ovaj čin borimo protiv revizije istorije jer je sve više pokušaja u Hrvatskoj da se smanji broj žrtava u Jasenovcu kao i da se ovaj strašni logor smrti prikaže kao radni logor za zabavu“, poručio je Vesić.

Film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ od jeseni u školskom kurikulumu

Na to je redateljica filma Dana Budisavljević izjavila da je „za Hrvatsku vrlo bitno da na jedan neostrašćeni način prizna sistemske zločine NDH koji su imali za cilj istrebljenje Srba, Židova i Roma“.

Dakle, tu među stradalima nema Hrvata. Ni u Drugom, ni u Domovinskome ratu!? Kako će se to nekom učeniku protumačiti, ako pita?

Možda će nečija mama ili tata postaviti pitanje: zašto moje dijete mora gledati baš taj film, ali ne i onaj (barem dokumentarni) o masovnom progonu Hrvata iz Vukovara, 18. studenoga 1991.? Nakon obveznog gledanja filma o Diani, koja čak nije bila ni Hrvatica već Austrijanka, vjerojatno će se nizati pitanja o brojnim srpskim koncentracijskim logorima, masovnim grobnicama iz Drugog svjetskog rata, ali i onima od 1991., spaljenim hrvatskim selima, masovnom ubijanju Hrvata od Vukovara, Škabrnje, Pakraca, Saborskog, Voćina, Siska, Petrinje, Zadra, Knina, Gospića, pa sve do Dubrovnika… Bit će i pitanja: zašto djeca ne gledaju filmove o iznimnim pothvatima hrvatskih liječnika i zdravstvenih djelatnika tijekom hrvatske borbe za slobodu, o Junacima Domovinskoga rata, od kojih su neke osudili (pa i oslobodili) u Haagu. Zašto ne gledaju filmove o Kati Šoljić ili tisućama drugih hrvatskih majki koje su zbog srpske i ine agresije ostale bez svojih sinova i kćeri, ali i brojnih drugih članova obitelji, koje su Srbi masakrirali? Ili o tragičnoj sudbini dr. Ivana Šretera? Učenici bi trebali vidjeti filmove i o srpskim zločinima u BiH, a poglavito o onom najstrašnijem u – Srebrenici.

Ne, to oni ne trebaju gledati. Ali ni čitati knjige o Domovinskome ratu.

Uvlačenjem filma „Dnevnik Diane Budisavljević“ u škole opet se stvara razdor među Hrvatima, opet se vraćamo na početak, na borbu ustaša i partizana, na Mirka i Slavka, a s time će se i namjerno zanemariti junačka i pobjednička borba hrvatskog naroda za slobodu, za stvaranje slobodne i samostalne hrvatske države.

Inače, najgledaniji hrvatski igrani film na temu Domovinskog rata je „General“ Antuna Vrdoljaka. Pojedini tzv. kritičari dočekali su ga „na nož“ jer u njemu uz ostalo nema nasilja Hrvatske vojske nad srpskih narodom! U tom grmu leži zec!

Ne, to ne može biti slučajno, to je – namjerno!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari