Pratite nas

Pregled

I Angelu Merkel zanima Erdoganov predizborni posjet BiH, Izetbegović ne vidi ništa sporno

Objavljeno

na

Foto: Epa

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović potvrdio je kako će 20. svibnja u Sarajevu biti domaćin turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu te da će obojica sudjelovati na skupu organizacije Unija europskih demokrata Turske (UEDT), čije je održavanje najavljeno u dvorani Zetra, ustvrdivši da u tom posjetu, koji se u javnosti tumači kao dolazak na glavni turski predizborni skup za europsku dijasporu, ne vidi ništa sporno.

Izetbegović je ovo izjavio u srijedu kasno navečer u Berlinu, nakon sastanka kojega su on i druga dva člana Predsjedništva BiH Dragan Čović i Mladen Ivanić imali s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja se i sama, po riječima Izetbegovića, zanimala dolazi li doista Erdogan u BiH i zbog čega.

“Gospođi Merkel sam kazao da je Erdogan prijatelj BiH, da ništa loše Turska i Erdogan nisu uradili prema BiH. Nema razloga da mi imamo neki loš odnos prema tome što će on doći u BiH. Mi isto u Njemačku znamo doći pa lobirati za glasove, evo recimo i za SDA. U BiH dolaze i Aleksandar Vučić i Andrej Plenković, Milorad Dodik odlazi u Srbiju na predizborne skupove”, kazao je Izetbegović za Al Jazeeru Balkans.

O posjetu turskog predsjednika BiH nagađalo se danima s obzirom na najave da će Erdogan, uoči turskih izbora u lipnju, održati središnji predizborni skup turske dijaspore u Europi upravo u BiH, nakon što su Njemačka i Austrija osporile održavanje takvih skupova na svom tlu. Erdoganov dolazak u Sarajevo jučer je i službeno najavljen kao radni posjet.

Izetbegović je također potvrdio da je riječ o radnom posjetu, dodajući kako ne vidi zbog čega bi to mogao biti problem za BiH.

“Ne vidim zašto bi Erdoganov posjet trebao biti sporan i Njemačkoj. Ni Merkel ni Erdogan nisu šefovi u BiH, a oboje su dobrodošli”, kazao je Izetbegović.

Turski je predsjednik ranije izjavio kako u Sarajevo zapravo dolazi da bi se tamo sastao sa svojim pristalicama i to nakon što su slična okupljanja zabranile vlasti u zapadnoeuropskim državama uključujući Njemačku.

Mediji i javnost su okupljanje u Sarajevu, koje 20. svibnja organizira UEDT, organizacija čije je sjedište u Koelnu u Njemačkoj, protumačili kao središnji Erdoganov predizborni skup za dijasporu uoči izvanrednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će u Turskoj biti održani 24. lipnja.

(Hina)

 

Merkel zabrinuta: BIH treba izmjenu Izbornog zakona

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati