Pratite nas

Pregled

I Krešo Beljak nije upisao kuću u katastar

Objavljeno

na

Iako je HSS-ovac Davor Vlaović nedavno za saborskom govornicom prozivao HDZ-ova ministra uprave Lovru Kuščevića jer 11 godina nije upisao svoju vilu na Braču u katastar, već je ostala zavedena kao pašnjak, istu stvar napravio je i njegov šef Krešo Beljak.

Samoborski gradonačelnik i predsjednik HSS-a, naime, nije upisao svoju samoborsku kuću u katastar, niti za nju ima uporabnu dozvolu.

U katastru i zemljišnim knjigama velika obiteljska kuća u Vinogradskoj ulici ne postoji, već je zavedena kao livada od 786 metara četvornih čiji su vlasnici supružnici Beljak. Kuća ima i broj, pa je nejasno kako je uopće samoborski gradonačelnik bez upisa u katastar i uporabne dozvole dobio kućni broj, piše Jutarnji list

– Kuća tehnički nije dovršena jer sukladno projektu nema uporabnu dozvolu i zbog toga ni nije mogla biti upisana u katastar. Ja sam uzeo kredit i dogovorio izgradnju po principu “ključ u ruke” i to se dogodi kada projektantni ne obave posao do kraja. Nisam imao pojma sve dok mediji nisu počeli zvati.

Sad sam se raspitao i doista nije upisana, a razlog je taj što tehnički nije dovršena, a kada bude, onda se tek može tražiti energetski certifikat i uporabna dozvola, te se onda može upisati u katastar – pojašnjava Beljak uz davanje na uvid sve dokumentacije koja to i potkrepljuje.

On je kuću upisao u imovinsku karticu prije četiri godine. Kuću s okućnicom površine 950 četvornih metara, procijenio je na pola milijuna kuna, a za zemljište i gradnju digao je kredit od 110.000 eura, za što nam je poslao i ugovor. Početna kamata je bila 5,5 posto, a sada se smanjila na oko tri posto.

– Kuščević ima uporabnu dozvolu i kuću iznajmljuje, te od nje ostvaruje dodatan prihod, a mi u svojoj živimo. A kako smo dobili broj? To je sada pitanje za državu i sustav koji omogućava da se dobije broj dok kuća nije dovršena – kaže Beljak, koji tvrdi da je gradio kuću u građevinskoj zoni, te da nije bilo prenamjena zemljišta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari