Pratite nas

Iz Svijeta

I nakon tri desetljeća komunizam progoni Čehe i Slovake

Objavljeno

na

Baršunastom revolucijom 1989., kako se nazivaju višetjedni prosvjedi bez presedana i prateći opći štrajk, mirno su okončana četiri desetljeća totalitarizma koji je tadašnjoj Čehoslovačkoj nametnuo Sovjetski Savez.

Čehoslovačka je bila članica Varšavskog pakta koji se raspao te godine s padom komunizma u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Time je završen i hladni rat.

Međutim, komunisti nikada nisu potpuno nestali iz politike i sada udružuju snage s populistima u pokušaju osvajanja vlasti u zemljama sljednicama Čehoslovačke: Češkoj i Slovačkoj.

– Komunističko nasljeđe i dalje postoji u Slovačkoj i korupcija je veliki problem – kaže Milan Knažko, slovački glumac koju je bio među najpopularnijim vođama Baršunaste revolucije.

– Laži, korupcija, licemjerje, zastrašivanje, zlostavljanje ljudi – to su komunističke metode koje su ovdje uobičajene – kazao je za AFP.

– Još uvijek nismo shvatili i naučili prihvatiti slobodu, red, demokraciju, ljudska prava – rekao je za AFP češki umirovljenik Kamil Miroslav Černy, član oporbene skupine iz 1989.

Ubojstva, korupcija…

Bivši komunist, populistički češki premijer Andrej Babiš navodi se kao agent u spisima tajne policije iz ’80-ih godina, što taj milijarder odlučno opovrgava.

Njegova manjinska koalicijska vlada može preživjeti u parlamentu samo zahvaljujući neformalnoj potpori Komunističke stranke, koja ima 15 od 200 mjesta u donjem domu.

Babiš je također suočen s nizom optužbi za korupciju i sukob interesa koji se odnose na njegov konglomerat tvrtki okupljenih pod matičnim holdingom Agrofert. Među tvrtkama se nalaze i neki od utjecajnih čeških medija. Osnova koncerna vrti se oko poljoprivrede i prehrambene industrije.

Ogromna masa ljudi preplavila je središte Praga u lipnju zahtijevajući Babiševu ostavku zbog tih optužbi. Lokalni mediji su izvijestili da se na prosvjedu, najvećem od Baršunaste revolucije, okupilo oko 250.000 ljudi.

Njegovi organizatori, pokret Milijun trenutaka za demokraciju, planira prosvjed 16. studenoga kako bi obilježili godišnjicu Baršunaste revolucije.

– Dat ćemo ultimatum Andreju Babišu: ili će riješiti svoj sukob interesa… ili će podnijeti ostavku na dužnost premijera – rekao je ovaj tjedan glavni organizator Mikulaš Minar zaprijetivši većim prosvjedima ako Babiš ne odgovori na to.

Vjeruje se da Robert Fico, čelnik slovačke vladajuće stranke Smer-SD – populističkih socijaldemokrata s komunističkim političkim korijenima, vuče konce iz sjene iako nije u vladi.

Bio je prisiljen otići s dužnosti premijera početkom 2018. nakon ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, koji je otkrio veze između nekih dužnosnika u Ficovoj vladi i talijanske mafije.

To je ubojstvo izazvalo najveće prosvjede koje je Slovačka vidjela od Baršunaste revolucije. Samo u Bratislavi okupili su se deseci tisuća ljudi.

Nekoliko drugih dužnosnika bilo je prisiljeno na ostavke nakon što je na svjetlo dana izašla njihova povezanost sa sumnjivim poduzetnikom Marianom Kočnerom, optuženom da je naredio ubojstvo.

Ugrožena demokracija

Komunistička policija brutalno je ugušila mirne studentske prosvjede u središtu Praga 17. studenoga 1989., što je bio okidač za Baršunastu revoluciju.

Slovaci su izašli na ulice dva dana kasnije, a zatim su se deseci tisuća ljudi danima okupljali i u Pragu i u Bratislavi.

Komunisti su se postupno povukli, a disident i pisac Vaclav Havel postao je predsjednikom Čehoslovačke i odveo zemlju na demokratske izbore 1990.

Nakon razlaza 1993. godine, Češka Republika i Slovačka pridružile su se NATO-u i Europskoj uniji, a Bratislava je ušla i u eurozonu 2009.

Pojavili su se novi političari i političke stranke, ali su birači postepeno gubili strpljenje s njima, uglavnom zbog raširene korupcije, i počeli se okretati prema političarima s komunističkim korijenima.

– Tolerancija prema suradnji s bivšim režimom, donedavno neprihvatljiva u visokoj politici, značajno je porasla – tvrdi Tomaš Lebeda, politički analitičar sa sveučilišta Palacky u istočnom češkom gradu Olomoucu.

“Društvo je preležerno i pretolerantno prema entitetima koji bi mogli ugroziti demokratski proces”, dodao je.

Snažne osobnosti

Babiš, peti najbogatiji Čeh po Forbesu, umanjivao je važnost navoda o svom mutnom poslovanju i komunističkoj prošlosti kako bi ušao u vladu kao ministar financija 2013. uz obećanje da će povesti borbu protiv korupcije.

Njegov pokret ANO izbio je na drugo mjesto na izborima 2013., a četiri godine poslije pobijedio je.

Otad je na vrhu anketa s 30 posto potpore birača usprkos optužbama za korupciju.

Fico, koji je u slovačkoj politici više od desetljeća, bio je premijer od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018.

Zadnje ankete pokazuju da će njegov Smer-SD, koji je i dalje na čelu koalicijske vlade premijera Petera Pellegrinija, pobijediti na općim izborima predviđenima za veljaču.

– Snažne osobnosti su pobjednici, bez obzira na njihovu prošlost – kaže češki politički analitičar Jan Kubaček za AFP.

– Nova (antikomunistička oporbena) lica jednostavno su propala nakon revolucije i ljudi su počeli tražiti alternative – dodao je. (Hina)

 

Jure Vujić: Berlinski zid je pao, ali opstaje zid liberalnog komunizma

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump: Kim Jong Un riskira izgubiti ‘sve’ nakon što je Sj. Koreja objavila test

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump je rekao u nedjelju da vođa Sjeverne Koreje Kim Jon Un riskira izgubiti “sve” ako nastavi s neprijateljskim postupcima i da se njegova zemlja mora denuklearizirati, nakon što je Pyongyang objavio da je izveo “uspješan test velike važnosti.

“Kim Jong Un je previše pametan i može previše izgubiti, zapravo sve, ako postupa na neprijateljski način. On je potpisao snažan sporazum o denuklearizaciji sa mnom u Singapuru”, napisao je Trump na Twitteru govoreći o njegovu prvom summitu s Kimom u Singapuru 2018.

“On ne želi pokvariti svoj privilegirani odnos s američkim predsjednikom niti se miješati u američke predsjedničke izbore u studenom”, rekao je.

Pyongyang je ranije u nedjelju objavio da je sjevernokorejska vojska u subotu provela “vrlo važan test” na poligonu za lansiranje projektila Sohae.

“Sjeverna Koreja, pod vodstvom Kim Jong Una raspolaže ogromnim gospodarskim potencijalom, ali mora se denuklearizirati kao što je obećala”, nastavio je Trump. “NATO, Kina, Rusija, Japan i cijeli svijet se slažu u vezi toga”.

Nakon opasnog porasta napetosti, Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja su pokrenuli dijalog nakon povijesnog susreta dvojice čelnika u lipnju 2018. u Singapuru.

Ali drugi sastanak na vrhu, u veljači u Hanoju, nije polučio uspjeh i pregovori su od tada u zastoju.

Predsjednik Trump je u subotu izrazio zadovoljstvo svojim jako dobrim odnosima sa sjevernokorejskim čelnikom.

“Mislim da obojica želimo da tako ostane. On zna da me čekaju izbori”, rekao je i dodao da bi bio iznenađen da Sjeverna Koreja postupi neprijateljski”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari