Connect with us

Politika

I stranke u Hrvatskoj protiv preglasavanja Hrvata u BiH

Published

on

Hrvatskoj četiri definirana relevantna politička subjekta i bloka imaju goleme razlike u brojnim pogledima na unutarnjopolitička pitanja, no kao o malo čemu imaju slične poglede prema BiH, njezinoj budućnosti i položaju Hrvata. Bilo da se radi o SDP-u, Mostu, Domovinskom pokretu i vladajućem HDZ-u, piše Večernji list BiH.

Danas ne postoji nitko relevantan u politici i na pozicijama vlasti u Hrvatskoj, kao što su to sadašnji medijski asovi političkog Sarajeva Stjepan Mesić ili Jadranka Kosor, kome nije najniža ljestvica za razgovore o BiH i rješavanju njezina statusa ostvarenje ravnopravnosti Hrvata kroz izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se prestalo manipuliranje kroz fenomen “Komšić” i preglasavanja ovoga naroda u Domu naroda.

Tri entiteta

Čak iako neki tvrde da se radilo u lapsusu, jezičnom ili stvarnom, o trima entitetima, izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u biti je pokazala sržni stav hrvatske politike. “Ovo je poruka onima kojima je BiH vrhovna vrijednost, jedinstvena BiH. Netko će reći i unitarna, s čime se dosta ljudi u BiH ne slaže, da je sama riječ entitet nametnuta, izmislili su je u vrijeme Daytona i da je ustvari potpuno pogrešna.

U BiH, bazično, po ustavnoj filozofiji, postoje tri etnička entiteta, ključna entiteta, a to su, po brojnosti, Bošnjaci, Srbi i Hrvati”, tumači Milanović. I dok je Mesić s međunarodnim upraviteljima u BiH radio na sustavnom slabljenju pozicije Hrvata, nitko do sada od dužnosnika na vlasti nije kao premijer Andrej Plenković toliko investirao u lobiranje za Hrvate u BiH te tu temu kandidirao na najvišem forumu, Vijeću EU-a.

“Odgovornost je legitimnih predstavnika triju naroda i političkih stranaka da postignu dogovor o reorganizaciji teritorijalnog ustroja koji bi uspostavio pravedniju raspodjelu političkog i ekonomskog upravljanja na svim razinama vlasti te mehanizme koji bi jamčili stvarnu ravnopravnost svih triju naroda i ostalih.

Politika Hrvatske nikad nije bila miješati se u bosanskohercegovačku dnevnu politiku. Svi koji razumiju funkcioniranje BiH znaju da je pitanje ravnopravnosti triju naroda ključno da BiH bude funkcionalna i učinkovita država, što je u interesu svih njezinih građana”, rekao je Plenković nedavno za Večernji list BiH. Svoj prvi posjet nakon preuzimanja mandata najavio je u BiH.

SDP-ova Biljana Borzan, ugledna zastupnica u Europskom parlamentu, smatra kako je bitno postaviti pošteniji okvir u BiH kako bi Hrvati bili ravnopravni.

“Hrvati u BiH svakako zaslužuju bolju poziciju nego što je sada imaju. Sustav u kojem Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika trenutačno je legalan, ali svakako ne i legitiman. Promjene daytonskog Ustava test su s kojim će se zemlja morati suočiti na europskom putu. Da bi BiH napredovala kao zajednica i država, ne može vječno ostati u okviru dokumenta koji je napravljen da bi se zaustavio rat”, istaknula je Borzan.

Primjer Jugoslavije Mostov zastupnik i rođeni Mostarac Nino Raspudić, koji je nedavno izjavio da je hrvatska pozicija u BiH teška, ističe kako ne vidi “nijedan suvisao argument za to da bi etnoteritorijalni preustroj BiH doveo do getoizacije i do raspada”.

“Na primjeru bivše Jugoslavije vidjeli smo da je unitarizam većinskoga naroda pod građanskom krinkom siguran put u raspad. Prije će biti da je istina sljedeća: bošnjačkoj eliti odgovara ovakva podjela na srpsko-bošnjačku BiH pa se zato protive jedinici s hrvatskom većinom”, smatra Raspudić.

Slično razmišlja čelnik Domovinskog pokreta. “Pravo i jedino rješenje koje bi zadovoljilo ta načela jest federalna jedinica hrvatskog naroda u sklopu jedinstvene BiH”, rekao je Miroslav Škoro.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari