Pratite nas

Herceg Bosna

ICTY izrekao osuđujuće presude Prliću, Stojiću, Praljku. Izricanje presude prekinuto

Objavljeno

na

Trinaest i pol godina nakon dobrovoljne predaje Haškom sudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata izrečena je pravomoćna presuda.

Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa pročitalo je svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata  tijekom rata u BiH.

Agius je kazao da je ovo posljednje zasjedanje i posljednja presuda koju izriče Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Ovo je bio veoma dug i složen postupak. Mnogo je vremena prošlo od početka postupka od 2006. godine i otkada je u lipnju 2013. godine Žalbeno vijeće prvi put dobilo obavijest o podnošenju žalbe. Ove godine između 20. i 28. ožujka poslušali smo argumentaciju strana u žalbenom postupku.

Sažeo je ukratko zaključak Žalbenog vijeća i kazao da usmeni sažetak nije dio službene i mjerodavne pisane presude žalbenog vijeća koja će biti podijeljena stranama u postupku. Događaji su bili u vremenu 1991. i 1994. godine u osam općina i zatočeničkim centrima u Bosni i Hercegovini, kazao je Agius.

Žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće počinilo greške prilikom utvrđivanja odgovornosti šestorke za brojne ratne zločine pod trećom kategorijom optužnice iz UZP-a.

Riječ je o nekoliko desetaka incidenata za koje tužiteljstvo traži da se zaključci u prvom stupnju preokrenu te da se povisi žalba optuženima.

No, Vijeće kaže da ne može iz početka suditi o činjenicama iz treće kategorije zločina u optužnici, jer je to bila zadaća prvostupanjskog suda. Vijeće je odbilo zahtjev da se ponovi postupak optuženicima po trećoj kategoriji zločina iz UZP-a, uzimajući u obzir prvostupanjske osude i dugi postupak u trajanju od 13 godina.

Žalbeno vijeće uzelo je u obzir dijelove presude koju su preokrenuli, ali i dalje zadržava osuđujuće presude za sve optužene.

Jadranku Prliću, bivšem predsjedniku vlade Herceg Bosne, odbijena je žalba i potvrđena kazna zatvora od 25 godina.

Valentinu Ćoriću, bivšem zapovjedniku vojne policije, sud također odbija poništiti presudu ili naložiti ponovno suđenje te potvrđuje kaznu od 20 godina zatvora.

Slobodanu Praljku, bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a, odbijeno je poništenje presude.

Njima trojici se uzima u obzir i vrijeme provedeno u pritvoru.

Nakon što je čuo da je pravomoćnu osuđen na 20 godina zatvora, general Slobodan Praljak popio je nešto iz male bočice, sjeo na svoj stolac i odmah poprimio izgled lica kao da je u bolovima i mukama. Sumnja se na mogućnost da je popio otrov, ali to nije potvrđeno. Praljakova odvjetnica rekla je da je njezin klijent popio otrov, nakon čega je prekinuta sjednica.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari