Pratite nas

Događaji

Ideologije iskrivljuju povijesnu istinu, a zadaća znanstvenika je tu istinu otkopati i donijeti na svjetlo dana

Objavljeno

na

„O tim potresnim sjećanjima i istraživanju o žrtvama totalirizama govore brojne rezolucije Europskoga parlamenta i drugih europskih tijela. Fakultet hrvatskih studija želi se tome pridružiti svojom zadaćom istraživanja i proučavanja, a što je naša temeljna zadaća: proučavanje hrvatskoga društva, stanovništva, promotora hrvatskoga identiteta.

U taj prostor svakako spadaju i ova pitanja. Drago nam je da možemo u ovom demokratskom ozračju otvorenom 90-tih godina slobodno raspravljati i razgovarati o tim temama, koje su bile često kao i povijesna istina zakopane u prošlosti“, kazao je, između ostaloga, dekan prof. dr. Pavo Barišić

U prigodi obilježavanja 75. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskih križnih puteva te civilizacijske potrebe suočavanja s prošlošću danas se na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održava znanstveni skup „Važnost europskog sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini“.
Skup je pozdravnom riječju otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Pavo Barišić. Pozdravljajući sve nazočne u ime fakulteta, na početku govora, prof. Barišić je izrazio svoje zadovoljstvo što Fakultet niti godinu dana od uzdizanja na položaj fakulteta organizira znanstveni skup ovako bitnoj temi, za koju postoji zanimanje mnogih ljudi u našoj zemlji i općenito na ovim prostorima.

„Drago mi je da je jedna ovakva tema dospjela na svjetlo dana jednog objektivnog proučavanja kako znanstvenici trebaju provoditi, jer smo često suočeni da se o ovakvim temama govori pristrano. Često s ideološkoga rakursa, a mi znanstvenici tražimo istinu i objektivno“, kazao je dekan i zahvalio Organizacijskom odboru što je prihvatio ovu temu te izrazio nadu da će se ovako i nastaviti. Napomenuo je kako je ovo prvi znanstveni skup ovoga Fakulteta usmjeren prema ovoj temi sjećanja na europsku prošlost i europsku budućnost i to posebno u totalirizmima u kojima smo bili suočeni sa sjećanjima na žrtve komunizma.

„O tim potresnim sjećanjima i istraživanju o žrtvama totalirizama govore brojne rezolucije Europskoga parlamenta i drugih europskih tijela. Fakultet hrvatskih studija želi se tome pridružiti svojom zadaćom istraživanja i proučavanja, a što je naša temeljna zadaća: proučavanje hrvatskoga društva, stanovništva, promotora hrvatskoga identiteta. U taj prostor svakako spadaju i ova pitanja. Drago nam je da možemo u ovom demokratskom ozračju otvorenom 90-tih godina slobodno raspravljati i razgovarati o tim temama, koje su bile često kao i povijesna istina zakopane u prošlosti“, dodao je dekan te također istaknuo kako se Europa nizom manifestacija na poseban način prisjeća 75. godišnjice od svršetka Drugoga svjetskoga rata, raznih razaranja i mraka u kojem je narod zapao pod djelovanje totalitarnih ideologija, ideologija koje su rađale totalitarne poretke, a koji su ugrožavali slobodu i živote. Pri tome, istaknuo je prof. Barišić, ideologije iskrivljuju povijesnu istinu a zadaća je znanstvenika pokušati tu povijest otkopati i smjestiti pod svjetlo dana.

„Pitanje koje na ovoj Konferenciji raspravljamo glasi: zašto je ta povijesna istina toliko važna? Zato što je ona pretpostavka za pomirenje. Istina je kompleksna, pluriperfektivna. Pojam je s mnoštvom značenja, a ideologije često bacaju sjene na tu istinu i nastoje ju zamračiti. I stoga su stari Heleni, koji su rodili mudrost i filozofiju koristili izraz za istinu „aletheia“ neskriveno označujući nešto što se za spoznaju istine iznosi iz sjene i zamračenosti na vidjelo“, kazao je dekan i objasnio kako je upravo to iznošenje istine na svjetlo često mukotrpno i zahtijeva demokratsko ozračje i slobodu o kojoj se tom istinom može govoriti te otvorenu raspravu i zajedničko razmatranje, referiranje i naravno uzajamno uvažavanje.

Izlaganja na Znanstvenom skupu su podijeljena u pet sesija, a o temama govore: prof. dr. sc. Josip Jurčević, Ante Beljo, ing., Mijo Beljo, mag. educ. hist, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, dr. sc. Vladimir Šumanović, Tea Cijzek, mag. paed. Relig. Et catech., Vilim Domačinović, mag. iur., Vlatko Smiljanić, univ. Bacc. Hist.,te doc. dr. sc. Wolfy Krašić. O Komunističkim zločinima i stanovništvu govore: dr. sc. Hrvoje Mandić, Marko Ardizzone, ddoc. Dr. sc. Krešimir Bušić, Igor Vukić, dipl. pol, Danijel Jurković, mag. hist. Et. mag. comm., dr. sc. Ivan Mihanović, Domagoj Đerek, mag. hist., dr. sc. Tanja Pavelin i Egon Kraljević.

Poznato je da je u završnom razdoblju Drugoga svjetskoga rata (od jeseni 1944.) jugoslavenski komunistički režim započeo provoditi sustavnu i masovnu represiju nad osobama koje su s komunističkoga motrišta označene „narodnim neprijateljima i ratnim zločincima“. Pri tom u „narodne neprijatelje i ratne zločince“ nisu ubrajane sam osobe koje su u ratu bile vojni, politički ili službenički pripadnici različitih struktura suprotstavljenih komunizmu i njegovu partizanskom pokretu, nego i golemi broj osoba (tzv. običnih građana) koje su prema različitim mjerilima (svjetonazor, imovinsko stanje, politički stavovi, religioznost, itd.) bile nepoželjne komunističkom poretku.
S obzirom na činjenicu da Republika Hrvatska sada predsjeda Vijećem Europske unije, akademska zajednica Republike Hrvatske tijekom toga mandata ima obvezu pridonijeti suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću, na koje suočavanje obvezuje europska humanistička civilizacijska baština te odgovarajući dokumenti pravne stečevine EU.

Piše: Anto PRANJKIĆ
Foto: Sanja BLAŽEVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari