Connect with us

Politika

IDPI predstavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH

Objavljeno

on

Institut za društveno politička istraživanja iz Mostara je na današnjoj četvrtoj, ujedno i posljednjoj panel diskusiji, povodom 25 godina, od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma predstavio dva prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH koji provodi sve mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

Prijedlozima se osigurava izbor legitimnih političkih predstavnika u tijela vlasti koja pripadaju konstitutivnim narodima, a to su Predsjedništvo BiH te domovi naroda.

Prijedlog A podrazumijeva samo izmjenu Izbornog zakona BiH, dok bi za IDPI-jev Prijedlog B bile potrebne izmjene Ustava BiH, Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.

Postavljajući pitanje zašto baš prijedlog A i prijedlog B, panelist Ivan Vukoja kaže da je to zato što su država i društvo u velikoj političkoj i institucionalnoj krizi. Zato što ne postoji povjerenje između političkih predstavnika konstitutivnih (ustavotvornih) naroda, odnosno zagovornika i provoditelja tri dominantne političke platforme u BiH, konfederalizma (srpski blok), federalizma (hrvatski blok) i unitarizma (bošnjačko-bosanski blok).

-Stoga najprije treba usvojiti Prijedlog A jer zahtjeva samo izmjene Izbornog zakona BiH, za koje je potreban manji stupanj suglasnosti nego za izmjene državnog i entitetskih ustava. Nakon provedbe Prijedloga A i izgradnje većeg stupnja povjerenja između ključnih političkih aktera, može se krenuti u realizaciju Prijedloga B, rekao je Vukoja.

Ivan vukoja i Milan Sitarski | Foto: HMS

IDPI prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH provodi dva bloka odluka;

Ustavnog suda BiH: U-5/98 (Konstitutivnost), U-23/14 (Ljubić) , U-3/17 (Čolak), i

Europskog suda za ljudska prava (ESLJP – ECHR): Sejdić-Finci (22. 12. 2009.), Zornić (15. 7. 2014.), Šlaku (26. 05. 2016.), Pilav (9. 06. 2016.), Pudarić (8. 12. 2020.)

Vukoja kaže da je realno da su uđe u pregovore oko prijedloga A te da je temeljno načelo Daytona i Ustava konstitutivnost naroda te da svi zakoni moraju biti usklađeni s načelom konstitutivnosti naroda. Osvrnuo se na presude Konstitutivnost, Ljubić i Čolak kazavši da, ako nemamo legitimne političke predstavnike, nemamo ni legitimna tijela vlasti.

Dodaje da svaki od tri konstitutivna naroda čine zasebnu izbornu jedinicu što IDPI zove specifičnim demosom.

“Legitimno zastupanje konstitutivnih naroda je glavna karakteristika konstitutivnosti i conditio sine qua non njihove međusobne jednakopravnosti”, rekao je Vukoja dodajući da se izborom Komšića koji nije legitimni politički predstavnik Hrvata konstitutivnost Hrvata izgubila u odnosu na Bošnjake i Srbe te je time prekršen Daytonski mirovni ugovor.

Presude Europskih sudova

Vukoja se osvrnuo na Protokol 12 Europske konvencije o političkim pravima i slobodama kazavši da je prva presuda koja se donijela po tom protokolu upravo ona Sejdić Finci iz 2009. godine kada je i usvojen protokol 12.

Foto: HMS

Vukoja naglašava da je presuda Sejdić Finci iznimno zanimljiva jer su se Sejdić koji je Rom i Finci koji je Židov tužili BiH jer smatraju da su diskriminirani jer nisu pripadnici niti jednog konstitutivnog naroda, a ovime se radilo o njihovom kolektivnom pravu iako ovu argumentaciju koriste oni koji žele nametnuti građansku BiH.

Dodaje da u BiH ne postoji niti jedan prijedlog, osim ovog IDPI-evog koji bi otklonio svaki vid diskriminacije prema presudama Europskog suda za ljudska prava.

Problem nije u presudama Europskog suda, nego, kako kaže, u onima koji se ne osvrću na meritum presuda te njihov sadržaj koriste s ciljem ostvarivanja svojih politika.

“Meritum ni jedne odluke nije da treba ukinuti ili derogirati načelo konstitutivnosti tri naroda. To ni jedan tužitelj nije tražio, niti Europski sud ima ovlast o tome donositi odluke. Europski sud ima samo pravo tražiti da se Ustav BiH uskladi s njegovim odlukama, odnosno da se mjerodavne odluke tog suda provedu kroz zakonodavni sustav i izborni proces. Ni više ni manje od toga. Kako provesti te odluke, nije u nadležnosti Europskog suda, nego Parlamenta BiH i entitetskih parlamenata”, rekao je Vukoja.

Glavno načelo IDPI prijedloga

U prijedlogu stoji da se mjerodavne odluke Ustavnog suda BIH i Europskog suda međusobno ne isključuju nego nadopunjuju.

Vukoja citirajući presudu Sejdić Finci kaže da je Europski sud za ljudska prava rekao Bosni i Hercegovini da se ne treba mijenjati ustavni okvir koji jamči zaštitu prava konstitutivnih naroda, ali da se trebaju osigurati modaliteti koji će one koji nosu predstavnici konstitutivnih naroda zaštititi od diskriminacije.

“Pored toga, iako se Sud slaže s Vladom da nijedna odredba Konvencije ne traži potpuno napuštanje mehanizama podjele vlasti koji su svojstveni Bosni i Hercegovini i da možda još uvijek nije sazrelo vrijeme za politički sistem koji bi bio samo odraz principa vladavine većine, Mišljenja Venecijanske komisije jasno pokazuju da postoje takvi mehanizmi podjele vlasti koji ne vode automatski do potpunog isključenja predstavnika ostalih zajednica. U vezi s ovim, Sud je podsjetio da mogućnost da se drugačijim sredstvima postigne isti cilj predstavlja važan faktor u ovoj oblasti” citirao je Vukoja obrazloženje presude Sejdić Finci.

Vukoja problematizira prijevod članka V. Ustava BiH koji kaže da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.“

U prijedlogu IDPI-a se kaže da je u duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma i temeljnog načela Ustava BiH, jedino ispravno tumačenje Članka V. Ustava BiH i Članka 8.1. Izbornog zakona BiH slijedeće:

-Nužno je da „jedan Hrvat“ bude legitimni hrvatski predstavnik, pri tom je moguće, ali nije nužno, da „jedan Hrvat“ bude i pripadnik hrvatskog naroda.

Stoga je u potpunosti sukladno Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumuu da „jedan Hrvat“ ili „hrvatski član Predsjedništva BiH“ bude kandidat koji se izjašnjava kao Rom ili Židov. Ili kao građanin/Bošnjak/Srbin/Albanac/Marsovac. Jedino što Ustav BiH i Daytonski sporazum traže i zahtijevaju je da „jedan Hrvat“ ili „hrvatski član Predsjedništva BiH“ bude legitimni predstavnik hrvatskog naroda, kaže Vukoja.

Prijedlog se osvrće i na izjave kandidata o pripadnosti konstitutivnim narodima čime se mijenja Izborni zakon BiH u članku 4. 19.

Samo se izmjenama Izbornog zakona temeljem prijedloga A mogu provesti presude Ljubić, Čolak, Sejdić – Finci, Zornić i Šlaku.

Prijedlogom B se mijenja Ustav BiH, svako može birati svakoga, ali se matematičkom formulom sprječava zloupotreba.

Prijedlogom B rješavaju se sve presude i domaćih i međunarodnih sudova.

Nema crtanja novih izbornih jedinica

Vukoja kaže da se ovim prijedlogom ne prave nikakve nove izborne jedinice i da bi volio čuti zašto bi netko bio protiv ovog prijedloga.

IDPI prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH zadržava sve postojeće geografski definirane izborne jedinice, uključujući i one omeđene kantonalnim i entitetskim granicama, kako bi se izborno pitanje riješilo sa što manje kontroverzi.

“Nema nacionalnog izjašnjavanja ni kandidata ni glasača. Svi građani se mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PS BiH bez obzira na nacionalnu (ne)pripadnost i svi mogu sudjelovati u procesu izbora zastupnika u tim tijelima bez obveze da se kao glasači nacionalno izjašnjavaju. Legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda osigurava se primjenom matematičke formule (koeficijent izbornih bodova – KIB) na rezultate izbora za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH”, rekao je Vukoja.

Koeficijent izbornih bodova

Koeficijent izbornih bodova je srce IDPI-jevog prijedloga.

Svaki kanton u FBiH i Distrikt Brčko dobivaju određeni Koeficijent izbornih bodova za „jednog Hrvata“ (KIB-H).

Hrvatski član Predsjedništva BiH („jedan Hrvat“) je onaj kandidat koji osvoji najviše izbornih bodova (IB) uz korištenje sljedeće formule:

∑ Koeficijent izbornih bodova izborne jedinice * (glasovi za hrvatskog kandidata A (ili B ili C) u toj jedinici / ukupan broj glasova za sve hrvatske kandidate u toj izbornoj jedinici)

Po IDPI-jevom modelu Dragan Čović bi nakon izbora 2018. godine postao hrvatski član Predsjedništva BiH s 56.92 posto glasova.

Primjer rezultata izbora iz 2010. po modelu B

Po rezultatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH vidi se da su rezultati gotovo isti te da je volja Bošnjaka u potpunosti ispoštovana.

Prijedlog B

Prijedlog B omogućuje da svi glasuju za svakoga pa tako i, primjerice, Srbi iz Republike Srpske mogu glasovati za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Dom naroda Parlamenta FBiH

Član stručnog tima IDPI-a, Milan Sitarski, je predstavio i dva načina izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH. Također, model A podrazumijeva izmjene Izbornog zakona BiH dok model B podrazumijeva izmjenu Ustava BiH.

Suština izjave kandidata za izaslanika u Domu naroda je da predstavlja konstitutivni narod koji ga je izabrao.

Foto: HMS

IDPI prijedlog Doma naroda PFBiH A model

„Kandidiram se za izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamenta FBiH“ i izjavljujem da ću biti predstavnik Hrvata iz Federacije BiH“

IDPI prijedlog DN PFBiH B model

„Kandidiram za izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i izjavljujem da ću biti predstavnik Hrvata te grupe ostalih naroda i građana“

Koeficijent izbornih bodova

Svaki kanton u FBiH dobiva određeni Koeficijent izbornih bodova za izbor izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamenta FBiH (KIB-H).

Kantoni: KIB-H = (broj Hrvata po Popisu 2013 u kantonu / broj Hrvata po Popisu 2013 u FBiH) x 100.

Veliki izborni kolegij i izračun mandata

Svi zastupnici pojedinačnog konstitutivnih naroda ili grupe Ostalih iz svih kantonalnih skupština glasaju u Velikom izbornom kolegiju za sve izaslanike tog konstitutivnog naroda ili grupe Ostalih u Domu naroda, neovisno u koje kantonalne skupštine su izabrani ti zastupnici.

Proporcionalno predstavljanje Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih je zagarantirano bez obzira gdje žive u FBiH (hrvatski glasač u Goraždu ili Sarajevu ima u potpunosti jednaku vrijednost glasa kao hrvatski glasač u Mostaru, Livnu ili Širokom Brijegu – isto važi i za bošnjačke, srpske i Ostale glasače) i zasnovano je na postotku Hrvata, Bošnjaka, Srba i Ostalih koji žive u svakoj od izbornih jedinica u odnosu na ukupan broj Hrvata, Bošnjaka, Srba i Ostalih u FBiH. To znači da Hrvati u većinski bošnjačkim ili srpskim područjima (i obratno) imaju jednaku vrijednost glasa kao Hrvati u većinski hrvatskim područjima, i da oni također mogu postati izaslanik u Domu naroda FBiH.

Svaki od deset kantona će imati četiri koeficijenta izbornih bodova (B, H, S i O) koji se dobiju temeljem udjela (postotkom) određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih u pojedinom kantonu u odnosu na ukupan broj određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih na razini Federacije BiH, sukladno podacima sa posljednjeg službeno važećeg popisa stanovništva.

Koeficijenti izbornih bodova (KIB) pojedinog kantona dijele se s brojem izabranih B, H, S i O izaslanika u tom kantonu. Na primjer, B koeficijent izbornih bodova Kantona Sarajevo dijeli se s brojem izabranih bošnjačkih izaslanika u skupštini tog kantona, tako da svaki bošnjački izaslanik u Skupštini KS-a ima isti iznos izbornih bodova.

Sitarski kaže da je mogući prigovor da se krši odredba Ustava FBiH koja glasi „U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog izaslanika u svom zakonodavnom tijelu“ kosi se s činjenicom da je u pitanju entitetski Ustav FBiH, a Izborni zakon je na državnoj razini, te je stoga višeg ranga. Pored toga, Ustavni sud BiH je također osporio odredbe Izbornog zakona zbog nesuglasnosti s državnim, a ne entitetskim Ustavom.

D’Hondt-ov Model (dijeljenje s 1, 2, 3, 4, 5….) uvodi se umjesto Sainte-Lague-ovog Modela (dijeljenje s 1, 3, 5, 7….) obzirom da Sainte-Lague-ov Model dodatno favorizira manjine, koje su već favorizirane unutar pojedinih naroda (što ima realnog političkog efekta unutar Kluba Hrvata) time što je za izbor izvršne vlasti FBiH nužna, pored apsolutne većine izaslanika cijelog Doma naroda, tek trećina, a ne polovica izaslanika unutar svakog od klubova naroda. Ako se ta nužna većina vrati na apsolutnu, onda se može koristiti SainteLague-ov Model.

Model B za za izbor izaslanika u Doma naroda Parlamenta BiH

Predstavljajući “Specifični demos“ za izbor izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sitarski kaže da ga čine:

– Svi Hrvati iz FBiH + svi Hrvati iz RS + svi Hrvati iz Distrikta Brčko
– Ostali iz FBiH + RS + DB koji odluče glasati za izaslanike u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine.

“Kandidiram za izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i izjavljujem da ću biti predstavnik Hrvata te grupe ostalih naroda i građana”, bio bi sadržaj izjave kandidata za Klub Hrvata Parlamenta BiH.

“Svi građani BiH se mogu kandidirati za izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bez obveze nacionalnog izjašnjavanja i svi mogu sudjelovati u izboru „izaslanika u Hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište”, rekao je Sitarski pojašnjavajući da se ovime implementiraju presude Konstitutivnost, Ljubić, Čolak, S-F, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić.

1607943093601_Slajdovi s pr… by Branimir Galić


Pepić o konsocijaciji i prijedlogu IDPI-a

Član stručnog tima IDPI-a, Ivan Pepić, panelu se obratio videolinkom iz Ženeve.

Kaže da se, osim što se obilježava 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, akademski i stručni svijet obilježava 50 godina od nastanka teorije o konsocijacijskoj demokraciji.

“Konsocijacijski modeli su neosporno najzastupljeniji modeli koji najuspješnije garantiraju demokraciju, mir i razvoj podijeljenih društava, gdje postoje više skupina koji se dijele po jezičnoj, etničkoj, nacionalnoj, kulturnoj ili religijskoj liniji”, rekao je Pepić.

Analizirajući IDPI-jeve modele iz teorijske perspektive, Pepić je mišljenja da se može reći kako oni uspješno nadograđuju konsocijacijsku demokraciju u BiH kroz visok stupanj mogućnosti predstavljanja svakog društvenog segmenta u zajedničkim institucijama BiH.

“Istovremeno, modeli sadrže i pojedine centripetalne elemente, poput međunacionalnog glasovanja, koje je i danas prisutno za izbor hrvatskog i bošnjačkog članova Predsjedništva BiH i izaslanike Domova naroda. Na taj način IDPI ostavlja mogućnost biračima iz različitih konstitutivnih naroda i Ostalih da biraju predstavnike i budu birani neovisno o njihovoj pripadnosti pojedinom narodu”, istaknuo je Pepić.

Međutim, kako kaže panelist, za razliku od današnjih izbornih pravila, IDPI-jevi modeli ne dopuštaju mogućnost da pripadnici jednog konstitutivnog naroda nametnu predstavnika drugom konstitutivnom narodu.

“Ostavljanjem prostora međunacionalnom glasovanju, ali s gotovo stopostotnom garancijom da neće doći do nametanja političkih predstavnika, IDPI je otvorio vrata kompromisu u BiH”, zaključuje Pepić./B. Galić/HMS/

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari