Globalna potražnja za naftom i plinom mogla bi rasti do 2050., objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Nova prognoza odstupa od ranijih očekivanja o brzom prijelazu na čišća goriva i upozorava da svijet vjerojatno neće dosegnuti klimatske ciljeve.
IEA pod pritiskom SAD-a i Trumpove administracije
IEA, zapadna agencija koja nadzire energetsku sigurnost, već godinama je pod pritiskom Sjedinjenih Država. Predsjednik Donald Trump pozvao je američke tvrtke da dodatno povećaju proizvodnju nafte i plina, dok se Washington sve više udaljava od politika čiste energije.
Tijekom mandata Joea Bidena, IEA je procijenila da će globalna potražnja za naftom dosegnuti vrhunac do kraja desetljeća. Tvrdila je i da nova ulaganja u naftu i plin nisu potrebna ako svijet želi ostvariti klimatske ciljeve.
Trumpov ministar energetike Chris Wright odbacio je takve procjene, nazvavši ih „besmislenima“. IEA financiraju zemlje članice, među kojima najveći doprinos daje SAD. Njezine analize oblikuju energetske politike mnogih vlada i korporacija diljem svijeta.
Scenarij postojećih politika donosi rast fosilnih goriva
U novom Svjetskom energetskom izvješću, IEA predviđa da će prema scenariju postojećih politika potražnja za naftom dosegnuti 113 milijuna barela dnevno do sredine stoljeća. To je oko 13 posto više nego 2024. godine.
Globalna potrošnja energije mogla bi porasti za 15 posto do 2035., što odgovara povećanju od 90 eksadžula. Scenarij uzima u obzir stvarne politike, a ne klimatske planove. IEA je zadnji put koristila takav pristup 2019. godine, prije nego što je fokus prebacila na prijelaz prema nultim emisijama.
Izostanak novih klimatskih obveza
Ovogodišnji izvještaj izostavio je scenarij obećanja. IEA je planirala procijeniti klimatske ciljeve za razdoblje od 2031. do 2035., ali mnoge države još nisu dostavile planove. Bez njih, nemoguće je dobiti realnu sliku budućih kretanja.
Prema scenariju navedenih politika, potražnja za naftom doseže vrhunac oko 2030. godine, no ostaje visoka i nakon toga. IEA naglašava da njezini scenariji nisu prognoze, već prikazi mogućih ishoda ovisno o političkim i tržišnim okolnostima.
Rast LNG kapaciteta i ulaganja u energetiku
Investicije u projekte ukapljenog prirodnog plina (LNG) naglo su porasle 2025. godine. Do 2030. planirano je pokretanje 300 milijardi kubičnih metara novog izvoznog kapaciteta, što znači povećanje globalne ponude od 50 posto.
Tržište LNG-a raste s 560 milijardi kubičnih metara u 2024. na 880 milijardi do 2035., te 1020 milijardi do 2050. godine. Potražnju potiče širenje podatkovnih centara i primjena umjetne inteligencije u industriji.
Ulaganja u podatkovne centre nadmašuju sektor nafte
Prema IEA-i, globalna ulaganja u podatkovne centre mogla bi doseći 580 milijardi dolara u 2025., što bi premašilo 540 milijardi dolara godišnje koje se ulažu u opskrbu naftom. U izvješću je prikazan i scenarij koji vodi prema smanjenju emisija energije na nulu do 2050. godine.
Ipak, IEA procjenjuje da će prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja biti premašen u svim projekcijama. Temperature bi se, navodi se, mogle ponovno spustiti ispod te granice samo ako se primijene napredne tehnologije za uklanjanje ugljika iz atmosfere.
Hina/Kamenjar