Connect with us

BiH

Ignoriraju se poruke iz Bruxellesa i Washingtona o reformama

Objavljeno

on

Na završetku zasjedanja Vijeća Europske unije za vanjske poslove visoki predstavnik i potpredsjednik Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell pozvao je na provođenje ustavne i izborne reforme u neizbornoj godini, no ta je poruka u najvećem dijelu bošnjačke političke javnosti i medija prešućena ili ignorirana, jednako kao i broje druge koje su se mogle čuti posljednjih mjeseci, piše Večernji list BiH.

Zabavljanje javnosti

– Ministri su se složili oko potrebe da BiH iskoristi ovu godinu za unapređenje ustavne i izborne reforme. Moramo nastaviti podržavati ove napore svakodnevnim angažmanom našeg posebnog predstavnika u Sarajevu Johanna Sattlera – rekao je Borrell.

Pri tome je tek usputno spomenuo kako nema govora o teritorijalnom integritetu zemlje. Upravo je ta poruka plasirana u javnost kao neki osobiti istup iako je praktično riječ o identičnoj poruci koja se upućuje gotovo tri desetljeća. No, upravo ovaj primjer zapravo govori kako u Bosni i Hercegovini postoje tri posve odvojene javnosti, politike i naroda koji zapravo ne žele čuti drugu ili treću stranu. Niti se pokušavaju potruditi.

U hrvatskoj javnosti je pak poziv na izbornu reformu dominirao, a u medijima u Republici Srpskoj to zasjedanje ministara uopće nije bilo tema, nego se javnost strašilo inicijativom o navodnom spajanju Hrvatske i BiH koju je navodno pokrenula izvjesna organizacija iz Bosanske Krajine. Temu izbornih i ustavnih reformi, osim Hrvata, nastoje posve ignorirati bošnjačka i srpska strana. Osim ako ne bi rezultirale njihovim očekivanjima. Za bošnjačku stranu to podrazumijeva gašenje ili pak značajno smanjivanje uloge Doma naroda, što bi dovelo do ostvarenja potpune dominacije Bošnjaka u Federaciji BiH. A u slučaju Srba pak dodatno slabljenje državnih institucija i jačanje Republike Srpske po daytonskom receptu.

Jedino se hrvatski dužnosnici zauzimaju za otvaranje reformi kako bi se postigao kompromis jednako prihvatljiv svima. Jednako tako, posve su prešućene i vrlo jasne poruke koje su uputili najviši američki dužnosnici koji se bave ovim dijelom svijeta. Od državnoga tajnika Antonyja Blinkena, zatim zamjenika pomoćnika za jugoistočnu Europu Matthewa Palmera, ali i američkog veleposlanika u BiH Erica Gordona Nelsona. U svim tim obraćanjima dominira samo jedna poruka – iskoristite neizbornu godinu kako bi se izmijenio Izborni zakon te provele ograničene ustavne promjene povezane s tim pitanjem. No, umjesto jasnog odgovora na te naputke, ponajprije iz Sarajeva stizale su izlike zašto se to ne može realizirati ili tek šutnja. A odgovor na suštinu reformi znači provođenje presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu po nekoliko presuda te Ustavnoga suda BiH u dvama predmetima.

Prava manjina i Hrvata

Suština je da se otkloni diskriminacija prema manjinama koje se ne mogu kandidirati na poziciju članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine te u državni Dom naroda. To se traži presudom “Sejdić – Finci”. Istodobno, presuda “Zornić” inzistira na dokidanju prakse da se Bošnjak s adresom u Republici Srpskoj ne može prijaviti za državno Predsjedništvo. Slično se traži i u predmetima “Pilav”, “Šlaku” ili “Pudarić”. Istodobno, presuda Ustavnoga suda u slučaju “Ljubić” inzistira da se osigura legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda. U suštini to znači da brojniji narodi ne preglasavaju manje brojne.

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari