Pratite nas

Pregled

Igor Peternel: Hrvatska ljevica sebe smatra monopolistima na ljudska prava

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

Predavanje „Zloupotreba ljudskih prava kao oružje hrvatskih postkomunista“ održao je u četvrtak 17. svibnja u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu potpredsjednik HHO-a dr. sc. Igor Peternel. Predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu i ukazanoj prilici.

Na početku Peternel je rekao kako u hrvatskom društvu, a posebno ako gledamo politički sustav, tradicionalna ljevica, odnosno desnica, više ne postoje. „Ako uzmemo što je ljevica i što bi trebala biti vidjet ćemo da ona danas nema više veze s ničim.

Ljevica bi se trebala baviti problemima radništva, socijalne pravde, željeti veće poreze za dobrobit ranjivih skupina, a vidimo da njih te stvari ne zanimaju i nisu u njihovom fokusu, te su često u smislu pogleda na gospodarstvo liberalniji od desnice.

Ista stvar se događa i kada govorimo o ljudskim pravima te smatram da je nužno potrebno redefinirati pojmove ljevice i desnice u tom kontekstu kako bi ih se dovelo u 21. stoljeće“.

Peternel je upozorio i kako hrvatska ljevica sebe smatra monopolistima na ljudska prava. „Nisam vidio ni jedan primjer gdje su se oni zapravo i bavili ljudskim pravima. Oni se samo dobro reklamiraju da se bave time, a sve kako bi dobili ono što im je najvažnije, novac.

Ljevica ide toliko daleko da ulazi nasilno u sve društvene sfere, zagospodarili su svime od medija pa do multinacionalnih kompanija u kojima prodaju priču da je samo ono što oni smatraju ispravnim sustavom vrijednosti napredno, a svi ostali koji se ne slažu s time su neobrazovani, nazadni, itd.

Za to smo imali ‘krasne primjere’ pri javnoj raspravi o Referendumu o ustavnoj definiciji braka te nedavno pri donošenju Istanbulske konvencije.

Na dva primjera dobili smo uvid kako funkcionira hrvatska ljevica i takozvani hrvatski liberali, koji su što je još interesantnije, najrigidniji dio našeg društva jer su liberalni samo prema onima koji se s njima slažu“, rekao je predavač dodavši kako osim što hrvatska ljevica smatra da ima monopol na ljudska prava, monopol su uzeli i na pitanje antifašizma. „Njihova je logika da je onaj koji je ljevičar automatski antifašist, onaj koji je antifašist taj je odmah i ljevičar te misle da antifašist nikako ne može biti konzervativac, vjernik, centrist. To jednostavno odudara od njihova sklopa.

To naravno nije logično, ali ako se kroz njihove medije to ponovi stotinu puta onda to postaje opće društveno prihvatljivo. Tu je naravno i obrtanje teza gdje se antifašizam veže za partizane, rade se emisije, slave se dani pobjede, a svi oni koji se s time ne slažu i ne misle da je ulazak partizana u gradove bila pobjeda već smatraju da je to bilo zamjenjivanje jednog zla drugim, za njih su to fašisti. Osobno nikada neću prihvatit tezu da jedna vojska koja donese nepravdu i brutalnu strahovladu za idućih 45 godina, je vojska pobjede. Pobjedu su donijeli sebi i svojoj oligarhiji, ali nisu narodu“.

Govoreći o građanskim inicijativama poput Referenduma o ustavnoj definiciji braka Peternel je ustvrdio kako su takve inicijative najbolje što se dogodilo Hrvatskoj na području demokracije u zadnjih 25 godina. „Do inicijative o braku došlo je jer je tadašnja Milanovićeva vlada isprovocirala određeni krug ljudi svojim preliberalnim stavovima koji su se ticali zdravstvenog odgoja u školama. To je jednostavno bilo nepoštivanje većine te se htjelo uvesti nešto na što hrvatski narod nije, a možda nikada ni neće biti spreman.

Kada je pokušano to učiniti na silu, kao reakcija dogodio se referendum o braku. Osobno nisam tome bio sklon na početku jer sam mislio da će to samo razjariti ljevičare, ali kasnije sam shvatio kako je to jako dobro je nikada se nisu bolje razotkrili nego u javnoj raspravi o Referendumu o braku.

Pale su sve maske i samoprozvani liberali, ljubitelji slobode i slobode medija pokazali su koliko su rigidni. Nikada prije se nisu tako kvalitetno razotkrili kao tada. Željka Markić je preuzela ogroman teret te inicijative, a lijevi i desni, trudili su se da joj pronađu neki krimen. Imala je čist obraz i poštenje i nisu joj ništa našli, a da jesu oni bi to vješto iskoristili i brutalno bi preko svojih medija zgazili tu cijelu akciju.

Priča se nastavlja danas s Istambulskoj konvencijom i potpuno nerazumljivom pričom gdje je premijer Plenković iz meni neznanih razloga donio odluku da se ona ‘ad hoc’ mora prihvatiti bez temeljite rasprave da vidimo što nam ona donosi, a što nam odnosi. Iz građana se pravilo luđake, tumačilo nam se da ne znamo čitati s razumijevanjem, već samo Plenković i njegova svita. Zato se građani opet bude“, rekao je Peternel ukazavši na spregu medija te vladajućih kako bi većini nametnuli svoje kvazi-napredne stavove.

Osvrnuvši se na aktualne inicijative skupljanja potpisa za referendume o otkazivanju Istanbulske konvencije i o promjeni izbornoga zakona, Peternel ih je snažno podržao govoreći kako je svaki referendum dobar te kako ih on podupire jer misli da se treba omogućiti narodu bude subjekt upravljanja zemljom, što je uostalom i bit demokracije.

Na kraju, u analizi života stranaka, a osobito sastava i funkcioniranja sadašnjeg sastava Hrvatskog sabora, a koji je prema njegovim riječima najgori do sada, predavač je ustvrdio da se jasno vidi kako su nam promjene u izbornom zakonu nužne zaključivši da nam i u zdravstvu i pravosuđu trebaju korjenite reforme.

(Sisačka Biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li nastavak porezne reforme dati novi zamah gospodarstvu, pomoći radnicima i poslodavcima ili je riječ o kozmetičkim promjenama? Ima li ipak prostora za znatnije rasterećenje plaća? Je li povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje rješenje za nagomilane dugove zdravstva? Što će donijeti smanjenje PDV-a na 24 posto od 2020.?

O ovome su u Otvorenom odgovore pokušali dati Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Na konstataciju da kritike na danas predstavljene izmjene paketa poreznih zakona stižu sa svih strana, ministar Marić odgovara da će ih uvijek biti, posebno iz oporbe. Ovo je treći krug u okviru jedne porezne reforme i sve ove mjere su konzistentne, kaže, s onima prije.

Ukupno rasterećenje ovim izmjenama je 6,3 milijardi kuna ravnomjerno raspoređenih između građana i poduzetnika, istaknuo je ministar. Što se tiče poreza na dohodak, Marić je istaknuo kako treba uzeti u obzir da ga više od polovice građana uopće ne plaća.

Brkić: Nema bitnih pomaka

Za profesora Brkića ovo nije reforma u punom smislu riječi. Prava reforma koju pamtim je 2000.-tih godina kad se mijenjao mirovinski sustav, dodao je. Smatra da je prevelik naglasak na poreznoj reformi s obzirom na ostale probleme te navodi kako se problem primjerice zdravstva, ne može riješiti zadiranjem u poreze.

Podsjetio je kako su kritike Europske komisije usmjerene na probleme konkurentnosti, inovacija, obrazovnog sustava – a tek na kraju liste dolazi javni dug kao posljedica lošeg činjenja vezanog uz sve ostalo. Sva izvješća govore da nema bitnih pomaka na teme koje naglašava Europska komisija, naglasio je.

Pitanje je slažemo li se u dijagnozi… u terapiji se svakako ne slažemo, slikovito se izrazio. Dodao je kako do izostanka reformi dolazi zbog niza, kako je rekao, “vrlo opasnih politički uvjetovanih poteza”.

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Sever se osvrnuo na stavku prema kojoj će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada. Prema njegovom mišljenju ona neće polučiti ono zbog čega se mijenja – kako bi se zadržalo u Hrvatskoj visoko obrazovani kadar – liječnike, informatičare… Oni su većinom ispod te razine, ova mjera ide u korist vršnih menadžera. Liječnicima i informatičarima koji imaju tako visoku plaću tisuću kuna neće biti razlog da ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je.

Podsjetio je kako je medijalna plaća u Hrvatskoj oko 5200 kuna i ispod toga su primanja više od 700 tisuća građana. Tragedija je da toliki veliki broj ljudi ima tako male plaće i da oni neće biti obuhvaćeni ovom reformom. Povećanje minimalne plaće i povećanje neoporezivog dijela plaće možda bi dalo neki efekt, smatra Sever.

Majetić: Država bi nam trebala uzimati manje

Za Majetića je svako smanjenje opterećenja dobro, pa tako i danas predloženo. Ono čime nije zadovoljan je djelovanjem države i okruženja koje stvara.

Bez promjene države mi ne možemo podići konkurentnost. Mi od države tražimo reforme u svim važnim dijelovima – pravosuđu, javnoj nabavi, zdravstvu, upravi…, rekao je Majetić. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala manje uzimati poslodavcima kako bi oni taj novac prelili u plaće radnicima. Ponovio je kako na tržištu rada nedostaje 50 tisuća radnika zbog čega poduzetnici često nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a to utječe na njihovu nekonkurentnost.

Sever: Poslodavcima na naplatu dolazi odnos prema radnicima

To naricanje od strane poslodavaca o nedostatku radne snage… dolazi im na naplatu dugogodišnji odnos prema radnicima – male plaće, rad na određeno…, odgovorio je Sever na Majetićevo izlaganje. Pogrešna politika sad dolazi na naplatu. Poruka je poduzetnicima – podignite plaće radnicima, istaknuo je Sever.

Kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve probleme… 6,3 milijarde nije mali iznos. Moramo voditi brigu o fiskalnim obvezama, javni dug smanjujemo i time otvaramo prostor za ova rasterećenja. Na smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice išli smo jer će to zahvatiti i osjetit će ga najveći broj naših građana, rekao je Marić.

Sever se slaže, no ponavlja – nešto će dobiti oni koji imaju najviše; oni kojima najviše treba, njih neće dotaknuti porezne promjene.

Majetić očekuje da će zajedno s radnicima utjecati na državu da smanji davanja poslodavcima kako bi im ostalo više novca koji bi usmjerili na plaće radnicima. Mi danas dižemo plaće u nekim sektorima na uštrb investiranja i ulaganja u razvoj. Poduzetnik nema otkud dati veću plaću, a mora kako bi zadržao radnika, istaknuo je Majetić. Pozvao je Vladu da krene što prije u ozbiljne promjene. Kada smanjimo namete, povećamo plaće i zaposlenost, bolje će se puniti i državni proračun, rekao je.

Ministar Marić kaže kako parafiskalni nameti nisu u njegovu djelokrugu no očekuje da će u Vladi i to u skoro vrijeme doći na dnevni rad.

Profesor Brkić je rekao kako fiskalna politika “nije znanost već alkemija”. Ovdje je riječ samo o preraspodjeli i to ne omogućuje podizanje plaća. Produktivnost može samo donijeti povećanje plaća. Ne možete očekivati od fiskalne politike da poluči rezultate, rekao je Brkić.

U smanjenju PDV-a s 25 posto na 24 ne vidi smisla jer smatra da bi taj 1 posto nedostajao u državnoj blagajni, ne bi se osjetilo na smanjenju cijena proizvoda već bi taj novac završio u džepovima poslodavaca. Možda bi se smanjenjem PDV-a poslala određena politička poruka vladajućih, no građani to ne bi posebno osjetili, uvjeren je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari