Pratite nas

Pregled

Igor Tabak: Izrael je dovoljno jak da može odabrati intervenirati po volji gotovo svugdje

Objavljeno

na

Zbog navodnog kemijskog napada u Dumi u Siriji ponovno su narušeni odnosi Rusije i Zapada, predvođenog SAD-om. Donald Trump već nekoliko dana prijeti pametnim raketama, a Rusija uzvraća da će posljedice biti nesagledive. Je li vojni sraz Rusije i Amerike postao neizbježan? Hoće li Sirija biti povod sukoba dviju velesila?

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića o toj temi govorili su Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima i politička analitičarka; Branko Caratan, politolog; Jadranka Polović, politologinja; Jan Ivanjek, vojni analitičar; Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost i vojna pitanja Igor Tabak, vojni analitičar (obris.org).

Svi gosti složili su se da do ozbiljnijeg sukoba između SAD i Rusije, unatoč svim izjavama i napetostima, neće doći.

S obzirom na to da SAD u tom području ima ratni razarač, nosače avione, u Sredozemlju nuklearnu podmornicu, a u Siriji su najbolji ruski borbeni avioni, vidi se da se tu itekako priprema odmjeravanje snaga. No, do eskalacije sukoba teško da će doći, rekao je Ivanjek.
Tabak je mišljenja da kad na tom prostoru dođe do nekog sukoba i svi o tome šute, onda je vrlo vjerojatno kriv Izrael. Oni su dovoljno jaki da mogu intervenirati gdje žele, dodao je. Ivanjek se nadovezao rekavši kako se jutros iz Izraela gdje je opuštena atmosfera i odvijaju se redovne operacije. Izrael to sve drži na oku, kaže.
Ogorec se složio da velika mogućnost eskalacije više nije upitna, iako je velika koncentracija oružja na malom prostoru. Ohrabruju Trumpove izjave da neće baš skoro napasti.
Odnosi SAD i Rusije eskaliraju. Vidimo da su Trumpove izjave kontroverzne i možemo se pitati jesu li to izjave jednog ozbiljnog političara. Svjedočimo nemoći njegove moći, istaknula je Polović.

Ona je mišljenja da je Trump pod jakim utjecajem „duboke američke države“, onoga dijela koji objedinjuje vojnoobavještajne i sigurnosne agencije, vojnosigurnosni kompleks i kojem definitivno trebaju nekakvi ratni sukobi. U svijetu postoje brojna krizna žarišta, međutim sumnjam da bi to moglo rezultirati nekim velikim sukobom u kojem bi se direktno sukobile SAD i Rusija. Rusija je na neki način primirila situaciju, ima umjeren ton iako je svima nama poznato da je Sirija vrlo značajna za Rusiju jer ima jedine dvije baze na Mediteranu. Činjenicu da Rusija više neće otići iz Sirije SAD mora prihvatiti, istaknula je Polović.

Caratan kaže kako je povijest pokazala da su se Moskva i Washington uvijek trudili izbjeći direktan konflikt. U Siriji se posebno vodilo računa da ne bi došlo do bliskog susreta američkih i ruskih aviona.
U Siriji je situacija komplicirana ako se pogleda upletenost različitih snaga, etniciteta, religija, interesa… Situacija prije tri dana je izgledala gora nego u vrijeme Hladnog rata, međutim kad se pročita ova zadnja izjava predsjednika Trumpa, vidi se da se stvari vraćaju u kolotečinu, rekao je Caratan. Složio se Rusija nema namjeru povući se iz Sirije. Ondje ima jako pozicije pridonoseći slomu Islamske države.
Opisujući situaciju u Siriji, Caratan se slikovito izrazio – kao leopardova koža – Turci žele riješiti svoj problem s Kurdima u Siriji, Kurde podupiru s jedne strane Rusi, s druge Amerikanci, Iran podupire svoje ljude, predsjednika Sirije i Hezbolah u Siriji, ljudi predsjednika – alaviti, manjina su sirijskog stanovništva.

Rusija s izjavama rijetko izlazi u javnost i time pokazuju da nemaju razloga za zabrinutost. Kontaminiraju zračni prostor Sirije u dijelu koji je neophodan. Rusi imaju rakete pametnije i brže od zvuka, a Amerikanci će ih testirati tek sljedeće godine. U svakom slučaju, Rusija se ne samo u ekonomskom nego i u političkom smislu čini kao pobjednik, izjavila je Jurišić. Naglasila je kako nema razloga s ruske strane za zabrinutost i vjerojatno će sve ići prema rješenju za stolom pregovora.

Polović kaže kako je Trump fasciniran Putinom. Međutim, kada je Trump govorio o dobrim odnosima s Rusijom, mislim da je govorio kao poslovni čovjek.

Govoreći o raznim interesima, Caratan kaže kako Trump vodi računa o uskim ekonomskim interesima. On je na neki način izolacionalist, a ne intervenist. U biti se radi o političkoj kontroli ekonomskog prostora. Francuska je dugo godina u procesu dekolonizacije kontrolirala Siriju. S druge strana London ima unutrašnje probleme s Brexitom koji nisu baš laki i pozicija britanske premijerke je uzdrmana, tako da jedna vanjskopolitička akcija može skrenuti pozornost.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari