Pratite nas

Događaji

IGOR VUKIĆ NOVI ČLAN HNES-a

Objavljeno

na

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

[ad id=”93788″]

Danas imam posebno zadovoljstvo predstaviti novog člana Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta. Kao što znate cilj naše današnje skupštine je etička osuda J. B. Tita i jugokomunista.

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

A samim tim to je predstavljao zločin prema žrtvamo tog logora tijekom Druhog svjetskog rata. To je bio i zločin prema prikrivenem žrtvama poslije Drugog svjetskog rata do 1951. godine u samom logoru koji je nastavio s radom. Mit o Jasenovcu poslužio je i prikrivanju mnogobrojnih zločina koje su komunisti i „antifašisti“ napravili pri kraju i nakon završetka Drugog svjetskog rata, od Hude jame nadalje.

Taj zločin traje do današnjeg dana kada je u svrsi sprovođenja velikosrpskog Memoranduma SANU 2.

A zapravo zaboravili su da im se Mit o Jasenovcu već jednom obio o glavu. Zaboravili su da je Otac hrvatske države akademik Franjo Tuđman bio zatvaran upravo i zbog otkrivanja laži o logoru u Jasenovcu. Zato mi je osobno zadovoljstvo što mogu danas pozdraviti njegovog sina g. Stjepana Tuđmana (poslije naše skupštine dobio sam njegovu čestitku: Čestitam na današnjem velebnom skupu u Mimari! )

Svi znamo koliko je uspješan rad Društva za istraživanja trostukog logora Jasenovac. A novi član HNES-a kojega vam danas predstavljam je tajnik tog Društva g. Igor Vukić.

Ovako dugotrajan pljesak govori da vam zapravo i ne trebam puno govoriti o g. Vukiću. Ipak samo par riječi. Rođen je 1966. g. U Zagrebu. Novinar je i istraživač.

Uz dr. Stjepana Razuma, predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koji je također i član HNES-a, najzaslužniji što danas znamo mnogo više i što smo mnogo bliži istini o logoru Jasenovac.

Mi iz HNES-a smo ponosni što smo nas dva podpredsjednika pisali o tom mitu o Jasenovcu još 1998. godine. Dr. sc. Josip Jurčević autor je knjige „Nastanak Jasenovačkog mita“, a ja knjige „Srpski mit o Jasenovcu“.

Danas je možda potrebno istaknuti kako je podnaslov moje knjige bio: Skrivanje istine o beogradskim konclogorima.

Danas zahvaljujuči ljudima iz Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac znamo kako je u tom logoru pronađeno manje od 500 kostura, dok je recimo poznato da je samo u Sajmištu, beogradskom logoru koji je u početku bio isključivo logor za Židove, stradalo 8000 Židova.

A ubijeni su na stravični način. A pogubljeni su na ulicama Beograda, na ulicama glavnog grada jedne države.

Jučer je ulici u kojoj su počinjala ta pogubljena, u starom dijelu grada Beograda, trebao buti podignut spomenik jevrejskim žrtvama Holokausta. U ulici u kojoj su u specijalnom kamionu – „dušegupki“, otrovnim gasom gušili logoraše. Dakle, spomenik su trebali postaviti u ulici u kojoj bi krenula pogubljenja sve do stratišta u Jajincima. Dakle, za vreme vožnje bi nesrećni zarobljenici iz logora bili ubijeni,

Još od izdavanja moje knjige 1998. Uporno sam ponavljao da bi se trebale označiti ulice u Beogradu u kojima su ta pogubljena Židova na ovako stravičan način izvršena. Izgleda da su žrtve dočekale barem obilježavanje početka njihove agonije 75 godina nakon što su ubijeni, a na neki način i ja jer se to dogodilo 18 godina nakon objave moje knjige.

Zato mislim da doista možemo govoriti o Beogradu kao konclogoru. Mit o Jasenovcu je trebao sakriti od svih tu istinu.

Nadajmo se da će današnje hrvatske vlasti prestati sudjelovati u velikosrpskom i komunističkom mitu o Jasenovcu i da će omogučiti ljudima okupljenim oko dr. Razuma i g. Vukića da nastave sa svojim radom. A mi u HNES-u smo ponosni što je poslije dr. Razuma i g. Igor Vukić od danas naš član!

Akademik Josip Pečarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari