Pratite nas

Događaji

IGOR VUKIĆ NOVI ČLAN HNES-a

Objavljeno

na

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

[ad id=”93788″]

Danas imam posebno zadovoljstvo predstaviti novog člana Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta. Kao što znate cilj naše današnje skupštine je etička osuda J. B. Tita i jugokomunista.

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

A samim tim to je predstavljao zločin prema žrtvamo tog logora tijekom Druhog svjetskog rata. To je bio i zločin prema prikrivenem žrtvama poslije Drugog svjetskog rata do 1951. godine u samom logoru koji je nastavio s radom. Mit o Jasenovcu poslužio je i prikrivanju mnogobrojnih zločina koje su komunisti i „antifašisti“ napravili pri kraju i nakon završetka Drugog svjetskog rata, od Hude jame nadalje.

Taj zločin traje do današnjeg dana kada je u svrsi sprovođenja velikosrpskog Memoranduma SANU 2.

A zapravo zaboravili su da im se Mit o Jasenovcu već jednom obio o glavu. Zaboravili su da je Otac hrvatske države akademik Franjo Tuđman bio zatvaran upravo i zbog otkrivanja laži o logoru u Jasenovcu. Zato mi je osobno zadovoljstvo što mogu danas pozdraviti njegovog sina g. Stjepana Tuđmana (poslije naše skupštine dobio sam njegovu čestitku: Čestitam na današnjem velebnom skupu u Mimari! )

Svi znamo koliko je uspješan rad Društva za istraživanja trostukog logora Jasenovac. A novi član HNES-a kojega vam danas predstavljam je tajnik tog Društva g. Igor Vukić.

Ovako dugotrajan pljesak govori da vam zapravo i ne trebam puno govoriti o g. Vukiću. Ipak samo par riječi. Rođen je 1966. g. U Zagrebu. Novinar je i istraživač.

Uz dr. Stjepana Razuma, predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koji je također i član HNES-a, najzaslužniji što danas znamo mnogo više i što smo mnogo bliži istini o logoru Jasenovac.

Mi iz HNES-a smo ponosni što smo nas dva podpredsjednika pisali o tom mitu o Jasenovcu još 1998. godine. Dr. sc. Josip Jurčević autor je knjige „Nastanak Jasenovačkog mita“, a ja knjige „Srpski mit o Jasenovcu“.

Danas je možda potrebno istaknuti kako je podnaslov moje knjige bio: Skrivanje istine o beogradskim konclogorima.

Danas zahvaljujuči ljudima iz Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac znamo kako je u tom logoru pronađeno manje od 500 kostura, dok je recimo poznato da je samo u Sajmištu, beogradskom logoru koji je u početku bio isključivo logor za Židove, stradalo 8000 Židova.

A ubijeni su na stravični način. A pogubljeni su na ulicama Beograda, na ulicama glavnog grada jedne države.

Jučer je ulici u kojoj su počinjala ta pogubljena, u starom dijelu grada Beograda, trebao buti podignut spomenik jevrejskim žrtvama Holokausta. U ulici u kojoj su u specijalnom kamionu – „dušegupki“, otrovnim gasom gušili logoraše. Dakle, spomenik su trebali postaviti u ulici u kojoj bi krenula pogubljenja sve do stratišta u Jajincima. Dakle, za vreme vožnje bi nesrećni zarobljenici iz logora bili ubijeni,

Još od izdavanja moje knjige 1998. Uporno sam ponavljao da bi se trebale označiti ulice u Beogradu u kojima su ta pogubljena Židova na ovako stravičan način izvršena. Izgleda da su žrtve dočekale barem obilježavanje početka njihove agonije 75 godina nakon što su ubijeni, a na neki način i ja jer se to dogodilo 18 godina nakon objave moje knjige.

Zato mislim da doista možemo govoriti o Beogradu kao konclogoru. Mit o Jasenovcu je trebao sakriti od svih tu istinu.

Nadajmo se da će današnje hrvatske vlasti prestati sudjelovati u velikosrpskom i komunističkom mitu o Jasenovcu i da će omogučiti ljudima okupljenim oko dr. Razuma i g. Vukića da nastave sa svojim radom. A mi u HNES-u smo ponosni što je poslije dr. Razuma i g. Igor Vukić od danas naš član!

Akademik Josip Pečarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Donjoj Blatnici održane ‘Blatničke note dobrote’

Objavljeno

na

Objavio

vecernji.ba

„Blatničke note dobrote 2018“ održane su sinoć, kao i ranijih godina pod visokim pokroviteljstvom i uz nazočnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića.

Osim dobre zabave i druženja uz pjesmu, ovaj koncert, kao i svi dosadašnji, bio je humanitarnog karaktera, te su u Donju Blatnicu privukle niz uglednika iz društvenog, političkog, crkvenog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH i RH.

Uz druženje i pjesmu, „Blatničke note dobrote 2018“ imale su i humanitarno obilježje jer je novac prikupljen od prodaje ulaznica i donacija namijenjen za pomoć udrugama i ustanovama koje skrbe o djeci, za pomoć u liječenju oboljelih, gradnju sakralnih objekata te za slične projekte u Hercegovini.

Ove godine, pomoći će radu humanitarne udruge “Vedri osmijeh” iz Mostara, koja skrbi o djeci s posebnim potrebama, Humanitarnoj udruzi fra Didaka Buntića iz Čerina, koja pomaže bolesnicima s područja Hercegovine, a dio sredstava planirano je izdvojiti za uređenje crkve sv. Franje u Blatnici te za izgradnju nove župne crkve u Čitluk.

Humanitarni projekt u Blatnici podržao je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, koji se rado odazvao pozivu organizatora.

Osim glavnog organizatora Mate Bulića, večeras su nastupili i Ivan Zak, Mladen Grdović, Opća Opasnost, Mia Dimšić, Grupa Vigor, Šima Jovanovac & Fijaker, Dalmatino, Ivana Marić, dr. Mića Pehar, Jozo Vučić, Zoran Begić, Pero Gudelj & prijatelji, Ante Matić, Robert Čolina, Dragan Bukmir, Mate Bulić te brojni gosti iznenađenja.

„Blatničke note dobrote“ i ove godine sigurno su najveći glazbeni događaj, koji je po tradiciji na jednom mjestu okupio tisuće posjetitelje iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore, koji su večerašnjim druženjem iskazali domoljublje i zajedništvo. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gibonni: Kapetane, sve je kako triba

Objavljeno

na

Objavio

Zavšila je komemoracija glazbenoj legendi u splitskom HNK na kojoj su okupili članovi obitelji, državni vrh, kolege i prijatelji pokojnog splitskog pjevača.

Na kraju komemoracije cijela je dvorana zapjevala Oliverov hit “Vjeruj u ljubav”.

Dan je nacionalne sućuti zbog smrti Olivera Dragojevića. Split i cijela Hrvatska opraštaju se od njega. U Staroj gradskoj vijećnici otvorena je knjiga žalosti. Komemoracija u njegovu čast održana je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Uz obitelj i prijatelje ondje je bio i državni vrh.

Na komemoraciji je govorio Zlatan Stipišić Gibonni, Oliverov veliki prijatelj. “Kapetane, sve je kako triba”, poručio mu je.

“Dragi prijatelji, ima jedna slika od prije dvije godine.. Zima, Oliverova kuća. Prva vrata, prvi susjed je ribarnica. S druge strane jedna konoba, zove se Ribar. I ništa prirodnije nego tu gdje mu je mjesto. I gledam ga kako se veže, zima strašna, škura bura. Veže se i on i sinovi. Ukočeni, smrzuti, on s onom kapom ide i nosi kesu s ribom što su uhvatili i to je ta slika koju sam želio podijeli s vama”, rekao je Gibonni, veliki prijatelj Olivera Dragojevića na kommoraciji danas održanoj u splitskom HNK.

“Na toj slici je sve. Njegovo rodno mjesto, njegova kuća, njegova familija, njegovo more.Gdje je tu muzika?” pita se i nastavlja “slika je puna muzike. I tu su i galeb i ja i Stine i Nocturno i Iza škura i Cesarica i Moj lipi anđele. To je Oliver. Najslavniji, najveći, preko mola ide smrznut. ”

Ispričao je jednu priču koju je čuo od jednog prijatelja o Oliveru, koju će, kaže pamtiti do kraja života.

“Kad je Oliveru pozlilo prije deset godina, kad je upao u more pa je uspjelo to završit na najbolji mogući način. Vdijeli su ga negdje u avionu iz Splita za Zagreb i onda ga je on napao “Olivere što nam radiš, čuvaj se, što ćemo bez tebe”. I cijeli se onda avion digao i napali su ga “čuvaj se, pazi što nam radiš”. I onda je jedan čovjek rekao “Olivere čuvaj se, jer ako nam odeš ti i užga nam se Marjan onda smo propali”.

“Meni je ova vijest bila kao da se užga Marjan” – rekao je.

“Rekao je da je on na svome brodu i kapetan i sluga” prisjeća se Gibonni. Mislio je na svoj brod Marko, objašnjava. “Ali svi koji smo mu prijatelji znamo da je to istina u svim drugim segmentima života. I u njegovoj muzici i kakav je bio u društvu. Prvi, a za sebe uvijek zadnji”.

“Želija bi reći svome kapetanu da je sve kako triba i da je svo ovo more samo za te” – kroz suze je rekao Gibonni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari