Pratite nas

Događaji

IGOR VUKIĆ NOVI ČLAN HNES-a

Objavljeno

na

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

[ad id=”93788″]

Danas imam posebno zadovoljstvo predstaviti novog člana Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta. Kao što znate cilj naše današnje skupštine je etička osuda J. B. Tita i jugokomunista.

Jedan od najvećih zločina prema hrvatskom narodu je Mit o Jasenovcu. Preuveličavanje broja žrtava Jasenovca brojkama koje su donosili na sastancima CK Partije imalo je za svrhu onemogučavanje svake pomisli na neovisnu hrvatsku državu – na slobodu hrvatskog naroda.

A samim tim to je predstavljao zločin prema žrtvamo tog logora tijekom Druhog svjetskog rata. To je bio i zločin prema prikrivenem žrtvama poslije Drugog svjetskog rata do 1951. godine u samom logoru koji je nastavio s radom. Mit o Jasenovcu poslužio je i prikrivanju mnogobrojnih zločina koje su komunisti i „antifašisti“ napravili pri kraju i nakon završetka Drugog svjetskog rata, od Hude jame nadalje.

Taj zločin traje do današnjeg dana kada je u svrsi sprovođenja velikosrpskog Memoranduma SANU 2.

A zapravo zaboravili su da im se Mit o Jasenovcu već jednom obio o glavu. Zaboravili su da je Otac hrvatske države akademik Franjo Tuđman bio zatvaran upravo i zbog otkrivanja laži o logoru u Jasenovcu. Zato mi je osobno zadovoljstvo što mogu danas pozdraviti njegovog sina g. Stjepana Tuđmana (poslije naše skupštine dobio sam njegovu čestitku: Čestitam na današnjem velebnom skupu u Mimari! )

Svi znamo koliko je uspješan rad Društva za istraživanja trostukog logora Jasenovac. A novi član HNES-a kojega vam danas predstavljam je tajnik tog Društva g. Igor Vukić.

Ovako dugotrajan pljesak govori da vam zapravo i ne trebam puno govoriti o g. Vukiću. Ipak samo par riječi. Rođen je 1966. g. U Zagrebu. Novinar je i istraživač.

Uz dr. Stjepana Razuma, predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koji je također i član HNES-a, najzaslužniji što danas znamo mnogo više i što smo mnogo bliži istini o logoru Jasenovac.

Mi iz HNES-a smo ponosni što smo nas dva podpredsjednika pisali o tom mitu o Jasenovcu još 1998. godine. Dr. sc. Josip Jurčević autor je knjige „Nastanak Jasenovačkog mita“, a ja knjige „Srpski mit o Jasenovcu“.

Danas je možda potrebno istaknuti kako je podnaslov moje knjige bio: Skrivanje istine o beogradskim konclogorima.

Danas zahvaljujuči ljudima iz Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac znamo kako je u tom logoru pronađeno manje od 500 kostura, dok je recimo poznato da je samo u Sajmištu, beogradskom logoru koji je u početku bio isključivo logor za Židove, stradalo 8000 Židova.

A ubijeni su na stravični način. A pogubljeni su na ulicama Beograda, na ulicama glavnog grada jedne države.

Jučer je ulici u kojoj su počinjala ta pogubljena, u starom dijelu grada Beograda, trebao buti podignut spomenik jevrejskim žrtvama Holokausta. U ulici u kojoj su u specijalnom kamionu – „dušegupki“, otrovnim gasom gušili logoraše. Dakle, spomenik su trebali postaviti u ulici u kojoj bi krenula pogubljenja sve do stratišta u Jajincima. Dakle, za vreme vožnje bi nesrećni zarobljenici iz logora bili ubijeni,

Još od izdavanja moje knjige 1998. Uporno sam ponavljao da bi se trebale označiti ulice u Beogradu u kojima su ta pogubljena Židova na ovako stravičan način izvršena. Izgleda da su žrtve dočekale barem obilježavanje početka njihove agonije 75 godina nakon što su ubijeni, a na neki način i ja jer se to dogodilo 18 godina nakon objave moje knjige.

Zato mislim da doista možemo govoriti o Beogradu kao konclogoru. Mit o Jasenovcu je trebao sakriti od svih tu istinu.

Nadajmo se da će današnje hrvatske vlasti prestati sudjelovati u velikosrpskom i komunističkom mitu o Jasenovcu i da će omogučiti ljudima okupljenim oko dr. Razuma i g. Vukića da nastave sa svojim radom. A mi u HNES-u smo ponosni što je poslije dr. Razuma i g. Igor Vukić od danas naš član!

Akademik Josip Pečarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

General-bojnik Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna. Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je.

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”.

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić.

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je.

Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić.

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro.

Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu, predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba. (Hina)

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari