Pratite nas

Herceg Bosna

Ilija Lasić imenovan za komesara policije u HNŽ-u

Objavljeno

na

Neovisno povjerenstvo za izbor policijskog komesara u HNŽ-u imenovalo je danas Iliju Lasića za komesara županijske policije, potvrdio je predsjednik Povjerenstva Ivo Karačić. Na sjednici se nisu pojavili bošnjački članovi komisije.

ilija lasić komesar mupKaračić je naveo da je komisija postupila u skladu sa zakonom nakon što su dobili akt od predsjednika županjske Vlade u kojem se navodi da se Vlada nije suglasila s predloženim kandidatom.

“Nezavisnom povjerenstvu nije ostalo ništa nego postupiti u skladu sa odredbama Zakona o unutarnjim poslovima koji propisuje da će neovisno povjerenstvo ponovo razmotriti svoj prijedlog ili da će predložiti drugog kandidata”, rekao je Karačić.

Po njegovim riječima, nakon provedene zakonske procedure i tajnog glasanja, Povjerenstvo je odlučilo da to bude Ilija Lasić. Ta odluka je, kako je rekao, konačna i obvezujuća i stupa na snagu po objavljivanju.

Oko izbora komesara već duže vrijeme vodi se spor hrvatskih i bošnjačkih stranaka, a Vlada zbog ovog pitanja nije zasjedala nekoliko mjeseci, jer nije bilo moguće postići suglasnost.

Ranije je već jedan natječaj poništen, a početkom mjeseca bošnjački ministri nisu se pojavili na sjednici Vlade kad se ovo pitanje trebalo naći na dnevnom redu.

Predsjednik županijske Skupštine Šerif Špago najavio je da će sutra biti održana sjednica Kluba Bošnjaka u županijskoj Skupštini, na kojoj će se raspravljati o odluci Povjerenstva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Diljem BiH Hrvati obilježili žrtvu Vukovara i uspostave Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Paljenjem svijeća i molitvama diljem Bosna i Hercegovine obilježen je spomen na Vukovarsku žrtvu, ali i stradanje Hrvata u toj zemlji te uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je utemeljena zbog obrane od predstojeće agresije istoga dana kada je i pao Vukovar.

Duž Vukovarske ulice u Mostaru građani su upalili svijeće, a svećenici iz crkve svetog Mateja nakon mise poveli su procesiju s upaljenim svijećama koja se u molitvi zaustavila ispred središnjeg križa za žrtve Vukovara. Priključili su im se ondje brojni Hrvati i vjernici te su se pomolili za žrtve ubijene 1991. u tome gradu na Dunavu.

Nakon molitve u Vukovarskoj ulici u Mostaru, mladež udruge Troplet je na brdu Humu iznad Mostara, podno Jubilejskog križa upalila 27 velikih svijeća odajući poštovanje žrtvi Vukovara i sjećanje na 27 godina od uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Diljem Bosne i Hercegovine noću na nedjelju i u samu nedjelju zapaljene su svijeće u sklopu akcije ‘Večer sjećanja’, a veliki broj Hrvata iz BiH otputovao je u Vukovar. Svijeće su zapaljene u Širokom Brijegu, Čapljini, Čitluku, Žepču, Orašju i brojnim drugim središtima.

Kako su priopćili iz Mladeži HDZ-a BiH koja je pokrenula akciju „Večer sjećanja“ je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara prije 27 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

”Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u „Večeri sjećanja“ prisjećamo zajedničke žrtve koju je hrvatski narod prošao prije 27 godina”, priopćili su iz te organizacije.

Predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić istaknuo je da je Herceg Bosna 1991. godine osnovana u trenutku pada Vukovara i dok su trajali napadi tzv. JNA na Hrvatsku s područja Bosne i Hercegovine na što tadašnje vlasti nisu imale nikakva odgovora.

”S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost”, istaknuo je Šoljić.

Hrvati su odigrali ključnu ulogu za neovisnost Bosne i Hercegovine, a bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, rekao je Šoljić koji u tome vidi hegemonističku želju za obespravljivanjem Hrvata.

“Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima”, rekao je Šoljić.

(Hina)

 

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Objavljeno

na

Objavio

Odmah nakon masakra u Borovu Selu srpske snage razorile su Uništa, selo na obroncima Dinare u BiH. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA. Tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu: “To nije naš rat”. Nakon tih opomena i Vukovara rađa se Herceg Bosna.

Višemjesečnu dramu raspada Jugoslavije i krvavog rata u Hrvatskoj, koji je kulminirao padom Vukovara 18. studenog 1991. s jednakom tugom, ali i prkosom te svjesnosti kako je na pomolu još krvavija repriza na teritoriju Bosne i Hercegovine, pratili su Hrvati i njihovi politički prvaci, piše Večernji list BiH. I već tada su bolno preživljavali sudbinu ove agresije. Prvo napadnuto, razoreno i etnički očišćeno mjesto u BiH još 10. svibnja 1991., odmah nakon masakra u Borovu Selu, bila su Uništa, selo na obroncima Dinare kojemu se jedino prometno može pristupiti iz Hrvatske. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA.

‘To nije naš rat’

Iz Sarajeva nikakva službenog odgovora institucija. Dapače, tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu “To nije naš rat” koja do danas debelo obilježava i hrvatsko-bošnjačke odnose, koji su uglavnom isprepleteni nepovjerenjem. Svjesni da središnje institucije vlasti neće biti u stanju obraniti Hrvate, ali ni zemlju od nastupajuće agresije, politički predstavnici Hrvata u BiH pokazuju vizionarsku odlučnost organizirati se u političku, a kasnije i vojnu organizaciju kako bi obranili nacionalno biće. Tako hrvatske političke institucije okupljene oko HDZ-a BiH u središnjoj Bosni potkraj srpnja 1991. ocjenjuju da Predsjedništvo BiH svojim neodređenim stajalištima, ali ni Vlada BiH, nije ništa poduzelo za rješavanje nastale situacije BiH u kojoj se nastavljalo novačenje rezervista i njihovo preuzimanje oružja. Uslijedila su i reagiranja i drugih stranačkih odbora te se nakon dolaska rezervista iz Srbije i Crne Gore na područje Hercegovine 18. rujna 1991. godine osniva Krizni stožer te se započinje s nabavom naoružanja.

Krizni stožeri su hitno uspostavljeni za Travničku, Hercegovačku i Posavsku regionalnu zajednicu. Upravo je ta Posavska zajednica, koja je najviše doživljavala patnje Vukovara, šest dana prije ove tragedije, 12. studenoga 1991. godine, odlučila ustrojiti Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu. U njezin sastav su ušle općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku kako bi se obranili Hrvati od agresije. Dok su sve oči bile uprte prema gradu stradalniku i heroju, upravo suočeni sa sličnim iskušenjima, politički Hrvati okupili su se u Grudama i utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Najprije je njezino sjedište bilo u Grudama, zatim je prebačeno u Mostar. U njezin sastav su ušle sve većinski hrvatske općine, oko 30 njih u Bosni i Hercegovini. U odluci koju su potpisali prvi demokratski izabrani načelnici ili, pak, čelnici općinskih vijeća, iskazana je ipak lojalnost legalno izabranim vlastima BiH, sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. I u aktu o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ali i kasnijem Hrvatske Republike Herceg Bosne, jasno je pisalo kako se ova struktura nalazi unutar Bosne i Hercegovine kao aranžman za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja, koje pak nije ni do danas realizirano.

BiH je okupirana

Tada je prigodom osnivanja Herceg Bosne predsjednik Mate Boban upozorio na epilog koji je, nažalost, i uslijedio. 
“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njezinim cestama, željeznicom, eterom njezinim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”, rekao je predsjednik HZ HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne. Nakon Gruda i HZ HB utemeljene su i druge manje zajednice diljem BiH, najprije kao način za obranu od Usore i Žepča do središnje Bosne. Kroz rat institucije HB dobile su i svoje obrambene snage te bile sastavni dio svih rješenja o miru u BiH.

ODLUKA O GAŠENJU TEŠKI PROMAŠAJ

U svim sredinama gdje su opstale institucije Herceg Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane Hrvati su uspjeli opstati u ratu te zadržati svoj snažni utjecaj. Tamo gdje to nije bio slučaj, pretrpjeli su daleko veće žrtve. Dvadeset i četiri godine nakon što je službeno ugašena, vidi se koliko je bila pogubna takva odluka. Ponajprije stoga jer bi bila neprobojna brana u ostvarenju ratnih ciljeva bošnjačke politike o eliminiranju hrvatskoga naroda iz BiH.

Zoran Krešić/Večernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari