Pratite nas

Analiza

Ilija Zovko: Zašto Bakir Izetbegović provocira izvanredne izbore u BiH?

Objavljeno

na

Više od godinu dana političke stranke u BiH ne uspjevaju formirati vlast na državnoj razini i na razini Federacije BiH. Politička kriza koja je zbog toga nastala ima vrlo negativne refleksije na euroatlantske integracije, gospodarski razvoj, realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata i provođenje reformskih procesa.

Hrvatske stranke okupljene oko HNS-a BiH žele vjerovati da će uskoro doći do imenovanja Vijeća ministara  i otvaranja procesa ubrzane realizacije svih mjera koje su na putu prema približavanju BiH Europskoj uniji, kako bi u vrijeme šestomjesečnog predsjedanja Hrvatske ova država dobila kandidacijski status.

Međutim, sam tijek pregovora vođenih u posljednjih godinu dana ne daje puno nade u pozitivno rješenje. Koalicija bošnjačkih stranaka predvođenih SDA i srpskih stranaka (SDS i PDP), koja je funkcionirala u proteklom četverogodišnjem mandatu, jednostavno ne želi odstupiti. Stoga se sustavno osmišljavaju različiti novi uvjeti kako bi se legitimnim predstavnicima bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda onemogućilo da uđu u vlast.

Bez obzira što tko mislio o Bakiru Izetbegoviću, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, ili strankama na čijem su čelu, oni su izborni pobjednici Općih izbora održanih u listopadu 2018. godine i sasvim je logično da te tri stranke formiraju vlast. U proteklih godinu dana nižu se sastanci i pregovori, postižu se i krše dogovori, ali od formiranja vlasti i dalje nema ništa.

Pažljivim kroničarima događaja u BiH jasno je da je nametanje Željka Komšića od strane bošnjačkog političkog vrha ključni razlog koji je dodatno opteretio odnose Hrvata i Bošnjaka, te hrvatske stranke okupljene oko HNS-a jednostavno gurnuo prema legitimnim zahtjevima za implementiranje presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić i zahtjevima za ultimativnom promjenom izbornog zakona.

Slično se događa i u odnosima bošnjačkog političkog vrha prema SNSD-u, izbornom pobjedniku kod Srba. Osmišljavanjem priče sa ANP-om kao uvjetom za formiranjem Vijeća ministara, Milorada se Dodika pokušava gurnuti prema separatizmu te otvoriti prostor za Šarovića i Mektića kao navodno probosanske političare. Ujedno, raznim medijskim operacijama čudne pozadine, bošnjačku se javnost pokušava uplašiti suradnjom Dodikovog SNSD-a i Čovićevog HDZ-a BiH, te navodno neprijateljskim djelovanjima Hrvatske i Srbije uperenim protiv protiv BiH.

U posljednje vrijeme određeni bošnjački i srpski predstavnici iz SDS-a i PDP-a u javnost izlaze s tezama kako partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH zabrinjava i plaši Bošnjake. Kao da je suradnja SDA sa SDS-om i PDP-om ne plaše Hrvate?

Osobe koje su iz blizine pratile dosadašnji tijek pregovora o uspostavi vlasti kao glavnog kočničara navode upravo Bakira Izetbegovića. Sudeći prema onome što se može čuti iz spomenutih izvora, Izetbegović u pregovorima stalno iznosi nove uvjete, ujedno ne držeći uopće do ranije postignutih dogovora, te tako opstruira uspostavu vlasti.

Izetbegović je u samom početku pokušao “progurati” načelo četiri bloka (bošnjačkog, bosanskog, hrvatskog i srpskog), kako bi sarajevski politički krugovi za sebe osigurali najmanje polovicu vlasti. Kako ta opcija nije prošla, otvoreno je krenuo u smišljanje novih uvjeta, dok Vijećem ministara i Vladom Federacije BiH, u tehničkom mandatu, upravljaju njegovi kadrovi Denis Zvizdić i Fadil Novalić.

U čitavom ovom razdoblju bošnjačka strana pokušava dodatno narušiti odnose s Republikom Hrvatskom, dok istodobno Rusija i Turska ne biraju sredstva kako bi, zbog vlastitih interesa, strateški uvezali Srbiju i BiH.

Poznavatelji sarajevskih političkih prilika skloni su tvrdnji, kako bošnjački politički vrh, koji je pod snažnim utjecajem Erdoganove neoosmanske politike, uopće nije sklon niti jednoj integraciji gdje nema Turske, pa tako i Europskoj uniji s kojom turski predsjednik ima sve zategnutije odnose.

Slično je i s NATO savezom, čiji je Turska još uvijek formalni član. Međutim, postupcima koje vuče i suradnjom na vojno-političkom planu s Rusijom, Turska se sve više legitimira kao odmetnuti član NATO saveza koji sebe sve otvorenije pokušava naći u suradnji sa Rusijom i Kinom.

Stoga je sasvim logično da će sarajevska politička elita, predvođena Bakirom Izetbegovićem, i dalje otvoreno pokušava opstruirati formiranje vlasti.

Politički analitičari koji poznaju situaciju u BiH skloni su vjerovanju kako političko Sarajevo zapravo provocira prijevremene Opće izbore. Zahvaljujući brojnosti Bošnjaka, bošnjački politički vrh vjeruje da na krilima sadašnjeg izbornog zakona, po već viđenom modelu Komšić, na novim izborima može pomoći SDS-u i PDP-u u preuzimanju primata od Milorada Dodika.

Ujedno, zagovornici ove strategije prosuđuju kako preko SDP-a BiH, Komšićevog DF-a, te napose budućeg političkog projekta jednog bivšeg političara s područja Hercegovine, u međuvremenu “opranog” od kaznene odgovornosti, inače politički i gospodarski jako bliskog Turskoj, znatno umanjiti utjecaj HDZ-a BiH i hrvatskih stranaka okupljenih oko HNS-a BiH te iste izbaciti iz dalje političke borbe.

Dođe li do takvog scenarija, hrvatsko pitanje u BiH bit će zauvijek riješeno, a BiH pretvorena u bošnjačko-srpski savez pod patronatom Rusije i Turske!

Ostaje samo za vidjeti kako će Europska unija i Republika Hrvatska, te SAD gledati na mogući razvoj događaja.

Ilija Zovko/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari