Pratite nas

Magazin

Ima li Hrvatska jasnu migrantsku politiku?

Objavljeno

na

Novi, pojačani pritisak na hrvatske granice pojačao je ponovo raspravu u društvu o tome na koji način bi se ta zemlja trebala odnositi prema migrantima – treba li još čvršće zatvoriti granice (ujedno i vanjske granice EU), ili je ovo “prilika” da prihvatom migranata ublaži problem koji je nastao iseljavanjem i nedostatkom radne snage?

Kako se Hrvatska svojom migrantskom politikom pozicionira u EU, te ima li Hrvatska uopće politiku prema prihvatu izbjeglica, s obzirom na trenutnu raspravu i neslaganja političkih i društvenih aktera oko te teme, govorili su gosti emisije „Kontrasti“ viša stručna suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić i politolog i prevoditelj prof. dr. Tomislav Sunić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Penava: Cilj je otkrivanje pune istine i kažnjavanje zločinaca

Objavljeno

na

Objavio

Od pada grada heroja prošlo je 27 godina. Vukovar je tri mjeseca trpio silovitu opsadu i razaranja nakon kojih je srpski agresor ušao u grad. I danas su se tisuće ljudi u koloni sjećanja prisjetile tih dana. Odali su počast braniteljima i civilima koji su dali život u obrani grada.

Vukovar danas bije neke nove bitke – bori se s odlaskom stanovništva i nezaposlenošću. Kako je u gradu danas, kakav je život, kako zadržati mlade, ima li napretka?

Vukovarci su u Domovinskom ratu i u tim burnim devedesetima stasali u divove koji su se iskazali u tim najtežim vremenima. Kod većine nas koji smo se vratili u grad Vukovar nikad nije postojala dvojba hoćemo li se vratiti i hoćemo li uspjeti uspostaviti koliko-toliko normalan život u Vukovaru, rekao je gradonačelnik Ivan Penava.

Napadi na vukovarsku bolnicu su počeli već u kolovozu 1991. i. Organizirali smo se tako da smo formirali krizni štab u bolnici, pripremili protuatomsko sklonište, napravili plan evakuacije bolnice, isprobali kako ćemo raditi. Svakodnevno smo se dogovarali što priritetno treba, a što ne, i zaista smo se pripremili. No nismo očekivali da će agresija na nas biti toliko teška i drastična. Nažalost mnogi liječnici i medicijske sestre su otišli, ali su zato stigli dragovoljci iz Osijeka i Zagreba, medicinske sestre iz Vinkovaca, Našica. Radili smo danonoćno. Od 14. rujna više nitko nije smio ići kući jer su neki djelatnici stradali putem tako da smo svi živjeli u bolnici do samog dana pada Vukovara i do zarobljavanja i do evakuacije 20. studenoga, rekla je doktorica Vesna Bosanac.

Činili smo sve da održimo sustav, od hitnog prijema pa do operacija, poboljšanja i završetka liječenja. Uspjeli smo tako što je u Vukovaru bilo jako važno na dnevno i satnoj bazi zajedništvo i štaba za obranu grada, policije, nas i Crvenog križa, vatrogasaca, tehnička služba iz tvornice Borovo tako da nije bilo niti jedne sitaucije koje nismo riješili. Teško je reći da smo jako dobro riješili, ali smo najbolje moguće to je sigurno. Živjeli smo s našim ranjenicima, oni su to osjećali. Uz nas su bili sigurni, mi smo im davali nadu, hrabrili ih i nadali se evakuaciji. Dana 18. studenog smo bili spremni za evakuaciju i za, po potpisanom sporazumu, dolazak međunarodnog Crvneog križa i europskih promatrača. Ono što je uslijedilo nakon toga 19. i 20. studenoga je bilo najtužnije jer više nismo mogli na to utjecati. Ušla je jugoslavenska vojska i srpske paravojne trupe, odvajali su ljude, muževe od žene i djece, medicinsko osoblje. Tek nakon što smo izakli iz logora dr. Njavro i ja te radili rekonstrukciju shvatili smo koliko nam fali ranjenika, bolesnika i osoblja. Od 450 ranjenika i bolesnika samo je 174 došlo u slobodni dio Hrvatske, a svi ostali su nestali. Neke smo kasnije našli u masovnoj grobnici na Ovčari, a za mnogima se još uvijek traga, rekla je Vesna Bosanac.

Još se uvijek traga za 531 nestalom osobom. Jesli li pregovori Srbije za ulazak u Europsku uniju možda prilika da se konačno počne rješavati to pitanje?

Prilika uvijek postoji. Ona je postojala i sve ove godine prije samih pristupnih pregovora Srbije, ali je ovo jedna dodatna prigoda koju naša Vlada mora iskoristiti. Naprosto je nezamislivo da se uđe u krug europskih naprednih, civiliziranih država, a da se ovakve stvari drže skrivene u arhivima i ladicama, a riječ je o temeljnim životnim pitanjima. Nadam se da ćemo imati dovoljno snage i umješnosti na ovaj ili onaj način doći do pune suradnje dviju država, a sve u cilju otkrivanja pune istine i kažnjavanja zločinaca, rekao je Penava za HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Glazbene zvijezde večeras na ‘Hrvatskoj noći’ u Frankfurtu

Objavljeno

na

Objavio

snimio : Marko Lažeta

FRANKFURT Sve je spremno za veliki večerašnji glazbeni spektakl 10. jubilarnu “Hrvatsku noć” koja će se održati u Frankfurtu u „Fraport Arena“

I ove godine na noći bit će rekordan broj izvođača, najpoznatijih hrvatskih glazbenih zvijezda od: Miroslava Škore, Miše Kovača, Maje Šuput, Prljavog kazališta, Mate Bulića, Jelene Rozge, Mladena Grdovića, Crvene Jabuke, Lidije Bačić, grupe Vigor i drugih zabavljača i učesnika u vrlo zanimljivom i bogatom glazbenom programu.

Večer će proteći i u sjećanju na našeg omiljenog nedavno preminulog glazbenika Olivera Dragojevića, koji je redovito sa svojim “Dupinima” i puno ljubavi nastupao na Hrvatskoj noći. Na sceni će biti zanimljivo opet vidjeti i Miroslava Škoru nakon njegovog kraćeg izbivanja.

Organizator ovog najvećeg glazbenog događaja van granica Hrvatske je poznata agencija “Rokaro Numen” iz Neussa na čelu na uspješnim menađerom Robertom Martinovićem i njegovom ekipom, koji ovom prigodom obilježavaju 10.godišnjicu ovog najvećeg glazbenog događaja među Hrvatima u svijetu, kojima ovakvi susreti služe kao most koji ih povezuje sa Hrvatskom i daje veliki poticaj njezinoj promociji.

I ove godine očekuje se krcata prekrasna frankfurtska dvorana brojnih obožavatelja hrvatske glazbene scene koji će iz cijele Europe, kao i iz Kanade, Amerike, Australije, doći pozdraviti hrvatske zvijezde i s njima se proveseliti do kasnih sati.

Nives Milardović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari