Pratite nas

Vijesti

Ima li kraja pretvaranju, varanju, izmišljanju itd.?

Objavljeno

na

Prema javnim izjavama predsjednika Vlade Republike Hrvatske Milanovića mi smo:

„Demokratičnija država od mnogih starih članica EU, jer samo u nekima se predsjednik vlade obraća parlamentu ili javnosti izvještajem o stanju nacije. U ostalim zemljama građani su sigurno redovito i dobro informirani o stanju u državi preko svojih medija. Obraćanje naciji se događa u iznimnim stanjima kao ratna opasnost, nepogode i ostali nepredvidljivi događaji.

Pod dobrim njegovim vodstvom. On komunicira s g. Barrosom i dogovara rješavanje Lex Perković. S gospođom Reding uopće nije razgovarao, jer po njemu ona je samo potrčkalo. Sve se je ipak riješilo prema prijedlogu našeg predsjednika. On je kod toga uz sve nesporazume mnogo naučio o funkcioniranju Europske komisije, a to je skupo plaćena škola.

U mogućnosti mijenjati zakone, ali valjda samo one koje predloži on i njegova Kukuriku koalicija. Ali se po njemu nikako ne može mijenjati Ustavni zakon o pravima manjina i njegovi prateći zakoni, premda ga je već 2002. mijenjala njegova partija pod vodstvom pok. Račana, a koji nije u skladu s Ustavom RH.

Ćirilica – Zbog čega? Kao dokaz kako se mi brinemo o manjinama. Ali u kojoj svezi je to s progonom ubojica? Ulizivanje, po njemu, nevažnoj činovnici EU, jer ona je bila ili je u nekim komisijama za prava manjina. Ili traženju potvrde njegovom oštrom nastupu prema Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara? Koju nije dobio, jer ta pitanja rješava samostalno svaka članica EU. Bijedna politika.- Mudro smo u razgovor o Lex Perković uveli i razgovor o uvođenju ćirilice u Vukovaru. Zbog čega? Kao dokaz kako se mi brinemo o manjinama. Ali u kojoj svezi je to s progonom ubojica? Ulizivanje, po njemu, nevažnoj činovnici EU, jer ona je bila ili je u nekim komisijama za prava manjina. Ili traženju potvrde njegovom oštrom nastupu prema Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara? Koju nije dobio, jer ta pitanja rješava samostalno svaka članica EU. Bijedna politika.

Upozoreni: “Neka vas ne zaslijepi ekonomija, život ima mnogo više dimenzija.” Je li jedna od dimenzija po njemu i vjera? Je li on počeo moliti za Božju pomoć? Smatra li jednu dimenziju uživanje u prirodnim ljepotama? Šećimo, uživajmo, vodimo djecu u prirodu praznog želudca ili uz kruh i vodu. Je li jedna dimenzija kultura? Narode posjetite kulturne priredbe, pogotovo ako su bez ulaznica i na kojima nastupa Rade Šerbedžija ili gosti iz regiona.

Mi smo upozoreni, pogotovo HDZ, a valjda i branitelji da maknu ruku s Vukovara. Samo još jedna uvredljiva poruka u nizu navoda u njegovom infantilnom obraćanju naciji.

Mi smo pozvani da pomognemo premijeru u sprječavanju gaženja vrijednosti antifašizma i sekularizma, diskriminacija LGBT zajednice ili obespravljenosti bilo koje manjinske grupacije, jer ako bi to dopustili, naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni. Komentar je suvišan.

Mi smo ponosni na predsjednika Milanovića, jer on može usprkos da je sve riješio prije tjedan dana s g.Barrosom, u isto vrijeme gledati prijenos saborske sjednice i razgovarati s više predsjednika vlada uglednih država EU, valjda na temu koju je navodno već riješio.

Josipović i Kosor

Predsjednik države g. I. Josipović nalazi se u New Yorku u društvu političara najjačih država svijeta. Naglasio je, da je sada otkada smo članica EU naša nazočnost dobila na važnosti, a to što ne ispunjavamo potpisanoPredsjednikPredsjednik je našao vremena i za održavanje predavanja na sveučilištu. Poanta predavanja je bila, prema TV-informaciji, da je potrebno podržavati i ispunjavati zakone kao što mi postupamo s uvođenjem ćirilice u Vukovaru. To je sigurno bilo zanimljivo za sve nazočne studente, pogotovo afroamerikance i one južnoameričkog podrijetla, a možda i Hrvate. Upoznao ih je s mogućnošću traženja istih prava i u USA.za njega nije bitno, a niti je time po njemu narušena naša vjerodostojnost. Uz svoju angažiranost imao je vremena slušati premijerovo obraćanje naciji i pružiti punu potporu kvalitetnom izlaganju, uz nadu da će vlada joskosi provesti sve mudre premijerove prijedloge, valjda o prodaji svojih udjela u dobrostojećim tvrtkama.

Ali predsjednik je našao vremena i za održavanje predavanja na sveučilištu. Poanta predavanja je bila, prema TV-informaciji, da je potrebno podržavati i ispunjavati zakone kao što mi postupamo s uvođenjem ćirilice u Vukovaru. To je sigurno bilo zanimljivo za sve nazočne studente, pogotovo afroamerikance i one južnoameričkog podrijetla, a možda i Hrvate. Upoznao ih je s mogućnošću traženja istih prava i u USA.

Veliko priznanje je dano i našoj bivšoj predsjednici HDZ-a i Vlade RH-e Jadranki Kosor.
Postala je članica savjetodavnog odbora IFIMES-a, koje je sastavljeno od uglednih pojedinaca iz svijeta i regije. U institutu su uvjereni da će Jadranka Kosor prema svom iskustvu i poznavanju Zapadnog Balkana značajno pripomoći u radu instituta IFIMES.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani skuplja podatke i dokumente o kriznim žarištima u svijetu, analizira i istražuje međusobne odnose s namjerom doprinosa u širenju znanja o potrebi globalnog uređenja svijeta u rješavanju postojećih konflikata. Možda uspije Jadranki Kosor predložiti rješenje za palestinski narod ili osigurati sva manjinska prava Hrvatima u Srbiji i u BiH.

Nadajmo se samo, da će prije nego što do kraja ne zavlada Konfucijeva misao „Sposobnost nesposobnih je da od sposobnih učine nesposobne” , doći do smjene vlasti.

Mira Ivanišević/hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

DUNAVE PLAVI

Objavljeno

na

Objavio

Dunave tihi, Dunave plavi
Dunave robusni, Dunave hladni
Dunave mutni, Dunave silni
Dunave prastari, Dunave mladi

U tebi moje djetinjstvo spava
U valovima što se pjene
I krošnjama starih zelenih vrba
Što bacaju duge nemirne sjene

I brodove pamtim, te bijele lađe
Što valjaju se izdaleka
Na palubi nekoj od njih možda
Još uvijek netko na mene čeka

Zalasci sunca na obali tvojoj
I dah ledeni sjeverca što puše
Dio su mene i sjećanja mojih
I tiha patnja u dnu moje duše

I rat je bio, sjećam se i toga
Kad ubijali su dušu mome gradu
Neljudi, izrodi, barbari, hijene
Što samo za mržnju i zločinstva znadu

Ti si tad Dunave svjedokom bio
Kako je patio narod moj
Rane si njegove vidao nježno
Suzama svojim u golgoti toj

Već dugo me nema, kao da se bojim
Susreta toga u smiraj dana
Još uvijek bježim, od tebe se skrivam
Od sjećanja svojih i starih rana

Dunave plavi, Dunave silni
Vrijeme prolazi, al’ znam da si isti
Da su ti obzorja još uvijek bistra
A valovi hladni kao biser čisti

Kažu mi ljudi da si onaj stari
Da još uvijek plove lađe tvojim tokom
I da su zore iznad tvojih voda
Vedre i plave gdje god kreneš okom

Da nebo još uvijek u tebi se gleda
I sunce žarko da ti se još smije
A vrbe snene i ade pospane
Mirišu zamamno baš kao i prije

Jednoga dana, kada smognem snage
Doći ću ti rano, još prije svanuća
I skupa ćemo dočekati zoru
I sunce što se penje povrh pruća

Pričat ću ti dugo o svome životu
Što osta negdje iza mojih leđa
Ja umoran i star, duge kose sijede
Oronula lica i nabranih vjeđa

I saslušaj me kao otac sina
Primi me nježno u zagrljaj svoj
Sakrij me u njedra moj Dunave plavi
Da mir pronađem u dubini toj

Zlatko Pinter
studeni 2018.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari