Pratite nas

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zbog visokih troškova odgađa se vojni mimohod u SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Vojni mimohod koji je američki predsjednik Donald Trump planirao održati ulicama Washingtona u sklopu obilježavanja Dana veterana 10. studenoga, odgađa se, moguće za 2019., objavilo je ministarstvo obrane, prenose agencije u petak.

Takav vojni mimohod bio je isprva zamišljen kao komemoracija o stogodišnjici završetka Prvog svjetskog rata i u čast ratnih veterana.

Glasnogovornik Pentagona, pukovnik Rob Manning objavio je priopćenje u kojem stoji da su se ministarstvo obrane i Bijela kuća “suglasili razmotriti mogućnosti da se (mimohod) održi 2019.”

Prve procjene objavljene u četvrtak govorile su da bi troškovi iznosili više od 90 milijuna dolara, što je triput više od prvotno predviđene svote. Bijela kuća u početku je procjenjivala troškove u rasponu od 10 do 30 milijuna dolara.

Predsjednik Trump došao je na zamisao o organiziranju vojnog mimohoda pošto je u Francuskoj, na nacionalni praznik Dan pada Bastilje 2017., prisustvovao svečanom vojnom mimohodu u Parizu te izrazio želju da sličnu manifestaciju priredi i u svojoj domovini. Nešto ranije u četvrtak, američki dužnosnik rekao je za francusku agenciju AFP da bi troškovi parade mogli dosegnuti 92 milijuna dolara.

Bijela kuća objavila je početkom veljače da Trump želi vojni mimohod kako bi istaknuo američku vojnu moć na Dan veterana, vojne svečanosti u čast bivšim borcima. Trump je isprva predložio da se mimohod organizira 4. srpnja, na Dan američke neovisnosti, na aveniji Pennsylvania koja povezuje Bijelu kuću i Kongres u Washingtonu.

Mediji su odmah upozorili da bi takav događaj donio vrtoglave troškove i podsjetili da je troškove zajedničke vojne vježbe s Južnom Korejom Trump nazvao “golemima”. U veljači se 61 posto američkih birača izjasnilo protiv takvog mimohoda, prema anketi instituta Quinnipiac.

Tradicionalno Sjedinjene Države organiziraju vojni mimohod za obilježavanje završetka rata, a tako je bilo i 1991. kada je tadašnji predsjednik George H.W. Bush defileom proslavio pobjedu u Zaljevskom ratu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Barcelona obilježava godišnjicu napada na Rambli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Godinu dana nakon napada u Kataloniji u kojima je život izgubilo 16 ljudi, Barcelona u petak odaje počast žrtvama u nazočnosti kralja Filipa VI. u blizini avenije Ramble gdje se tragedija dogodila.

“Nismo odustali od svojih vrijednosti i uvjerenja koja su, godinu dana poslije, snažnija no ikad. Jesmo i bit ćemo grad mira, odvažan grad koji na teror uzvraća ljubavlju”, rekla je u četvrtak, uoči komemoracije, gradonačelnica Barcelone Ada Colau dok je sa suzama u očima čitala imena poginulih.

Svečanost, na kojoj neće biti govora, počet će u 10.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu na Katalonskom trgu, na vrhu Ramble. U njoj će sudjelovati obitelji i prijatelji žrtava, predstavnici vlasti, među kojima predsjednik vlade Pedro Sanchez i kralj Filip VI.

Prije same svečanosti položit će se vijenci na mozaik barcelonskog umjetnika Joana Miroa u središtu Ramble gdje se završila smrtonosna vožnja kamioneta kojim je upravljao Younes Abouyaaqoub.

Taj 22-godišnji Marokanac je 17. kolovoza 2017. u 16.30 sati svojim vozilom gazio pješake na glasovitoj ulici i pritom ubio 14 ljudi, među kojima sedmogodišnjeg Australca i trogodišnjeg Španjolca te ozlijedio više od sto ljudi, nakon čega je ostavio kamionet.

Zatim je ukrao drugo vozilo čijeg je vozača ubio i pobjegao. Policija ga je ubila nakon četverodnevne potjere nedaleko od Barcelone.

Nekoliko sati nakon napada na Rambli, petorica njegovih kolega izvode sličan napad noću na 18. kolovoza, zaletjevši se automobilom u prolaznike u ljetovalištu Cambrilsu, južno od Barcelone i napadajući ih nožem. Jedna je žena izbodena na smrt.

Odgovornost za oba napada preuzela je džihadistička skupina Islamska država. No istražitelji još nisu uspjeli dokazati povezanost ćelije u Ripolliju, u podnožju katalonskih Pireneja, gdje je jedan imam radikalizirao desetke mladih marokanskog podrijetla, s vrhom te organizacije u inozemstvu.

Napadi su snažno potresli španjolsku javnost, ali su ubrzo ostali u sjeni političkih napetosti zbog pokušaja odcjepljenja Katalonije u listopadu.

Godinu dana poslije, napetost se pojačala zbog dolaska kralja Filipa VI. na svečanost u petak. Kralja su pristaše katalonske neovisnosti lani zvižducima dočekali na skupu organiziranom nakon napada.

Organizacije koje zagovaraju neovisnost nisu za petak najavile prosvjede protiv kralja, ali će održati posebne komemoracije kako ne bi morale biti u društvu s Filipom VI.

U takvu ozračju obitelji žrtava pozvale su vlasti da poštuju uspomenu na poginule i ostave političke sukobe po strani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari