Pratite nas

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Damir Krstičević ušao u kuću slavnih Ratne škole američke Kopnene vojske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Damir Krstičević svečano primljen u Kuću slavnih američke Ratne škole

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak, 22. svibnja 2018. svečano je primljen u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a (International Fellows Hall of Fame US Army War College), priopćio je MORH

Ministar Krstičević primljen je u Kuću slavnih Ratne škole kopnene vojske SAD-a (US Army War College) kao prvi visoki hrvatski časnik koji je školovanje na ovoj uglednoj američkoj obrazovnoj instituciji uspješno završio 1998. godine. Također, prvi je hrvatski ministar obrane koji je dobio ovo prestižno priznanje.

Svečanost u čast ministru Krstičeviću održana je u vojnoj bazi Carlisle u Pensilvaniji,  kojoj su prisustvovali  novi zapovjednik Nacionalne garde Minnesote general bojnik Jon Jensen, zapovjednik US Army War Collega brigadir Kenneth Adgie, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država u RH brigadir Robert Mathers,  strani polaznici US Army War Collega, polaznik škole iz Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadir Daor Dabo te nastavno osoblje.

U ovom prigodi, ministar Krstičević istaknuo je: „Ovo je veliko priznanje za mene, za Hrvatsku vojsku i za cijelu hrvatsku državu. Čast mi je predstavljati svoju Hrvatsku, malu zemlju koja se znatno bori iznad svoje kategorije. Na ovaj poseban dan želim zahvaliti svim vojnicima, dočasnicima i časnicima, mojim suradnicima koji su zaslužni za ovo priznanje. Iskustvo u tri karijere pokazalo je da su ključ uspjeha ljudi, tim koji ti pomaže ostvariti ciljeve.

Također, upućujem zahvalu US Army War Collegu na izuzetnom iskustvu koje mi je pružio u profesionalnom razvoju kao mladom hrvatskom časniku. Školovanje na US Army War Collegu puno mi je pomoglo u strateškom planiranju i donošenju odluka.

Moja godina u Ratnoj školi zaista mi je pokazala kakav je izvor snaga  međunarodna suradnja u modernom globalnom društvu. Uvijek ću se osjećati privilegiranim što sam mogao biti dijelom ove uzvišene ustanove i ova čast će mi biti izvor ponosa čitav život“

Ministar Krstičević polaznicima Ratne škole na kraju je poručio: „Učite, obogaćujte svoja znanja i vjerujte u sebe. Znanje je zaista moć i nikad ne prihvaćajte ništa manje od uspjeha, ostanite odlučni u ostvarivanju vaših ciljeva i budite ustrajni do samoga kraja“.

Vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers čestitao je ministru i objasnio kako je US Army War College dolaskom ministra Krstičevića na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, prepoznao izniman uspjeh koji je kao njihov bivši polaznik ostvario.

„Imao sam prilike surađivati s ministrom Krstičevićem kada su u pitanju različite teme pa tako i modernizacija Hrvatske vojske gdje SAD svakako može pomoći Hrvatskoj.

U Hrvatskoj SAD zato vidi važnog strateškog partnera i obratno, a suradnja s Krstičevićem uvijek je bila na visokoj razini i na obostrano zadovoljstvo i interes“, kazao je Mathers i pohvalio Krstičevićevo nastojanje za unaprjeđenjem odnosa sa SAD-om.

„Kako bi netko postao kandidatom za ulazak u Kuću slavnih međunarodnih polaznika Ratne škole kopnene vojske SAD-a, taj se pojedinac između ostalog, mora istaknuti svojim doprinosom u služenju svojoj državi te se zalagati za suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama što je posebno vidljivo u radu ministra Krstičevića“, objasnio je i na kraju zaključio: „Ja sam vojnik i u ministru Krstičeviću vidim drugog vojnika. Nikada nije izgubio taj vojnički duh, kao što ga je imao i za vrijeme Domovinskog rata, za vrijeme pohađanja ove Ratne škole – ima ga i danas“.

Također, ministar je s polaznicima US Army War Collegea sudjelovao i na predavanju dr. Michaela Lyncha i profesorice  Tamare Fitzgerald na temu „How To Win the Peace and Achieve an Enduring Political Victory“, a susreo se i sa zapovjednikom US Army War Collega brigadirom Kenneth Adgieom.

U prostorijama Ratne škole izložene su fotografije i osnovni podaci o ministru Krstičeviću i  ostalim polaznicima koji su dobili ovo prestižno priznanje od Američke kopnene vojske za njihova profesionalna postignuća.

Ratnu školu kopnene vojske SAD-a uspješno je završilo 11 hrvatskih časnika, a trenutno se na školovanju u Carlisle Barracks nalazi jedan časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, brigadir Daor Dabo.

„Ova škola je zaista izuzetna i trenutno ima 385 polaznika što je zapravo jedno veliko međunarodno okružje. Školovanje će svakako doprinijeti mome profesionalnom razvoju i ovdje iako izučavamo fenomen rata, učimo zapravo kako ga spriječiti bez sukoba i tako sačuvati, obraniti i ostvariti nacionalne interese“, otkrio je Dabo.

Ratna škola kopnene vojske SAD-a je najviša obrazovna institucija Kopnene vojske, najveće grane Oružanih snaga SAD-a, osnovana 1901. godine. Ratnu školu pohađali su američki zapovjednici i dužnosnici poput Dwighta D. Eisenhowera, Georgea S. Pattona i Omara Bradleya, kao i svi najviši časnici u sadašnjoj strukturi Kopnene vojske.

Uz američke polaznike svake godine školu pohađa oko 80 međunarodnih studenata, vojnih časnika ili civilnih polaznika, iz savezničkih zemalja i bliskih partnera SAD-a, sa svih kontinenata.

Kopnena vojska osnovala je Hall of Fame u Ratnoj školi kako bi odala prestižno i vidljivo poštovanje i priznanje najboljim  međunarodnim polaznicima.  Postupak primanja u Hall of Fame precizno je propisan procedurom koju je odredila Ratna škola. Sastoji se od nominacije, postupka odobravanja i svečanog prijema odnosno davanja počasti bivšem polazniku u prostorijama Ratne škole.

Postupak nominacije u Hall of Fame je u nadležnosti američkih časnika koji se nalaze na službi u stranim zemljama ili zapovjednika teritorijalnog američkog borbenog zapovjedništva.

Pismo nominacije odobrava veleposlanik ili šef diplomatske misije SAD-a, čime se osigurava potvrda o časnoj i profesionalnoj službi predložene osobe i njegovoj dostojnosti za navedeno priznanje, što u svim aspektima treba biti u skladu s profesionalnim, etičkim i moralnim vrijednostima Kopnene vojske SAD-a.

Postupak odobravanja provodi se unutar Kopnene vojske, a uključuje suglasnost i odobrenje Ministarstva obrane i Državnog tajništva SAD-a. Nakon odobrenja, osoba koja je dobila priznanje poziva se na svečanost formalnog prijema u Hall of Fame.

Do sada je takvo priznanje primilo šezdeset šest međunarodnih polaznika Ratne škole, a među njima i sadašnji predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi, ambasador i bivši ministar obrane Australije Duncan E. Lewis, bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a danski general Knud Bartels te sadašnji ili bivši načelnici glavnog stožera Kanade, Italije, Mađarske, Austrije, Rumunjske, Češke, Nizozemske, Norveške, Indije, Kolumbije i brojnih dugih zemalja, priopćio je MORH

 

Foto: MORH

 

Krstičević predstavio sustav domovinske sigurnosti na sveučilištu Rider u SAD-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Dužnosnica SRS-a nazvala Žigmanova ustašom, reakcija nema

Objavljeno

na

Objavio

Visoka dužnosnica Srpske radikalne stranke (SRS) i zastupnica u srbijanskom parlamentu Vjerica Radeta nazvala je u utorak predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova ustašom.

“Vidim da je Tomislav Žigmanov izjavio listu ‘Blic’ da su Hrvati u Hrtkovcima zabrinuti zbog toga što je Šešelj kupio kuću u Hrtkovcima. Moje ankete pokazuju da su Srbi u cijeloj Srbiji zabrinuti zbog toga što nam ustaša Žigmanov sjedi u Narodnoj skupštini. I što ‘Blic’ izvještava o tome“, napisala je Radeta na Twitteru.

Njezinu objavu prenio je “Blic“, no u srbijanskoj javnosti nema reakcija na istup bliske suradnice haškog osuđenika Vojislava Šešelja.

Hrtkovci su postali sinonim protjerivanja vojvođanskih Hrvata nakon mitinga 6. svibnja 1992. na kojem je Šešelj pročitao popis nepoželjnih mještana hrvatske nacionalnosti. Idućih se mjeseci pod pritiscima i prijetnjama iselilo oko 700 mještana.

UN-ov sud je u travnju ultranacionalističkog političara zbog toga osudio na deset godina zatvora. Šešelj ipak ne mora u zatvor jer su mu godine pritvora priznate u odsluženu kaznu.

Povod za tweet Radete bio je Žigmanov komentar da Šešeljeva kupnja kuće u srijemskom selu Hrtkovci unosi nespokoj među preostale Hrvate u tome selu i Srijemu.

Njegov ponovni dolazak na mjesto stradanja Hrvata “ne samo da je strahotan već uvelike banalizira zločine, što onda unosi nespokoj među ovdašnje Hrvate“, rekao je Žigmanov.

List “Blic“ objavio je u subotu da je Šešelj kupio kuću u središtu sela, na svega 300 metara od katoličke crkve.

Oporbeni zastupnici i analitičari takav su postupak osuđenika za zločine protiv čovječnosti ocijenili kao tešku provokaciju čiji je cilj među ostalim dizanje rejtinga među srbijanskim ultradesničarima.

(Hina)

Šešelj u Hrtkovcima kupio kuću; nespokoj među preostalim Hrvatima

 

Kako su progonjeni Hrvati iz Vojvodine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati