Pratite nas

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Migranske kvote više nisu na dnevnom redu EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u petak je nazvao “dobrim vijestima” to što pitanje obveznih migrantskih kvota više nije na dnevnom redu Europske unije te je rekao kako su “svi razumjeli da neće biti obveznih kvota”.

Szijjarto je na marginama Azijskom-europskog sastanka (ASEM) u Bruxellesu na pitanje mađarskih novinara o ishodima ovotjednog europskog sastanka na vrhu o migracijama, kazao kako “nema ishoda jer neće biti obveznih kvota”.

Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je kako neke od zemalja članica ne žele naseljavanje migranata na njihovom teritoriju čime bi postale “države imigranata”.

Dodao je da se države članice ne bi mogle nikada dogovoriti oko provođenje takvog projekta. “Mađarska smatra da je ispravno rješenje utemeljiti jasan red, a prioritet je zaštita vanjskih granica Europe”, objasnio je Szijjarto.

Dodao je kako se “situacija nije mnogo promijenila”, naglasivši da unutar europskog bloka i dalje postoji prijepor između zemalja koje podržavaju migraciju i onih koji ju odbijaju. Szijjarto je kazao kako postoje zemlje koje žele upravljati migracijom i one koje ju žele zaustaviti u cijelosti, a te razlike još nisu riješene.

Ministar je naglasio kako je interes pograničnih država članica jenjavanje priljeva migranata duž njihovih granica. Szijjarto je naglasio kako je iz tog razloga potrebno saslušati države koje žele zaustaviti ilegalnu migraciju. Istaknuo je kako Mađarska podupire plan prema kojem EU “neće pozivati ilegalne migrante, te završiti besmislene razgovore” i jasno proglastiti da svatkom tko se ukrca na plovilo kojem upravljaju krijumčari ljudima u sjevernoj Africi neće biti zagarantiran ulazak u Europu.

“I dalje smo još daleko od dostizanja točke u kojoj bi se europski građani mogli opustiti, no konačno je donesena odluka koja im daje sigurnost”, rekao je Szijjarto.

(Hina)

 

Orban i Putin: Obojica smatramo da je očuvanje i jačanje kršćanske kulture važno za moderan svijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kosovo glasovalo za stvaranje nacionalne vojske

Objavljeno

na

Objavio

Parlament Kosova, koje se dosad oslanjao na zaštitu NATO-ovih snaga, glasovao je u četvrtak za uspostavu vojske od 5000 vojnika, unatoč prigovorima srpske manjine koja tvrdi kako je takav potez nelegalan.

Tri zakona, koja je kosovska vlada predložila pri prvom čitanju u četvrtak, unaprijedili su ovlasti lako naoružanih Kosovskih snaga sigurnosti prema transformaciji u vojsku.

Vlada je kazala da takav potez zaobilazi potrebu mijenjanja ustava. Nacrte zakona poduprijelo je 98 od 120 zastupnika u parlamentu, dok je 11 srpskih predstavnika bojkotiralo glasovanje. Odobrenje u drugom čitanju, koje će se biti za nekoliko dana, potrebno je kako bi se zakoni usvojili.

Zamišljeni zakoni namjeravaju stvoriti vojsku od 5000 aktivnih vojnika i 3000 pričuvnih vojnika. Kosovske snage sigurnosti čini 2500 pripadnika koje je obučavao NATO za slučajeve kriznih situacija, civilne zaštite i održavanja reda. “Ta tri zakona imaju jedan zadatak, a to je da zaštite teritorijalni integritet Kosova i da zaštite građana svih zajednica na Kosovu”, izjavio je premijer Ramush Haradinaj uoči glasovanja.

Srpski predstavnici, koje podupire Beograd koji ne priznaje nezavisnost Kosova, u prošlosti su blokirali svaki takav pokušaj uz napomenu da bi stvaranje nacionalne vojske zahtijevalo promjene ustava. Zadnji je takav pokušaj bio prošle godine.

NATO je također upozorio Prištinu da ne ide u proces stvaranje vojske ukoliko nisu donesene ustavne promjene koje će poduprijeti srpska manjina, iako nije protiv mijenjanja Kosovskih snaga sigurnosti. “Svaka promjena strukture, ovlasti i misije Kosovskih snaga sigurnosti, odluka je kosovskih vlasti”, kazao je za Reuters dužnosnik NATO-a.

“Ukoliko se ovlasti tih snaga povećaju, Sjeveroatlantsko vijeće trebat će preispitati razinu NATO-ovog angažmana na Kosovu”, napomenuo je NATO-ov dužnosnik. NATO savez na Kosovu je rasporedio 4000 vojnika.

Njegove su snage ondje prisutne gotovo dva desetljeće nakon završetka rata na Kosovu, kada su snage Sjevernoatlantskog saveza zračnim napadima zaustavile ubijanje i protjerivanje albanskih civila koje su provodile srpske snage.

Sjedinjene Države i većina Europske unije priznaje Kosovo. Rusija i Kina, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, podupiru Srbiju u nepriznavanju Kosova, što sprječava pridruživanje Kosova Ujedinjenim narodima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari