Pratite nas

Hrvatska

Inati se Slavonijo ljepota nek tvoja boli

Objavljeno

na

Predstavljamo vam ljepote Slavonije i Baranje koje svakako morate posjetiti.

[ad id=”93788″]

1. PARK PRIRODE KOPAČKI RIT

Kopački-rit-81

Najveće i jedinstveno poplavno područje na cijelom europskom kontinentu nalazi se u Baranji, na samom njezinu rubu, između rijeka Dunava i Drave. Kopački rit nastao je djelovanje tih dviju rijeka i poprimio izgled delte. Zbog svojih znamenitosti i velike biološke raznolikosti 1967. godine proglašen je zaštićenim područjem i Parkom prirode, a od 1993. godine uvršten je na popis Ramsarskih područja kao stanište rijetkih i zaštićenih vrsta ptica močvarica. Park prirode se prostire na 17.700 hektara površine od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8000 hektara. Dijelovi kopna i ritskih voda čine složeni mozaik. Zbog specifičnog mikroreljefa i neprestanog plavljenja tu se razvijaju različite vrste vegetacije – s jedne strane različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i vodena vegetacija. Autohtona flora i vegetacija pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima životinja te brojnim zanimljivim biljnim vrstama.

Poučne staze

poučne staze

Posjet Parku prirode Kopački rit najbolje je započeti šetnjom Poučnim stazama od Prijemnog centra do Sakadaškog jezera gdje su postavljene table sa slikama i opisima životinja i karakteristikama močvarnog staništa. Moguća je i vožnja biciklima. Poseban je doživljaj vožnja brodom u pratnji vodiča kroz čudestan svijet poplavne doline Dunava. Prekrasne prizore ptica prati i njihov pjev.

Tikveš

Kompleks dvoraca Tikveš

Dvorac Tikveš je kompleks građevina i objekata s manjim, lovačkim i glavnim dvorcem. Podignut u 19. st., a do prvog svj. rata služio je kao ljetnikovac i lovačka kuća. Glavni dvorac sagrađen je u 20. stoljeću.

Zoološki rezervat

kopacki-rit-13

Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8000 ha parka, a najbolje ga je obići u pratnji stručnog vodiča. Prema dosadašnjim istraživanjima, faunu Kopačkog rita čini čak 54 vrste sisavaca, što je više od polovine ukupnog broja poznatih vrsta sisavaca u fauni Hrvatske. Do danas je u PP Kopački rit zabilježeno 293 vrsta ptica, što čini 78,1 posto od ukupne ornitofaune cijele naše zemlje.

2. PARK PRIRODE PAPUK

papuk

Papuk je parkom prirode proglašen 23. travnja 1999. godine. Ovaj biser prirode pruža velike mogućnosti rekreacije i savršeno je mjesto za aktivan odmor. Prije svega za planinarstvo, tj. šetnje prirodom atraktivne u svim godišnjim dobima. Zbog visina vrhova Papuka do 1000 m planinariti mogu svi. Ljeti su na raspolaganju toplice, bazeni s termalnom vodom koji će vas osvježiti u vrućim danima. Park prirode krasi bogatstvo flore i faune, bujna vegetacija i igra prirode u njezinim najzanimljivijim oblicima, te brojni kulturni i povijesni spomenci od kojih je najpoznatija i najimpresivnija Ružica grad. Značajni su još i Pogana gradina, Velički grad od kojih su danas ostali samo tragovi.

Trag Srednjeg vijeka

Od srednjovjekovne arhitekture na prostoru Parka najzastupljeniji i najznačajniji su ostaci fortifikacijskih građevina raspoređenih na uzvisinama po obodu Papuka.

Klak

Iznad sela Slatinski Drenovac postoje slabo očuvani ostaci starog drenovačkog grada – Klaka. Vremenski datira u zapisima darovnice od 1308. godine.

Kamengrad

U blizini naselja Kamenski Vučjak, nalazi se utvrđeni grad Kamengrad. Spominje se kao tvrđava i gospoštija prvi put 1421. godine, no smatra se da je nastao mnogo prije, početkom 13. stoljeća. Danas je Kamengrad u fazi prirodne destrukcije, kamenje se osipa, a grad gubi prvotne konture.

3. ERGELA LIPICANACA ĐAKOVO

Lipicanci

Ergela lipicanaca u Đakovu osnovana je 1506. godine i među najstarijima je u Europi, što samo govori o dugoj tradiciji uzgoja konja u Slavoniji i Baranji. Početkom 18. stoljeća na ergeli se počelo s uzgojem lipicanske pasmine konja, a kvalitetnom selekcijom i dresurom oduševljavaju sve više posjetitelja i zaljubljenika u konje. S ponosom ističu da je i engleska kraljica, Elizabeta II. oduševljena nastupom đakovačkih lipicanaca na otvorenju Olimpijskih igara, 1972. godine posjetila ergelu i provezla se nadaleko poznatim četveropregom đakovačke ergele.

Godišnje ergela bilježi i do 20.000 posjeta, a posebna zanimljivost za turiste je suvenirnica u Pastuharni u kojoj se mogu vidjeti brojni stručni zapisi iz duge povijesti ergele, originalni rodovnici najvrednijih primjeraka te stotine pozlaćenih i srebrnih pehara osvojenih na velikim natjecanjima. Počasno mjesto zauzima crno-bijela fotografija britanske kraljevske obitelji na đakovačkoj Pastuharni. Na drugoj lokaciji đakovačke ergele, Ivandvoru, nedaleko od Đakova smješteno je matično stado kobila.

4. ERGELA LIPIK

lipik

Ono čime se Lipičani ponose sigurno je ergela Lipik osnovana 1938. godine, ali svoje korijene vuče još iz 1919., kad je utemeljena Državna ergela Petrovo (Stančić) u Zagrebu kao nasljednik Pastuharne u Zagrebu, osnovane još 1850. godine. Rad ergele od 1938. do 1957. dao je velik doprinos razvoju lipicanaca, a sama je ergela svojedobno bila jedina ergela vranaca i dorata u Europi. Godine 1938. nabavljeno je 27 rasplodnih kobila iz jedanaest rodova. Nakon 2. sv. rata ergela je rasformirana, a konji odvezeni. Od 18. listopada 1982. ponovno je uspostavljena kad je iz ergele u Lipici u Sloveniji dovezeno prvih dvanaest kobila. Od toga vremena u ergeli se pojavljuju dva roda: rod englanederia preko kobila allegra i rod gidrana preko kobila gaeta i gaetana.

U razdoblju Domovinskog rata ergela je 1991. napadana minobacačima iz okolnih srpskih sela. Većina je konja tada stradala unutar ergele ili na okolnim livadama, o čemu postoje i videomaterijali britanske vlade, a 88 lipičkih konja otuđeno je i prebačeno u Srbiju. Nakon pregovora hrvatske vlade i vlade Srbije Hrvatskoj je 12. listopada 2007. vraćeno 45 konja lipicanske pasmine, 19 toplokrvnjaka i 2 ponija, od kojih osam izvornih, dok su ostali potomci konja odvedenih 1991. godine.

5. SPAČVANSKA ŠUMA

Spačvanska-šuma-2

Spačvanska šuma među najvećim je cjelovitim šumama hrasta lužnjaka u Europi i sa svojih 40.000 hektara velika je kao cijeli otok Krk. Ujedno predstavlja i petinu svih hrastovih šuma u Hrvatskoj. Šuma je protkana vodotocima Bosuta, Spačve, Virova, Lubnja i Studve, a u njoj su i jedinstveni Bošnjački i Otočki virovi. Lovni turizam ima dugogodišnju tradiciju – lovišta na 40.000 ha spačvanskog bazena poznata su lovcima u cijeloj Europi.

6. SLAVONSKI KOBAŠ

kobaš

Ovo tipično slavonsko selo smješteno je uz rijeku Savu te ima brojne zanimljive spomenike kulture poput Marijanskog svetišta i barokne crkve Sv. Ivana Krstitelja, kao i kuće karakteristične arhitekture na čijim krovovima se okupljaju rode koje predstavljaju turističku atrakciju područja.

7. DVORAC PRANDAU – MAILATH

dvorav prandau mailath

Stari dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađen je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasno-baroknom stilu, ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje. Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailath gradi ga u engleskom tudor stilu. Danas je dvorac sjedište gradske uprave.

8. DVORAC PRANDAU – NORMANN

dvorac prandau normann

Izrazito slikovit i stilski slojevit kompleks dvorca Prandau-Normann u Valpovu čine srednjovjekovna kula s dijelom bedema nekadašnje tvrđave, dvorska kapela, bočna dvorišna krila, unutrašnje dvorište i barokno-klasicistička pročelna palača, a sve to još okružuju obrambeni opkopi i perivoj.

9. BOŠNJAČKI I OTOČKI VIROVI

bošnjački i otočki virovi

Virovi su prirodni fenomen. Ne zna se gdje izviru ni kamo uviru. Ne znamo ni jesu li baš rijeka ili jezero. Ili možda močvara. Virovi su šumska voda, hrastova voda. Bogati su ribom, pa su omiljeno mjesto ribolovaca, ali i svih ljubitelja netaknute prirode, izvorne ljepote, ugodne tišine i opuštajućeg mira.

10. RUPNICA

rupnica

Uz cestu Voćin – Kamenska, na južnom ulazu u Voćin, ostat ćete bez daha promatrajući jedinstveni geološki spomenik prirode. Rupnica, taj prekrasan prikaz stubastog lučenja vulkanskih stijena, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Od 1948. g. Rupnica ima status prvog geološkog spomenika prirode, a u cijelom svijetu ima tek nekoliko sličnih lokaliteta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Dubrovnik: Odana počast četrnaestorici poginulih hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

U spomen na 14 hrvatskih branitelja koji su izgubili živote u obrani Dubrovnika 1991. godine u utorak je kod spomen obilježja u Komolcu i na Strinčijeri položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Počast su im odali suborci, članovi obitelji i udruga iz Domovinskog rata te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Tri dana ranije počast je odana i kod spomen obilježja na Bosanci ponad Dubrovnika sedmorici poginulih hrvatskih branitelja, koji su izgubili živote u obrani tog dubrovačkog naselja.

Stradali branitelji bili su pripadnici HRM-a, djelatnog i pričuvnog sastava MUP-a te borbenih skupina iz splitske 4. brigade ZNG i njene 9. bojne HOS-a, kao i 3. omiške bojne 114. brigade, koje su gli­serima Odreda naoružanih brodova (ONB) prevožene u opkoljeni Grad.

Na 28. godišnjicu njihove herojske pogibije odavanje počasti organizirali su Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik i Policijska uprava Dubrovačko neretvanske županije.

Dan 12. studenog 1991. godine jedan je od najtežih dana Domovinskog rata u obrani Dubrovnika, kad je poginulo dvanaest hrvatskih branitelja i troje civila.

Napad srbocrnogorskog agresora po zapovjedi komandanta 9. VPS admirala Miodraga Jokića počeo je u 6.20 otvaranjem žestoke vatre na tvrđavu Imperial na brdu Srđ ponad grada.

Granate su padale po starom gradskom Portu, lukobranu Kaše, tvrđavama Lovrijenac i Sveti Ivan, Stradunu, gradskom zvoniku Sponzi, Prijekom. Na udaru su se našli svi dijelovi Dubrovnika, od Ploča, Pila, Gruža, Lapada i Montovjerne do Rijeke dubrovačke i Mokošice. Stradao je niz vjerskih objekata u središtu grada, turistički objekti na Babinom Kuku, kao i hoteli Excelsior, Argentina i Imperial, gorjela je i luka Gruž, a pogođena je i dubrovačka bolnica.

Neprijatelj je na koncu, uz nanesene velike gubitke dubrovačkim braniteljima, uspio zauzeti strateške točke ponad grada – Bosanku, Strinčjeru, a premda su je od 12. do 15. studenog branitelji prisilno na dva dana napustili, tvrđava Imperial ipak nije okupirana i ostala je jedina neosvojena točka otpora agresoru. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Ivan Penava: Institucije gotovo 30 godina nakon Ovčare okreću glavu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ustvrdio je u utorak, sudjelujući na okruglom stolu “Ovčara – zločin bez kazne”, da gotovo tri desetljeća od tog masovnog zločina hrvatske institucije okreću glavu od tog problema, zaključivši da u državi očito postoje strukture kojima istina ne odgovara.

“Sad već čujemo da je to stvar prošlosti, svako malo čujemo iz medija i političkih sfera da se treba okrenuti budućnosti, da je rat iza nas”, kazao je Penava na skupu u zagrebačkom hotelu Antunović, dodavši da se time pokušavaju zlorabiti izjave generala Ante Gotovine i pokojnog predsjednika Franje Tuđmana.

Penava je ustvrdio da tražiti pravdu i istinu postaje retrogradno, zaključivši kako očito postoje strukture kojima istina ne odgovara. Ipak, smatra da su to minorne strukture na koje, po njegovim riječima, ne treba trošiti puno vremena.

No, ističe da vrijeme treba trošiti na to kako bi se teme kažnjavanja ratnih zločina nametnule dužnosnicima koji vode državu, da shvate da su one prioritet. “Apsolutno ne vidim smisla da netko gradi budućnost na ovakvim trulim temeljima, gurajući ove stvari pod tepih”, kazao je vukovarski gradonačelnik, dodavši kako je jasno da se problematika Vukovara, Ovčare i drugih mjesta puno manje osjeća u Zagrebu.

Ustvrdio je također da se nikad nije dogodilo da Srbija, koja je u osvajačkom pohodu učinila tolika zla i ima jurisdikciju nad tim slučajevima, sama sebi sudi.

“Netko je te stvari potpisao, netko je te ovlasti dao, bojim se da taj netko i dan danas zauzima važna mjesta u sustavu naše države umjesto da je skriven u zadnju rupu i da se suočio s pravim konzekvencama nikakve druge nego izdajničke politike”, kazao je Penava.

Penava: Srbija sudi samo nižerangirane četnike rođene u Hrvatskoj

Ustvrdio je pritom da u Srbiji i dalje živi velikosrpska politika – od bivšeg predsjednika Nikolića koji je triput izjavio da je Vukovar srpski grad do današnjeg Vučića.

Srbiju je prozvao da, kad već mora suditi, sudi samo nižerangirane osobe, “lokalne četnike i vojnike najnižeg ranga” koji su igrom slučaja rođeni u Hrvatskoj, a sve kako bi, bude li potrebno, mogla reći to je to bio rat hrvatskih građana s kojim nemaju ništa.

Penava je poručio da želi mozgove koji su osmislili cijelu stvar, generale i zapovjednike JNA, a onda će se, dodao je, polako doći do neposrednih izvršitelja.

“Vrtim one scene na mostu, Šaljivančanina i organizirane autobuse koji su došli u bolnicu. Znači netko je napravio cijeli scenarij, blokirao most u Vukovaru, osigurao da se ranjenici izvuku na drugi izlaz, osigurao autobuse, vjerujte nisu to pijane i bradate spodobe mogle organizirati”, kazao je.

Poručio je kako je za Vukovarce ključno da Hrvatska od Srbije dobije zdravo suočavanje, priznavanje i ispriku, koja će se prepoznati kao iskrena tek kad Srbija otvori svoje arhive i ustupi dokumentaciju vezanu za Vukovar i Ovčaru, uključujući pisane zapovjedi i protokole iz bolnice.

Suspendirani policajac koji je istraživao ratne zločine i predsjednik Nacionalnog sindikata policije Nikola Kajkić rekao je da, zahvaljujući bivšoj glasnogovornici Haškog suda Florence Hartmanne i predsjednici beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataši Kandić ima korisne informacije.

Vučemilović: MUP neće odustati dok ne razriješi sve što je moguće razriješiti

Kazao je također da je u Beogradu pet sati razgovarao s Bogoljubom Kijanovićem koji je bio zadužen za Ovčaru i koji mu je argumentirao svoje izjave, većim dijelom plačući, smatrajući sebe odgovornim, iako tražeći opravdanje za ono što se dogodilo.

Ispričao je također da danas u Negoslavcima šetaju oni koji su “željeznim šipkama, lancima, oprugama i drvenim motkama tukli ljude do smrti u hangaru”.

MUP-u i tužiteljstvu kojima je, kako tvrdi, predao brojne dokumente, poručio je da se ratni zločini ne mogu istraživati “s trećeg kata već na terenu”, pri čemu kod žrtve treba steći povjerenje, a počinitelja treba ohrabriti da govori.

Voditelj Službe ratnih zločina u MUP-u Božo Vučemilović kazao je da oni neće nikad odustati dok ne razriješe sve što je razumno moguće razriješiti i ne pronađu odgovorne.

Na dovikivanja iz publike da pozovu u pomoć Kajkića, rekao je da je Kajkić bio i još je uvijek član radne skupine, bez obzira na njegov status. Dodao je i da disciplinske postupke ne može komentirati. (Hina)

 

Culej pozdravio zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari