Pratite nas

Hrvatska

Inati se Slavonijo ljepota nek tvoja boli

Objavljeno

na

Predstavljamo vam ljepote Slavonije i Baranje koje svakako morate posjetiti.

[ad id=”93788″]

1. PARK PRIRODE KOPAČKI RIT

Kopački-rit-81

Najveće i jedinstveno poplavno područje na cijelom europskom kontinentu nalazi se u Baranji, na samom njezinu rubu, između rijeka Dunava i Drave. Kopački rit nastao je djelovanje tih dviju rijeka i poprimio izgled delte. Zbog svojih znamenitosti i velike biološke raznolikosti 1967. godine proglašen je zaštićenim područjem i Parkom prirode, a od 1993. godine uvršten je na popis Ramsarskih područja kao stanište rijetkih i zaštićenih vrsta ptica močvarica. Park prirode se prostire na 17.700 hektara površine od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8000 hektara. Dijelovi kopna i ritskih voda čine složeni mozaik. Zbog specifičnog mikroreljefa i neprestanog plavljenja tu se razvijaju različite vrste vegetacije – s jedne strane različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i vodena vegetacija. Autohtona flora i vegetacija pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima životinja te brojnim zanimljivim biljnim vrstama.

Poučne staze

poučne staze

Posjet Parku prirode Kopački rit najbolje je započeti šetnjom Poučnim stazama od Prijemnog centra do Sakadaškog jezera gdje su postavljene table sa slikama i opisima životinja i karakteristikama močvarnog staništa. Moguća je i vožnja biciklima. Poseban je doživljaj vožnja brodom u pratnji vodiča kroz čudestan svijet poplavne doline Dunava. Prekrasne prizore ptica prati i njihov pjev.

Tikveš

Kompleks dvoraca Tikveš

Dvorac Tikveš je kompleks građevina i objekata s manjim, lovačkim i glavnim dvorcem. Podignut u 19. st., a do prvog svj. rata služio je kao ljetnikovac i lovačka kuća. Glavni dvorac sagrađen je u 20. stoljeću.

Zoološki rezervat

kopacki-rit-13

Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8000 ha parka, a najbolje ga je obići u pratnji stručnog vodiča. Prema dosadašnjim istraživanjima, faunu Kopačkog rita čini čak 54 vrste sisavaca, što je više od polovine ukupnog broja poznatih vrsta sisavaca u fauni Hrvatske. Do danas je u PP Kopački rit zabilježeno 293 vrsta ptica, što čini 78,1 posto od ukupne ornitofaune cijele naše zemlje.

2. PARK PRIRODE PAPUK

papuk

Papuk je parkom prirode proglašen 23. travnja 1999. godine. Ovaj biser prirode pruža velike mogućnosti rekreacije i savršeno je mjesto za aktivan odmor. Prije svega za planinarstvo, tj. šetnje prirodom atraktivne u svim godišnjim dobima. Zbog visina vrhova Papuka do 1000 m planinariti mogu svi. Ljeti su na raspolaganju toplice, bazeni s termalnom vodom koji će vas osvježiti u vrućim danima. Park prirode krasi bogatstvo flore i faune, bujna vegetacija i igra prirode u njezinim najzanimljivijim oblicima, te brojni kulturni i povijesni spomenci od kojih je najpoznatija i najimpresivnija Ružica grad. Značajni su još i Pogana gradina, Velički grad od kojih su danas ostali samo tragovi.

Trag Srednjeg vijeka

Od srednjovjekovne arhitekture na prostoru Parka najzastupljeniji i najznačajniji su ostaci fortifikacijskih građevina raspoređenih na uzvisinama po obodu Papuka.

Klak

Iznad sela Slatinski Drenovac postoje slabo očuvani ostaci starog drenovačkog grada – Klaka. Vremenski datira u zapisima darovnice od 1308. godine.

Kamengrad

U blizini naselja Kamenski Vučjak, nalazi se utvrđeni grad Kamengrad. Spominje se kao tvrđava i gospoštija prvi put 1421. godine, no smatra se da je nastao mnogo prije, početkom 13. stoljeća. Danas je Kamengrad u fazi prirodne destrukcije, kamenje se osipa, a grad gubi prvotne konture.

3. ERGELA LIPICANACA ĐAKOVO

Lipicanci

Ergela lipicanaca u Đakovu osnovana je 1506. godine i među najstarijima je u Europi, što samo govori o dugoj tradiciji uzgoja konja u Slavoniji i Baranji. Početkom 18. stoljeća na ergeli se počelo s uzgojem lipicanske pasmine konja, a kvalitetnom selekcijom i dresurom oduševljavaju sve više posjetitelja i zaljubljenika u konje. S ponosom ističu da je i engleska kraljica, Elizabeta II. oduševljena nastupom đakovačkih lipicanaca na otvorenju Olimpijskih igara, 1972. godine posjetila ergelu i provezla se nadaleko poznatim četveropregom đakovačke ergele.

Godišnje ergela bilježi i do 20.000 posjeta, a posebna zanimljivost za turiste je suvenirnica u Pastuharni u kojoj se mogu vidjeti brojni stručni zapisi iz duge povijesti ergele, originalni rodovnici najvrednijih primjeraka te stotine pozlaćenih i srebrnih pehara osvojenih na velikim natjecanjima. Počasno mjesto zauzima crno-bijela fotografija britanske kraljevske obitelji na đakovačkoj Pastuharni. Na drugoj lokaciji đakovačke ergele, Ivandvoru, nedaleko od Đakova smješteno je matično stado kobila.

4. ERGELA LIPIK

lipik

Ono čime se Lipičani ponose sigurno je ergela Lipik osnovana 1938. godine, ali svoje korijene vuče još iz 1919., kad je utemeljena Državna ergela Petrovo (Stančić) u Zagrebu kao nasljednik Pastuharne u Zagrebu, osnovane još 1850. godine. Rad ergele od 1938. do 1957. dao je velik doprinos razvoju lipicanaca, a sama je ergela svojedobno bila jedina ergela vranaca i dorata u Europi. Godine 1938. nabavljeno je 27 rasplodnih kobila iz jedanaest rodova. Nakon 2. sv. rata ergela je rasformirana, a konji odvezeni. Od 18. listopada 1982. ponovno je uspostavljena kad je iz ergele u Lipici u Sloveniji dovezeno prvih dvanaest kobila. Od toga vremena u ergeli se pojavljuju dva roda: rod englanederia preko kobila allegra i rod gidrana preko kobila gaeta i gaetana.

U razdoblju Domovinskog rata ergela je 1991. napadana minobacačima iz okolnih srpskih sela. Većina je konja tada stradala unutar ergele ili na okolnim livadama, o čemu postoje i videomaterijali britanske vlade, a 88 lipičkih konja otuđeno je i prebačeno u Srbiju. Nakon pregovora hrvatske vlade i vlade Srbije Hrvatskoj je 12. listopada 2007. vraćeno 45 konja lipicanske pasmine, 19 toplokrvnjaka i 2 ponija, od kojih osam izvornih, dok su ostali potomci konja odvedenih 1991. godine.

5. SPAČVANSKA ŠUMA

Spačvanska-šuma-2

Spačvanska šuma među najvećim je cjelovitim šumama hrasta lužnjaka u Europi i sa svojih 40.000 hektara velika je kao cijeli otok Krk. Ujedno predstavlja i petinu svih hrastovih šuma u Hrvatskoj. Šuma je protkana vodotocima Bosuta, Spačve, Virova, Lubnja i Studve, a u njoj su i jedinstveni Bošnjački i Otočki virovi. Lovni turizam ima dugogodišnju tradiciju – lovišta na 40.000 ha spačvanskog bazena poznata su lovcima u cijeloj Europi.

6. SLAVONSKI KOBAŠ

kobaš

Ovo tipično slavonsko selo smješteno je uz rijeku Savu te ima brojne zanimljive spomenike kulture poput Marijanskog svetišta i barokne crkve Sv. Ivana Krstitelja, kao i kuće karakteristične arhitekture na čijim krovovima se okupljaju rode koje predstavljaju turističku atrakciju područja.

7. DVORAC PRANDAU – MAILATH

dvorav prandau mailath

Stari dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađen je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasno-baroknom stilu, ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje. Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailath gradi ga u engleskom tudor stilu. Danas je dvorac sjedište gradske uprave.

8. DVORAC PRANDAU – NORMANN

dvorac prandau normann

Izrazito slikovit i stilski slojevit kompleks dvorca Prandau-Normann u Valpovu čine srednjovjekovna kula s dijelom bedema nekadašnje tvrđave, dvorska kapela, bočna dvorišna krila, unutrašnje dvorište i barokno-klasicistička pročelna palača, a sve to još okružuju obrambeni opkopi i perivoj.

9. BOŠNJAČKI I OTOČKI VIROVI

bošnjački i otočki virovi

Virovi su prirodni fenomen. Ne zna se gdje izviru ni kamo uviru. Ne znamo ni jesu li baš rijeka ili jezero. Ili možda močvara. Virovi su šumska voda, hrastova voda. Bogati su ribom, pa su omiljeno mjesto ribolovaca, ali i svih ljubitelja netaknute prirode, izvorne ljepote, ugodne tišine i opuštajućeg mira.

10. RUPNICA

rupnica

Uz cestu Voćin – Kamenska, na južnom ulazu u Voćin, ostat ćete bez daha promatrajući jedinstveni geološki spomenik prirode. Rupnica, taj prekrasan prikaz stubastog lučenja vulkanskih stijena, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Od 1948. g. Rupnica ima status prvog geološkog spomenika prirode, a u cijelom svijetu ima tek nekoliko sličnih lokaliteta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju tijekom posjeta Vinkovcima i priredbama Dječjih vinkovačkih jeseni posjetila i članove vinkovačkog Udruženja roditelja poginulih branitelja te razgovarala o problemima koji tište ovu stariju populaciju stradalnika Domovinskog rata, ali i o problematici nestalih branitelja i civila.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“.

Predsjednica Udruženja roditelja poginulih branitelja grada Vinkovaca Mara Bartulović upoznala je predsjednicu s radom ove udruge osnovane 1993. godine koja okuplja još 50-tak roditelja poginuli branitelja, posebno istaknuvši činjenicu da je u Domovinskom ratu poginulo 243 hrvatska branitelja iz Vinkovaca.

Istaknula je dobru suradnju s Udrugom obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci koja traga za još 30 nestalih, a kada je „Hrvatska majka“ osnovana 1992. godine tragali su za 120 nestalih branitelja i civila.

„Politika mora odraditi pitanje nestalih, nema više čekanja“, poručila je pred okupljenim novinarima Bartulović nakon sastanka s predsjednicom Republike posebno zahvalivši predsjednici na podršci i naporima u rješavanju problematike nestalih branitelja i civila. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari