Pratite nas

Razno

Informatički genijalac nije se smio natjecati jer za njega nije bilo mjesta u dvorani?

Objavljeno

na

Foto: Zagrebački računalni savez

Ivan Jambrešić učenik je prvog razreda srednje ekonomsko informatičke škola Future. Od drugog razreda osnovne škole bavi se programiranjem, a već u trećem bio je najbolji u državi, a zatim se u četvrtom nije smio natjecati jer je odjednom postao premlad, odnosno nije još bio upisao peti razred. Unatoč tome, u osnovnoj školi je nekoliko puta bio državni pobjednik, a ova je godina za njega bila izrazito uspješna.

Osvojio je, treće mjesto na državnim natjecanjima iz programiranja i matematike, a natjecao se i na Seniorskoj informatičkoj olimpijadi i postigao izvrsno osmo mjesto. Svake godine između osam i deset srednjoškolaca koji su na tom natjecanju bili najbolji imaju šansu natjecati se u Izbornim pripremama za četiri mjesta u najprestižnijem informatičkom timu – onom međunarodnom olimpijskom, a tako je bilo i ove subote i nedjelje.

No, ove godine tu je priliku dobilo njih samo sedam.

Nema mjesta za još jedan stol?

Tajnik Zagrebačkog računalnog saveza Zdravko Škokić, čijeg je Ivan član, smatra da se radi o diskriminaciji, a to opravdava dugogodišnjom praksom odabira koja je ove godine, kaže, prekinuta.

– Ako su se 2015. i 2016. pozivali učenici koji su bili čak jedanaesti, zašto se presedan čini na učeniku ove škole, koji je ujedno jedan od tri najmlađa među osam najboljih hrvatskih srednjoškolaca? – pita Škokić, a usput spominje i da je Jambrešić imao dovoljno bodova da upadne u to elitno izborno natjecanje za ulazak u reprezentaciju kad se usporedi s prijašnjim godinama.

– Prije tri godine sedmopozicionirani je imao 200 bodova, a pozvan je i osmi koji je imao 173 boda, a nakon osmoga su bila pozvana još tri učenika. Ove godine bi osim sedmog koji je imao istih 200 bodova, morao biti pozvan barem još i osmi (Ivan) koji je imao 177 bodova – ističe, napomenuvši da se na ovu odluku žalila i njegova škola.

A razlog zašto se Ivana nije pozvalo na Izborne pripreme Škokić vidi u organizacijskim propustima Hrvatskog saveza informatičara. Naime, pripreme se u obje skupine – juniorskoj i seniorskoj – održavaju u isto vrijeme i na istom mjestu. Organizator se, kaže Škokić, pravda da u dvorani koja je na raspolaganju za dodatnog natjecatelje jednostavno nema dovoljno prostora. – Zagrebački računalni savez je predložio da u prostor stavi još jedan stol kako bi i Ivan Jambrešić dobio mjesto i mogao dobiti pozivnicu. Ako stane 15 stolova – stane i šesnaesti – ističe.

HSIN: Nema to nikakve veze To što se oba natjecanja održavaju u isto vrijeme i isto mjesto nema nikakve veze s tim što Ivan Jambrešić nije pozvan na Izborne pripreme, kažu u Hrvatskom savezu informatičara, koji organizira ta natjecanja. Istina, prvi puta se dogodilo da se i juniorske i seniorske izborne pripreme istodobno, ali to je zbog toga što je ono za osnovnoškolce još uvijek relativno “friško” pa se još pokušava organizacijski uklopiti s onim za srednjoškolce. I istina je da za Ivana u dvorani nema mjesta, no to nema nikakve veze. Presudili su, naime, njegovi bodovi na natjecanju.

– Uobičajena je praksa znanstvenog povjerenstva koji bira natjecatelje da, nakon šestog na rang listi, crtu podvuku kod mjesta koji ima najveću bodovnu razliku u odnosu na onog iznad njega. To može od sedmog mjesta do desetog. Ove godine, Ivan je odlično kotirao, no imao je bodovnu razliku u odnosu na mjesto iznad njega od 23 boda što je bilo najviše i Povjerenstvo je tu podvuklo crtu – objašnjava predsjednik HSI-a Vlado Lendvaj, uz nemalu dozu žaljenja. Pokušao je, kaže, urgirati da i Ivana “ubace” na Izborne pripreme jer se ipak radi o nadarenom učeniku koji je visoko kotirao, no Povjerenstvo je, kaže, odlučilo prema svojim čvrstim kriterijama.

Pozivatelji su zaključili da je 27 manje od 23 i nisu pozvali učenika

– Kao prvo, bodovna razlika ne postoji u pravilniku o pozivanju. Stoga nikakvi čvrsti kriteriji ne mogu proizlaziti iz nečega čega u Pravilima nema. Kao drugo, IO HSIN-a nije se ni sastao, a odluka je bila jednostavna. Trebalo je odlučiti je li bodovna razlika od 27 bodova između sedmog (200 bodova) i osmog (173 boda), koji je bio pozvan 2016., manja od bodovne razlike od 23 boda između sedmog (200 bodova) i osmog (Ivan Jambrešić, 177 bodova) ove godine. Ako bi zaključili da je 27 manje od 23 onda Ivan Jambrešić i nije smio biti pozvan. Ako bi pak zaključili da je 23 manje od 27 onda su morali čuvati dobru 25 godišnju praksu pozivanja i pozvati Ivana.

– Predsjednik nije trebao ništa urgirati kako bi Ivana „ubacio“ nego sazvati sjednicu IO i promijeniti lošu odluku, koja je nastala zbog promijenjenih organizacijskih okolnosti, a što se vidi iz odgovora Znanstvenog povjerenstva, no on to nije napravio, zaključio je tajnik Zagrebačkog računalnog saveza Zdravko Škokić, i dodao da se iz odgovora predsjednika Znanstvenog povjerenstva HSIN-a (u nastavku) vidi da su u pitanju promijenjene oorganizacijske mogućnosti:

„No u pravilima piše i da se odluka donosi na osnovi tehničkih, organizacijskih i financijskih mogućnosti, čega smo se držali u smislu da smo morali pozvati manje od maksimalnog broja učenika s dvaju natjecanja JHIO i HIO jer se Izborne pripreme i Juniorske izborne pripreme ove godine održavaju u isto vrijeme u dvorani s ograničenim kapacitetom.

„Stoga i usporedba s natjecanjem HIO 2016. u smislu broja učenika koji su tada prošli na Izborne pripreme nije relevantna zbog promijenjenih organizacijskih mogućnosti (koje nisu u nadležnosti Znanstvenog povjerenstva).“

Iz pouzdanih izvora saznali smo da je u dvorani bilo dovoljno mjesta za dodatne stolove, a čak i jedan slobodan stol, iz čega proizlazi je Ivanova škola ispravno reagirala u pokušaju da zaštiti svoga učenika:

„Čvrsto smo uvjereni da pri načelnom pozivanju 6-10 najbolje plasiranih učenika nikakve organizacijske, tehničke i financijske (ne)mogućnosti ne mogu, a niti smiju biti razlog za nepozivanje učenika koji je zauzeo 8. mjesto. Stoga naša škola ovu odluku ne može prihvatiti.“

“Žao mi je malca… no za ovu našu mladež isplati se boriti na svaki način”, mišljenje je prekaljenog ratnika i fana mladih programera.

Živjeli!

Hana Ivković/vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

CroElecto – Iako još nije službeno objavila kandidaturu Kolinda Grabar Kitarović uvjerljivo najpopularnija

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici za SDP bi glasalo 23,32%, a za vladajući i više od pola desetljeća prvi po anketama HDZ 21,20%. HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje jesu li zadovoljni Plenkovićevim vođenjem stranke. Iako je 50,56% HDZ-ovih birača odbilo odgovoriti na pitanje, nezadovoljstvo Plenkovićem iskazalo je 28,89%, dok je samo 20,56% izrazilo zadovoljstvo smjerom u kojem Plenković vodi HDZ.

Za listu Mislava Kolakušića ovoga bi mjeseca glasalo više ljudi nego za Živi zid. Kolakušić bi računao na 2,94%, a Živi zid na 2,83%. Neovisni za Hrvatsku zabilježili su 2,71%. Drugim riječima, da su iduće nedjelje izbori, u Saboru bi sjedili SDP, HDZ i nacionalne manjine jer treća, četvrta i peta stranka zajedno nemaju ni 10%.

Neodlučnih ispitanika je čak 27,68%, a stranke sa značajnim postotkom još su HKS (2,12), Most, koji je potonuo na ispod 2% (1,88%) i stranka Ivana Pernara (1,06%). Preostale brojne stranke i nezavisne liste, uključujući GLAS i IDS (po 0,94%) ne prelaze jednopostotnu marginu.

Kolinda Grabar Kitarović, iako još nije službeno objavila kandidaturu, računa u lipnju na 28,05% potpore. Loš rezultat HDZ-a zasigurno joj je naštetio, ali je ona i dalje prva te sigurno ulazi u drugi krug. Zoran Milanović računa na potporu 23,63% ispitanika, što je gotovo jednak postotak onomu SDP-a i za uspjeh u drugom krugu, u koji po lipanjskom rezultatu ulazi, trebala bi mu znatno šira potpora. Miroslav Škoro približio se svojim posotoku Milanoviću te računa na potporu 20,85% ispitanika. Mislav Kolakušić će, prema svemu sudeći, još jedno vrijeme konzumirati mandat u Europskom parlamentu jer ga podupire tek 6,15% ispitanika. Ivana Pernara podupire 2,31%, Daliju Orešković 1,06%, Tomislava Panenića 0,58%, Katarinu Peović-Vuković 0,29%, a Vlahu Orepića dosad niti jedan ispitanik, dok ih je više od 17% neodlučno ili nevoljno odrediti se.

Oleg Butković najpozitivnije je doživljen ministar u Vladi (6,53%), a nakon njega najviše preferencija zabilježili su: Gabrijela Žalac (2,69%), Tomislav Tolušić (2,50%), Zdravko Marić (2,40%) te Darko Horvat (2,11%). Vrijedi napomenuti kako su ove niske postotke ministri, osim Butkovića, uglavnom zabilježili u svojim zavičajima, dok gotovo 80% ispitanika nije imalo namjeru pozitivno izdvojiti jednoga ministra.

Negativne ministre predvodi Marko Pavić (8,07%), a smjesta iza njega je Nada Murganić (7,78%). Milan Kujundžić (3,36%), Blaženka Divjak (3,27%) i Nina Obuljen-Koržinek (2,11%) kompletiraju popis pet negativaca među ministrima iz kojega su, uslijed podnesenih ostavki, naknadno izbačeni Lovro Kuščević te Goran Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Tvrtko Milović ponovno imenovan za glavnog urednika dokumentarnog programa BHRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Upravni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine potvrdio je imenovanje novinara Tvrtka Milovića na mjesto urednika dokumentarno suvremenog programa BHT-a na novi mandat od pet godina.

Ovu informaciju je za Radio Sarajevo potvrdio i sam Milović, koji je otkrio da se “novinari koji su tužili BHRT nisu pojavili na ponovljenom natječaju.”

Milović je ovu vijest također komentirao i na društvenoj mreži Facebook:

Milović mrzi malu djecu, Milović mrzi Sarajevo, Milović mrzi Bošnjake… bla bla bla. Sve nabrojano kako bi se ublažila šokantna informacija da je Milović opet bio najbolji kandidat za urednika Dokumentarno suvremenog programa BHT1, i da je kao takav po drugi put prepoznat od Upravnog odbora.

Ono što bi u normalnim okolnostima trebalo biti zanimljivije od izmišljotina koje mi se imputiraju već dvije godine, jeste činjenica da osoba koja je godinu dana tužbom tražila ponavljanje natječaja za urednika, i dobila na sudu – se uopće nije pojavila na ponovljenom natječaju!

I da ne pričam sad još stotinu stvari koje su se događale u pozadini… neki bi mogli izgubiti povjerenje u državne institucije, napisao je Milović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari