Pratite nas

Gospodarstvo

Dok-Ing u tajnosti razvio paletu električnih vozila

Objavljeno

na

Najuspješniji svjetski proizvođač robotskih vozila za razminiranje ne odustaje od ulaska u posao s električnim vozilima. Zagrebačka tvrtka Dok-Ing prije osam godina predstavila je prvi hrvatski električni automobil XD Concept i na temelju njega potom lansirala model Loox, koji je uz podršku kineskih partnera trebao ići u serijsku proizvodnju, piše poslovni.hr

No, dok potraga za investitorima i dalje traje, a time i početak serijske proizvodnje, Dok-Ing je u tajnosti razvio cijelu paletu električnih vozila.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, tvrtka inovatora Vjekoslava Majetića radi na novom modelu osobnog električnog automobila koji nosi radni naziv YD. Usto, razvila je multifunkcionalni teretni kamion manjih dimenzija zvan Tom Tom. U ponudi sada ima i prvi hrvatski električni motocikl pod brendom Core. U Dok-Ingovoj tvornici razvijen je i džip koji radi na električni pogon. Dok-Ing se izvještio i u preradama postojećih cestovnih vozila u električna, ali, kako tumači Majetić, na to ne stavljaju naglasak. Povrh svega, kao i ostali proizvođači električnih vozila, i Dok-Ing je razvio vlastite e-punionice.

Širok raspon ponude urodio je plodom. Dok-Ing je počeo prodavati električna vozila na veliko, ali ne automobile već za početak motocikle. Majetić kaže da su potkraj prošle godine krenuli s proizvodnjom Corea. O detaljima narudžbi ne govori.

No, ističe da Dok-Ing ima partnerski ugovor s jednom španjolskom tvrtkom za sklapanje, doradu i distribuciju električnih motocikala pod nazivom Core. Neslužbeno, u branši se priča da već sada postoji potražnja za više od tisuću električnih motocikala razvijenih u Hrvatskoj.

“To su komercijalna prijevozna sredstva koja razvijamo unazad dvije godine, a koja primarno služe za dostavu pošte, pizza, fast fooda i slične namijene, a za koji se interesiraju korporacije iz tog biznisa jer su ovi motocikli vrhunski proizvodi”, kaže Vjekoslav Majetić.

Prvi hrvatski električni motocikl, za koji već imaju narudžbu, pojašnjava Majetić, ima računalno navođenje, znači njihov menadžment može se raditi preko clouda. Dolazi u dvije izvedbe: s autonomijom od 50km i 110km, ovisno o cijeni i potrebama kupca. Kolika je cijena zasad nije poznato kao ni detaljnije tehničke specifikacije. Drugo električno vozilo kojem se već sada smiješi tržišni uspjeh je Tom Tom. Riječ je o multifunkcionalnom električnom kamionu manjih dimenzija. Vozilo ima kabinu za dvije osobe, a prtljažni prostor otraga je modularan. Može mu se dodati modul za dostavu, kiper, prijevoz otpada, skladište soli za ralicu, vatrogasni kamion, dizalicu pa čak i za prijevoz putnika. Vozilo bi trebalo imati gradsku autonomiju do stotinjak kilometara.

“Očekujem da će biti vrlo interesantan dalmatinskim gradovima za razne namijene”, kaže Majetić. Interes za Tom Tomom već postoji u inozemstvu što ne čudi s obzirom na nagrade koje je taj proizvod osvojio posljednjih mjeseci. Tom Tom je Majetiću donio dvije prestižne nagrade u Hong Kongu i na Tajvanu: Grand Prix i Zlatnu medalju za inovaciju.

“Upravo pregovaramo o izvozu Tom Toma, a jedna multinacionalka želi ga za brzu dostavu svojih proizvoda u užurbanim, napućenim sredinama”, naglašava Majetić. I dok o električnom džipu nismo mogli doznati više detalja, osam godina otkako je predstavio prvi hrvatski električni automobil, Dok-Ing se priprema predstaviti njegova nasljednika. Majetić ga ponosno predstavlja pod radnim nazivom YD. “Mnogo smo naučili na XD-u i zato sada radimo na idućem modelu YD-u. Novi model već je razvijen pa sad sređujemo financijsku konstrukciju kako bismo mogli napraviti prototip seriju od nekoliko komada. YD bit će komercijalno električno osobno vozilo. Bit će moderno i napredno poput XD-a, čak modernijeg izgleda, a umjesto tri imat će četiri sjedala i troja vrata te klasičan volan”, kaže Majetić.

Navodi da imaju mnogo planova i ideja. Rade na 30-ak razvojnih projekata raznih intenziteta. No, direktor Dok-Inga ističe da su ključ financije.

“Od proizvodnje XD-a zasad nema ništa, jer želim za to pronaći investitore. Stalno nam se javljaju Kinezi koji žele pokrenuti serijsku proizvodnju. Razgovora ima, ali konkretnih dogovora nema. Da bismo ušli u serijsku proizvodnju XD-a treba financirati gradnju tvornice. Bez investitora to ne želim raditi, jer želim da tako nešto utječe na profitabilnost tvrtke”, kaže Majetić. Ponosno tvrdi da su prvi hrvatski proizvođač električnih automobila koji je svoj proizvod i prodao u Hrvatskoj.

“Prodali smo dva XD-a. Prvi je kupio FER, a drugi smo ustupili Tehničkom muzeju u Zagrebu, a zatim su ga odlučili otkupiti. Proizveli smo još dva XD-a koja koristimo za svoje potrebe”, zaključuje Majetić, piše poslovni.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Krenuli poticaji za samozapošljavanje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Početkom srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ponovno je aktivirao poticaje za samozapošljavanje, ali pod drugačijim uvjetima nego ranije. Ove kriterije, po novome, trebate ispuniti ako želite pokrenuti posao uz državnu pomoć.

U paketu novih mjera za očuvanje radnih mjesta aktivirana je i mjera poticanja samozapošljavanja, privremeno obustavljena sredinom ožujka. Ako ste nezaposleni i odlučite se na pokretanje vlastitog posla, od početka srpnja opet možete ostvariti pravo na sufinanciranje opravdanih troškova, ali po novim pravilima.

Izmjene se odnose na trajanje mjere, prihvatljive djelatnosti i visinu subvencije. Prema novim uvjetima, ugovorno razdoblje traje 24 mjeseca u odnosu na dosadašnjih 12. Korisnici potpore su obavezni u prvih 12 mjeseci mjere opravdati potporu, a drugih 12 mjeseci održavati poslovnu aktivnost uz samostalno podmirivanje obveza doprinosa.

Iznos potpore za samozapošljavanje po novome određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, piše tportal.

“Izmjena kriterija za potporu male vrijednosti za samozapošljavanje nužna je radi kvalitetnog odabira korisnika potpore koji zaista žele ići u poduzetništvo te radi boljeg iskorištavanja sredstava potpore. Stoga je najviši iznos potpore sada predviđen za djelatnosti koje su visoko radno intenzivne i kojih nedostaje na tržištu, poput prerađivačke industrije i svih djelatnosti u građevinarstvu”, pojašnjavaju iz HZZ-a.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za dvije skupine korisnika, i to u iznosima od 75 tisuća kuna do sto tisuća kuna, ovisno o djelatnosti. Za obje skupine moguće je odobriti i dodatnih 10 tisuća kuna za jedan poslovni subjekt ako se potpora za samozapošljavanje kombinira s osposobljavanjem na radnom mjestu.

Skupinu do 100 tisuća kuna čine djelatnosti koje pripadaju u područja: rudarstva i vađenja, prerađivačke industrije, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te građevinarstva.

Skupina do 75 tisuća kuna dodjeljuje se djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, zatim za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, djelatnosti u sektoru obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te za sve ostale uslužne djelatnosti.

Ako poduzetnički pothvat zajednički pokreće više nezaposlenih osoba, ukupni poticaji mogu narasti i do 320.000 kuna. Pritom treba naglasiti da u tom slučaju samo jedna osoba može ostvariti maksimalni iznos potpore, dok drugi suosnivači mogu dobiti najviše 55.000 kuna.

Za neke djelatnosti više se ne može dobiti potpora. Riječ je o desetak djelatnosti koje, prema kriterijima, nisu prihvatljive za financiranje, poput poljoprivrede, financijskih djelatnosti, osiguranja i poslovanja nekretninama. Potpora se ne može dobiti ni za djelatnosti sezonskog karaktera, uključujući one vezane uz turističku sezonu. Također, ukinut je regionalni karakter mjere u smislu iznosa potpore, ali je obrascem ocjenjivanja postignuto dodatno vrednovanje projekata koji dolaze iz najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave, a radi omogućavanja bolje iskoristivosti potpore za korisnike uvedena je isplata potpore u jednokratnom iznosu.

Osobe koje namjeravaju preuzeti postojeće poslovanje kroz novi subjekt od člana obitelji ne mogu ostvariti potporu, kao ni osobe koje traže potporu i namjeravaju registrirati trgovačko društvo, a imaju ovrhu po privatnim računima čiji iznos prelazi 20 posto iznosa tražene potpore.

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 31. listopada ove godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Zahtjevi se ocjenjuju po principu bodovanja na način da su različitim elementima pridruženi unaprijed određeni rasponi bodova. Najveći broj bodova koje je moguće ostvariti je 26, dok je bodovni prag za pozitivnu ocjenu zahtjeva 16, odnosno 18 bodova. O konačnoj ocjeni podnositelji zahtjeva obavještavaju se pisanim putem, piše tportal.

Što morate napraviti

Kao i do sada, za ostvarivanje prava na potporu morate izraditi poslovni plan iz kojeg se vidi da je poslovna ideja financijski isplativa te proći aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje koje uključuju individualno savjetovanje i edukaciju na radionici za samozapošljavanje.

Uz poslovni plan potrebno je priložiti troškovnik iz kojeg je vidljivo koje troškove planirate pokriti iz subvencije. U prihvatljive troškove za pokretanje biznisa ubrajaju se nabava opreme, strojeva i alata, kupnja informatičke opreme i licenciranih IT programa, zakup poslovnog prostora, plaćanje doprinosa, troškovi knjigovođe, edukacije, registracije poslova i svih ostalih administrativnih troškova.

Neprihvatljivim troškovima smatraju se i nabava rabljene opreme i rabljenih automobila, kupnja robe za daljnju prodaju, najam prostora od člana obitelji, uređenje poslovnog prostora, oglašavanje, pretplate na časopise, komorski doprinosi i službena putovanja. Svi troškovi moraju biti plaćeni s računa nove tvrtke, dok se troškovi plaćeni u gotovini ne smatraju prihvatljivima. Detaljne upute s kriterijima odobravanja i načinom korištenja potpora za samozapošljavanje i proširenje poslovanja u 2020. godini možete pronaći ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Prosječna plaća raste 270 kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prvi potez nove Vlade bit će rezanje porezan na dohodak radnika, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći kako će prosječna plaća rasti za 270 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će već od 2021. nova vladajuća koalicija smanjiti porez na dohodak i to tako da će se ići na smanjivanje stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i sa 24 na 20 posto.

Prema izračunu analitičara RBA, za samce koji žive u Zagrebu, uz prirez od 18 posto, to bi značilo da bi na osnovu travanjske prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, koja iznosi 9057 kuna, a prema kojoj je neto plaća po sadašnjih poreznim stopama 6326 kuna, novim smanjenjem poreza ona bila povećana na 6596 kuna.

Ako se uzme u obzir bruto plaća od 6000 kuna, sadašnja neto pripadajuća plaća za samca iznosi 4573 kune, a od 1. siječnja iduće godine povećala bi se na 4611 kuna.

Nadalje, bruto plaća od 15 tisuća kuna sada za samca u Gradu Zagrebu. u kojem se plaća prirez od 18 posto, neto iznosi 9734 kune, a od početka iduće godine popela bi se na 10.112 kuna.

Najviše bi, pak, u apsolutnim iznosima, profitirali oni s plaćama koje kači porezna stopa od 36 posto.

Tako bi na bruto plaću od 43 tisuće kuna, koja sada rezultira neto plaćom od 25.734 kune, porezne promjene taj neto iznos povećale na 27.178 kuna za zagrebačkog samca, izračunali su analitičari RBA.

Prema riječima ministra financija, nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije porez na dodanu vrijednost za svu hranu. To su sve predizborna obećanja HDZ-a iz njihova programa, a premijer i ministar financija ih očigledno žele početi ispunjavati već u 2021., donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari