Pratite nas

Gospodarstvo

Dok-Ing u tajnosti razvio paletu električnih vozila

Objavljeno

na

Najuspješniji svjetski proizvođač robotskih vozila za razminiranje ne odustaje od ulaska u posao s električnim vozilima. Zagrebačka tvrtka Dok-Ing prije osam godina predstavila je prvi hrvatski električni automobil XD Concept i na temelju njega potom lansirala model Loox, koji je uz podršku kineskih partnera trebao ići u serijsku proizvodnju, piše poslovni.hr

No, dok potraga za investitorima i dalje traje, a time i početak serijske proizvodnje, Dok-Ing je u tajnosti razvio cijelu paletu električnih vozila.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, tvrtka inovatora Vjekoslava Majetića radi na novom modelu osobnog električnog automobila koji nosi radni naziv YD. Usto, razvila je multifunkcionalni teretni kamion manjih dimenzija zvan Tom Tom. U ponudi sada ima i prvi hrvatski električni motocikl pod brendom Core. U Dok-Ingovoj tvornici razvijen je i džip koji radi na električni pogon. Dok-Ing se izvještio i u preradama postojećih cestovnih vozila u električna, ali, kako tumači Majetić, na to ne stavljaju naglasak. Povrh svega, kao i ostali proizvođači električnih vozila, i Dok-Ing je razvio vlastite e-punionice.

Širok raspon ponude urodio je plodom. Dok-Ing je počeo prodavati električna vozila na veliko, ali ne automobile već za početak motocikle. Majetić kaže da su potkraj prošle godine krenuli s proizvodnjom Corea. O detaljima narudžbi ne govori.

No, ističe da Dok-Ing ima partnerski ugovor s jednom španjolskom tvrtkom za sklapanje, doradu i distribuciju električnih motocikala pod nazivom Core. Neslužbeno, u branši se priča da već sada postoji potražnja za više od tisuću električnih motocikala razvijenih u Hrvatskoj.

“To su komercijalna prijevozna sredstva koja razvijamo unazad dvije godine, a koja primarno služe za dostavu pošte, pizza, fast fooda i slične namijene, a za koji se interesiraju korporacije iz tog biznisa jer su ovi motocikli vrhunski proizvodi”, kaže Vjekoslav Majetić.

Prvi hrvatski električni motocikl, za koji već imaju narudžbu, pojašnjava Majetić, ima računalno navođenje, znači njihov menadžment može se raditi preko clouda. Dolazi u dvije izvedbe: s autonomijom od 50km i 110km, ovisno o cijeni i potrebama kupca. Kolika je cijena zasad nije poznato kao ni detaljnije tehničke specifikacije. Drugo električno vozilo kojem se već sada smiješi tržišni uspjeh je Tom Tom. Riječ je o multifunkcionalnom električnom kamionu manjih dimenzija. Vozilo ima kabinu za dvije osobe, a prtljažni prostor otraga je modularan. Može mu se dodati modul za dostavu, kiper, prijevoz otpada, skladište soli za ralicu, vatrogasni kamion, dizalicu pa čak i za prijevoz putnika. Vozilo bi trebalo imati gradsku autonomiju do stotinjak kilometara.

“Očekujem da će biti vrlo interesantan dalmatinskim gradovima za razne namijene”, kaže Majetić. Interes za Tom Tomom već postoji u inozemstvu što ne čudi s obzirom na nagrade koje je taj proizvod osvojio posljednjih mjeseci. Tom Tom je Majetiću donio dvije prestižne nagrade u Hong Kongu i na Tajvanu: Grand Prix i Zlatnu medalju za inovaciju.

“Upravo pregovaramo o izvozu Tom Toma, a jedna multinacionalka želi ga za brzu dostavu svojih proizvoda u užurbanim, napućenim sredinama”, naglašava Majetić. I dok o električnom džipu nismo mogli doznati više detalja, osam godina otkako je predstavio prvi hrvatski električni automobil, Dok-Ing se priprema predstaviti njegova nasljednika. Majetić ga ponosno predstavlja pod radnim nazivom YD. “Mnogo smo naučili na XD-u i zato sada radimo na idućem modelu YD-u. Novi model već je razvijen pa sad sređujemo financijsku konstrukciju kako bismo mogli napraviti prototip seriju od nekoliko komada. YD bit će komercijalno električno osobno vozilo. Bit će moderno i napredno poput XD-a, čak modernijeg izgleda, a umjesto tri imat će četiri sjedala i troja vrata te klasičan volan”, kaže Majetić.

Navodi da imaju mnogo planova i ideja. Rade na 30-ak razvojnih projekata raznih intenziteta. No, direktor Dok-Inga ističe da su ključ financije.

“Od proizvodnje XD-a zasad nema ništa, jer želim za to pronaći investitore. Stalno nam se javljaju Kinezi koji žele pokrenuti serijsku proizvodnju. Razgovora ima, ali konkretnih dogovora nema. Da bismo ušli u serijsku proizvodnju XD-a treba financirati gradnju tvornice. Bez investitora to ne želim raditi, jer želim da tako nešto utječe na profitabilnost tvrtke”, kaže Majetić. Ponosno tvrdi da su prvi hrvatski proizvođač električnih automobila koji je svoj proizvod i prodao u Hrvatskoj.

“Prodali smo dva XD-a. Prvi je kupio FER, a drugi smo ustupili Tehničkom muzeju u Zagrebu, a zatim su ga odlučili otkupiti. Proizveli smo još dva XD-a koja koristimo za svoje potrebe”, zaključuje Majetić, piše poslovni.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatskoj trenutačno nedostaje čak 5000 radnika, najviše u turizmu i graditeljstvu. U isto vrijeme na Zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 111 000 osoba. Ugostitelji tvrde da su pred kolapsom i od Vlade traže da se poveća kvota za strance. Premijer odgovara: spremni smo razmotriti kvote, ali neka se najprije zaposle naši radnici.

Kakve će to posljedice imati za hrvatski turizam i je li ugrožena turistička sezona? Koji je razlog nedostatka radne snage u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK-a.

– Politika ove Vlade je da prvenstveno aktiviramo domaću radnu snagu. Oko 20 tisuća anketiranih je izrazilo želju da rade u sezoni. Spajali smo ih s poslodavcima. Ne želimo zaustaviti investicije i odobrili smo 60 tisuća kvota za strane radnike, od toga je 15 tisuća za potrebe turizma.

Cijelo vrijeme pratimo dinamiku tržišta, trenutačno nedostaje 1500 radnih dozvola. Još jednom ćemo promotriti stanje na tržištu rada i spojiti radnike s poslodavcima. Ako to ne bude dostatno Vlada će ići u povećanje kvota. Cilj je i porast plaća što je jako bitan faktor za ostanak građana u Hrvatskoj, kazao je ministar Marko Pavić. Najavio je nove razgovore s poslodavcima.

Majetić: Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike

Davor Majetić se s tim složio. Najbolje i najjeftinije je zaposliti domaće radnike.  “Od jeseni nudimo poslove, učinili smo sve kao poslodavci da zaposlimo domaće radnike. Ako nedostaje radnika, prisiljeni smo tražiti vani. Najviše nas zabrinjavaju male i srednje firme. Ljudi odlaze, sezona je počela, a konkurencija je nemila. Prihodi države u Hrvatskoj su 47 posto BDP-a, a u Irskoj je to 30 posto, kazao je. Smatra kako treba smanjiti troškove poslovanja, kako bi se ta sredstva prelila u plaće.

Ostojić: Nema vremena za analize i sastanke

Veljko Ostojić potvrdio je da je sezona ugrožena. Manji broj radnika znači znatno nižu kvalitetu, kazao je. Iznio je podatak da je jedna od najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj još u prosincu prošle godine iskazala interes za radnom snagom na Zavodu za zapošljavanje, a te potrebe još nisu riješene. “Što još moramo učiniti, da nas se ozbiljno shvati?”, upitao je. Nema vremena za analize i sastanke, zaključio je. Prosječna plaća konobara s hotelskim kompanijama s kojima komunicira je 5.500 kn neto, bez dodataka.

Sever: U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti

– Hrvatska je dugi niz godina svoju konkurentnost gradila na obespravljenim radnicima. To se događa i danas. Zašto su otišli ljudi vani – zato što je ukupni bruto trošak rada u Hrvatskoj 10,9 eura, a prosjek u EU 27,4 eura. U Hrvatskoj se od ovih razina plaća ne da živjeti. Uvoz jeftine radne snage i drži niske plaće u Hrvatskoj, kazao je Krešimir Sever.

Vidović: Velika se bitka za radnike vodi u Europi

Davorko Vidović kazao je kako je kvotni model uvoza radne snage “tehnički” neodrživ. Hrvatska ne može bez stranih radnika i velika se bitka za radnike vodi u Europi. Imamo dramatičke demografske pokazatelje koji će biti i gori. Bilo je očekivano da ljudi odu, jer su u našem susjedstvu zemlje koje imaju najveće standarde. Posao je države da omogući da radnik od svoje plaće može dobro živjeti, zaključio je. Smatra da se Hrvatska mora otvoriti, ali i stvarati atraktivna radna mjesta.

“U turizmu radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a”

– Pitanje je koliko je plaćena i po kojim uvjetima radi jedna sobarica u nekom malom hotelu u Austriji. Mi ne tražimo modele da u Hrvatskoj bude bolje. Hrvatska prednjači u Europskoj uniji po zapošljavanju na određeno vrijeme, kazao je Krešimir Sever. Naveo je podatak da u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj radi 8 posto radnika, a stvore 22 posto BDP-a. Toliko veliku masu stvore, a imaju tako male plaće. Gdje, pobogu nestane ta razlika?, upitao je Krešimir Sever.

Prema analizi HUP-a 20 posto ljudi iz Hrvatske odlazi zbog malih plaća, a 60 posto je onih koji ne vjeruju u bolju budućnost, naveo je Davor MajetićVeljko Ostojić je kazao kako je neto dobit turističkog sektora 2017. iznosila 5,6 posto. Iz toga treba izdvojiti i za investicije. Dajte nam bolje okvire poslovanja da bi imali od čega i plaće povećati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Održan sastanak – Pet zaključaka za spas Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

U Sarajevu je danas održan sastanak federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića s predstavnicima mostarskog Aluminija i ministricom financija u Vladi FBiH Jelkom Miličević.

Džindić je kazao da će predstavnici Vlade FBiH i resorno ministarstvo u narednih desetak dana pozvati sve predstavnike dioničara Aluminija za pronalaženje dugoročnog rješenja, piše Klix.ba.

“Mi ćemo poslati zahtjev i Vladi Republike Hrvatske koja je vlasnik 12 posto dionica, ali i ostalim dioničarima. Do kraja ovog tjedna ćemo sjesti i predložiti odgovarajuće zaključke, prezentirati model koji smo prezentirali i radnoj grupi”, kazao je Džindić.

Federalni ministar je naveo zaključke na kojima će se raditi u narednim danima. On je istaknuo da Vlada FBiH nema potpunu moć odlučivanja u Aluminiju.

Prvi zaključak je da se Aluminij zadužuje da pokrene traženje strateškog partnera iz ovog sektora.

“Zadužuju se UO i uprava Aluminija da poduzmu sve aktivnosti i pripremne radnje za otvaranje stečajnoj postupka te mogućnost kontroliranog stečaja uz postepeno smanjenje proizvodnje. To je solucija ako prva i druga opcija ne krenu smjerom kojim želimo”, dodao je.

On je kao četvrti zaključak naveo zaduženje Upravnom odboru i upravi Aluminija da iznesu pripreme i program koji će koristiti u slučaju gašenja proizvodnje i financijsku konstrukciju.

“Uprava i UO moraju donijeti i usvojiti program i dostaviti ga Vladi FBiH kako bi imali sve spremno ako prijedlog 1 i 2 ne dožive uspjeh”, poručio je Džindić.

Kao peti zaključak se navodi odluka da se u tijeku ovog tjedna održi sastanak s upravom Elektroprivrede u Sarajevu i Elektroprivrede HZHB s ciljem pronalaska mogućnosti za opskrbljivanje električnom energijom.

Ministrica financija FBiH Jelka Milićević je poručila da je na sastanku prebacivana odgovornost i da je osjetila nemoć Vlade da zaštiti svoj udio te dodala da su svi suočeni s mogućnošću gubitka tisuću radnih mjesta.

Direktor Aluminija Dražen Pandža je kazao da ta tvrtka doživljava finalnu krizu i da ovako više ne može poslovati jer su gubici preveliki i da je potrebno konačno rješenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari