Pratite nas

BiH

Institucionalne neistine Zvizdića i Mektića

Objavljeno

na

Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, zajedno sa ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem, u svom „institucionalnom“ odgovoru na optužbe o radikalizmu izrekli su nevjerojatan broj neistina. Ne zna se je li gore njihovo guranje glave u pijesak, ili činjenica da im nitko pozvaniji ne replicira.

Na „institucionalnom“ odgovoru zlonamjernicima koji „zbog dnevnopolitičkih rasprava ocrnjuju BiH“ izrečeno je mnoštvo neistina, od kojih ćemo izvući samo one najveće:

Od 143 teroristička akta u Europi i svijetu iza kojih stoji ISIL, a koja su se desila u 23 zemlje svijeta, niti u jednom takvom aktu nije sudjelovao nitko tko je na bilo koji način povezan s BiH

Međunarodna mreža novinara istraživača u više navrata je objavljivala priče o tome kako je većina oružja s kojim je ISIL uradio na teritoriju Europe, porijeklom sa Balkana, a ponajviše iz BiH. O tome su pisali sve najrenomiranije svjetske novinske kuće, poput njemačkog Der Spiegela, britanskog Telegraph-a, pa sve do Time magazina. Primjerice, dokazano je kako je oružje s kojim je urađen teroristički napad u Parizu (napad na Charlie Hebdo) porijeklom iz BiH, kao i da su metci korišteni proizvedeni u Konjicu. Također, u kući terorista koji su izvršili napad u Stockholmu, nađeno je također oružje ilegalno prodano iz BiH. Ivan Zverzhanovski, stručnjak za sigurnost UN-a za regiju Balkana tvrdi kako se u BiH trenutno „nalazi oko 1,1 milijun vatrenog oružja, od čega 750000 je ilegalno i spremno za krijumčarenje“. Tako su, primjerice, braća Kouachi koja su izvršila masakr u Parizu, koristila  kalašnjikove, zolje i drugo oružje koje je prokrijumčareno iz BiH. Dakle, neistina je kako u „terorističkim aktima nije sudjelovao nitko povezan sa BiH“. Dapače, po stručnjacima za sigurnost, većina ih je povezana.

Nije istina i naše službe ne raspolažu podacima da u BiH imamo radikaliziranih osoba koji predstavljaju terorističku prijetnju. To su paušalne izjave koje dolaze iz susjedstva

Konsolidirana lista UN-ovog Vijeća za sigurnost BiH stavlja rame uz rame sa Somalijom, Sudanom, Sirijom, Jordanom i drugim zemljama koje aktivno podržavaju teroriste i ISIL. Na listi su imenovani pojedinci i organizacije direktno povezane sa islamskim terorističkim organizacijama. Neke od njih su „službeno prestale s radom“, no po Interpolovim izvješćima samo su se preregistrirale i dalje djeluju i usko su povezane sa državnim strukturama. Dokaz tome je činjenica da je jedan od najtraženijih svjetskih terorista Nusret Imamović dobio biometrijsku putovnicu i 2016. je ušao na ovu listu. Uz to, prema podacima GFI-a samo u periodu od 2001.-2010. nepoznatim tokovima je nestalo oko 850 mil. Dolara, a trend se nastavio i do danas. Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić za medije je nedavno potvrdio “zabrinjavajuću prisutnost fiktivnih kompanija u BiH”: „od 691 kontroliranog pravnog subjekta, njih 499 nije nađeno na adresama, odnosno utvrđeno je da je riječ o fiktivnim tvrtkama. Istina je i da te tvrtke posjeduju nekretnine. Više od 1700 zemljišno-knjižnih izvadaka registrirano je na tim tvrtkama”. Prema tome, neistina je da su izjave o radikaliziranim osobama koje predstavljaju prijetnju paušale i dolaze iz susjedstva. Sami UN nas je stavio na crnu listu zbog takvih.

U BiH se ne vijore zastave ISIL-a

UN_Lista_terorista_BiH

Podsjećamo predsjedavajućeg na zadnje „vijorenje zastave“ ISIL-a u Ljubačama. Novinar talijanskog „Il Giornalea“ koji je 2015. posjetio BiH i napravio priču o zastavama ISIL-a u BiH, intervjuirajući pored ostalih i Edisa Bosnića koji je „vijorenje zastava“ pravdao mirom i suživotom, vratio se na isto mjesto i prije nekoliko mjeseci i uvjerio se kako su na tom mjestu još uvijek te iste zastave. Austrijski Der Standard je također ovog ljeta napravio sličnu priču, govoreći o protoku novca i ljudi arapskog porijekla, uz dodatak da je Bosnić otvoreno priznao kako su „tri ili četiri osobe samo iz Gornje Maoče otišle u rat u Siriju“. Dakle, još jedna neistina u „institucionalnom odgovoru“.

Najveća opasnost od radikalizma i terorizma je relativizacija tog problema i guranje glave u pijesak, kao da problem ne postoji i pripisivati ga „paušalnim politikantskim“ izjavama iz susjedstva. No, to i ne čudi ako se zna kako je glavna osoba koja bi nas trebala upućivati na terorističke i radikalističke prijetnje za vrijeme rata zajedno sa Alijom Izetbegovićem obilazila i bodrila preteče današnjeg ISIL-a, mudžahedine, radeći kao prvi čovjek za sigurnost njihovog vrhovnog zapovjednika Abu Izzata, odnosno Alije Izetbegovića, a jedan od savjetnika Bakira Izetbegovića za prava boraca suučesnik i nikad osuđeni zločinac za masovni zločin u Dusini.

Ono što smatramo još većom sramotom od neistina iz „institucionalnog odgovora“ Zvizdića i Mektića, jeste činjenica kako nitko pozvaniji od nas, poput recimo hrvatskih ministara u Vijeću ministara, pa do „rubikonaša“ iz GV HNS-a, nije replicirao na neistine sadržane u „institucionalnom odgovoru“.

HRS

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari