Pratite nas

Gospodarstvo

Institut IGH dobio posao nadzora izgradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Hrvatske ceste su za nadzor nad izgradnjom mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama odabrale zajednicu ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, koje su za to dale ponudu u iznosu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a).

Hrvatske ceste su u elektroničkom oglasniku javne nabave objavila odluku o odabiru.

Na natječaj za posao nadzora pristigle su tri ponude i, uz zajednicu ponuditelja na čelu s Institutom IGH, ponude su poslali i tvrtka Lipov Gaj, koja je dala ponudu vrijednu 55,66 milijuna kuna, te zajednica ponuditelja njemačkog Krebs+Kiefera i splitskog Geoprojekta, koja je ponudila 52 milijuna kuna (sve su cijene bez PDV-a).

Inače, procijenjena vrijednost posla nadzora nad izgradnjom Pelješkog mosta bila je 53,54 milijuna kuna.

Prema odluci o odabiru, ponuda zajednice ponuditelja na čelu s Institutom IGH valjana te je prema kriteriju za odabir ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija.

Ponuda, pak, tvrtke Lipov Gaj je odbijena kao nepravilna jer ta tvrtka nije dostavila jamstvo za ozbiljnost ponude, dok zajednice ponuditelja Krebs+Kiefer i Geoprojekt nije dokazala da posjeduje tehničku i stručnu sposobnost kako je traženo dokumentacijom o nabavi te je ta ponuda neprihvatljiva i odbijena.

Na odluku o odabiru mogu se podnijeti žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.

Inače, Pelješki most gradit će kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation, koji je ponudio cijenu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rok dovršetka radova od 36 mjeseci.

Taj projekt proglašen je od iznimnog strateškog značaja za zemlju, njegova je ukupna vrijednost 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju 2017.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova s tim da će most imati četiri prometna traka.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Agencija Fitch zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’

Objavljeno

na

Objavio

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.

“Ovo me izvješće izrazito ohrabruje, to je još jedno jako pozitivno postignuće Hrvatske”, rekao je premijer novinarima u Sofiji gdje je sudjelovao na summitu zemalja srednje i istočne Europe i Kine.

“Ono je priznanje svemu što radimo na dijelu fiskalne konsolidacije, dijelu velike reforme koja se zvala rješavanje  krize u Agrokoru i spriječavanju negativnog domino efekta na hrvatsko gospodarstvo. I sada, kako oni sami kažu, na zdravim temeljima možemo raditi na daljnjem gospodarskom rastu i strukturnim reformama”, istaknuo je hrvatski šef vlade.

On je također naglasio da je izvješće Fitcha, za koje je rekao da ga je pažljivo pročitao, “pokazalo da je trokut naše politike koji se sastoji u fiskalnoj konsolidaciji, dakle odgovornom vođenju proračunske politike, privlačenju investicija i poduzimanju strukturnih reformi počeo biti  ne samo proces koji vidimo mi koji na tome stalno radimo nego i oni koji nas evaluiraju apotekarskom vagom”.

Plenković je kazao da je izvješće poslalo signal da se hrvatska država u okolnostima krize u Agrokoru – koja je jako detaljno spomenuta – snašla na kvalitetan način.

“Dakle pokazali smo otpornost hrvatskog gospodarstva, koje nije doživjelo krizu, odgovornost hrvatskih institucija i sposobnost hrvatske vlade i Sabora da stvore okvir da se problem riješi. Da to nije tako, sigurno Fitch ili bilo koja druga kreditna agencija ne bi podigli izglede na ovaj način”, naglasio je.

Na pitanje kako ocjenjuje najnovije ispitivanje CRO demoskopa koji je objavio N1 a po kojem HDZ i Živi zid rastu, a SDP i Most padaju, rekao je da “vjeruje da će se kroz određeno razdoblje u Hrvatskoj vidjeti tko je ozbiljan i radi posao u interesu hrvatske javnosti i kvalitetnog smjera zemlje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdbolju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike – dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga – te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori