Connect with us

Kultura

Interkulturalni aspekti u prozi pisca Guillerma Mimice iz Čilea

Objavljeno

-

Pisac dvostruke karijere Guillermo Mimica piše efektnim stilom. Svoje teme obrađuje znalački; zapaža se da se za njihovu obradu pomno priprema, povezujući u fabuli kulturne fenomene dviju udaljenih zemalja Hrvatske i Čilea…

 

U Zagrebu je  održana svečana promocija romana Guillerma Mimice „Lutajuće duše“ u izdanju zagrebačke Naklade Litteris i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 6. VI. 2024. Roman je, u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić, objavio ugledni zagrebački nakladnik Litteris, čiji je glavni urednik istaknuti hrvatski pisac i prevoditelj Dražen Katunarić. U ime Hrvatske matice iseljenika nazočnima se obratio prigodnim govorom ravnatelj profesor Mijo Marić, ističući značaj književnog stvaralaštva Guillerma Mimice, podsjetivši i na Mimičin nesebični aktivizam u hrvatskoj zajednici u Čileu na diplomatskom i kulturnom planu. Uz nakladnika Katunarića i samog autora, o prozi čileansko-hrvatskog pisca Mimice govorila je nagrađivana hispanistica i književna teoretičarka dr. sc. Željka Lovrenčić, ističući interkulturalnost Mimičina romanesknog narativa.

Promociji romana autora Mimice u Matičinoj dvorani nazočili su odabrani uzvanici, predstavnici akademskog, političkog i kulturnog života Hrvatske, te ljubitelji čileansko-hrvatske književnosti među kojima je bila i zastupnica Danijela Blažanović, članica saborskog Odbora za Hrvate izvan domovine; te izaslanica ministrice kulture i medija ujedno i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Mirjana Ana Maria Piskulić; kao i NJ. E. gospodin Rodrigo Donoso, veleposlanik Čilea u Republici Hrvatskoj; dok su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine svečanosti nazočile Iva Budimir i Andrea Jakopiček. Svečanošću je znalački moderirala hispanistica  Ela Varošanec Krsnik.

Čileansko-hrvatski pisac Guillermo Mimica, rođen je u Punta Arenasu 1952. godine, a danas živi u Santiagu de Chileu – nakon višedesetljetnog diplomatskog i poslovnog izbivanja u Parizu, gdje je ostvario zapaženu diplomatsku i poslovnu karijeru. Slijedom uspješne dvostruke karijere – diplomata i pisca, trenutačno gospodin Guillermo Mimica obnaša dužnost  predsjednika Udruge stručnjaka i poduzetnika hrvatskog podrijetla u višemilijunskome glavnom gradu te najrazvijenije južnoameričke zemlje – Santiagu de Chileu, gdje se ističe raznim akcijama suvremenog približavanja Čilea i Hrvatske, a koje provode institucije tamošnje etablirane čileansko-hrvatske zajednice od gospodarske suradnje do međudržavne kulturne razmjene. Mimica je objavio više knjiga, uglavnom romana.

Promotorica Željka Lovrenčić publici je eruditski približila neveliki opus Guillerma Mimice, osvrnuvši se pri tome opširnije na migrantski kontekst nastanka pravog filološkog fenomena – hrvatske književnosti na španjolskom jeziku u zemljama Južne Amerike s vremenske okomice od 130 godina. Ta etablirana teoretičarka  dr. sc. Željka Lovrenčić tako je podsjetila kako se među čileanskim književnicima hrvatskih korijena osobito ističu oni pisci koji dolaze iz najjužnijeg dijela zemlje – pokrajine Magallanes. Među njima su zapažena djela ostavili Eugenio Mimica Barassi, Nicoló i Ágata Gligo, Nicolás i Domingo  Mihovilovic, ali i živući čileanski klasici hrvatskoga podrijetla kao što su Ramón Díaz Eterovic, Juan Mihovilovich, Óscar Barrientos Bradasic i mnogi drugi. Ovaj uspješni niz, prema ocjeni Lovrenčićeve, nastavlja i Guillermo Mimica koji je počeo pisati kasno, nakon što je ostvario uspješnu karijeru na drugom području.

„Mimica je pravnik i međunarodni savjetnik koji je gotovo četrdeset godina živio u Francuskoj gdje je radio na raznim projektima. Više od dva desetljeća bio je direktor Agencije za suradnju poduzetnika CODIFOR sa sjedištem u Parizu. Obnašao je mnoge dužnosti vezane uz savjetovanje vlada, institucija i tvrtki u različitim državama Europe, Afrike i Latinske Amerike. Sada živi u Santiagu, uspješno djeluje u nizu neprofitnih organizacija i piše. Predsjednik je Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena“, dodala je Lovrenčić. Sažeto, na hrvatski je do sada prevedeno sedam Mimičinih  priča objavljenih u knjizi Troje iz plemena (Naklada Bošković, 2019., prijevod Dora Jelačić Bužimski) i roman Lutajuće duše  (Litteris, 2023., prijevod Željka Lovrenčić), čije je predstavljanje privuklo veliku pozornost medija. Po riječima prevoditeljice Lovrenčić: „U svojim pričama Mimica obrađuje uglavnom univerzalne i urbane tema, a radnja se često događa u glavnome čileanskom gradu. Tematika romana mu je raznolika – biografski elementi, prognaničke i iseljeničke teme, fantastika, životopisi…

Roman „Lutajuće duše„ djelo je s elementima fantastike odnosno, kako ističe Dražen Katunarić urednik  hrvatskog izdanja, „priča je to o lutajućoj duši, duši koja žaluje, i ubrzo je prerasla u legendu koja se proširila čak do Amerike“.U ovom romanu Mimica na zanimljiv način povezuje dva udaljena svijeta – Dalmaciju i južni dio Čilea – i dokazuje da su neke stvari bez obzira na udaljenost zemalja slične, konstatirao je Katunarić. „Jedan dio radnje smješten je u imaginarno selo Tikeja koje se nalazi između Omiša i Makarske. Tu živi neobična djevojka Vedrana Kuzmanić čija je baka Ana poznata po vradžbinama. Zaljubljuje se u Stanka Cvitanića i udaje se za njega, no umire vrlo mlada. Njezina duša ne nalazi spokoj i neprestano luta.  Priča o ženi – anđelu širi se svijetom pa ju je u rodnom Punta Arenasu u mladosti čuo i jedan od likova u njemu, William (odnosno autor). On tijekom rata u Hrvatskoj sa svojim hrvatskim prijateljem Mirkom istražuje događaje vezane uz Vedranin život i iznenadnu smrt. Njezin suprug Stanko 1910. odlazi u Patagoniju gdje, se kao i većina Hrvata, dobro snašao. Počinje raditi na brodu i s kapetanom Triviñom, koji je nekada bio vrač i liječio Indijance, plovi kanalima. Postaju prijatelji, a kapetanova obitelj srdačno i prijateljski prihvaća doseljenika iz Europe“, kazala je dr. sc. Lovrenčić.    Čitatelji se u ovom romanu susreću s mnoštvom tajanstvenih mitova i vradžbina te narodnim vjerovanjima. U usporednim radnjama upoznajemo i druge likove – Gorana, Raquel, Santosa Brita, luđaka s plaže…  Osim o fantastičnim događajima, pisac govori i o onima stvarnima: dolasku hrvatskih useljenika u Magallanes, o njihovim običajima i životu daleko od domovine, o socijalnim borbama u Puerto Natalesu, o istrebljenju autohtonog stanovništva, rađanju fašizma u Europi i ratu u bivšoj Jugoslaviji, rečeno je na promociji.

U finalu današnje svečanosti govorio je pisac i diplomat Guillermo Mimica, zahvalivši Matičinu ravnatelju Mariću, prevoditeljici Lovrenčić i nakladniku Draženu Katunariću. Zaključno, Guillermo Mimica piše jednostavnim jezikom i pristupačnim stilom. Svoje teme obrađuje znalački; zapaža se da se za njihovu obradu pomno priprema. U njegovim djelima ima puno poveznica s drugim čileanskim književnicima hrvatskih korijena koji se rado dotiču povijesti  doseljavanja Hrvata u Čile i opisa njihova života i običaja u novoj domovini.

Tekst: Vesna Kukavica

Fotografija: Snježana Radoš

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas