Pratite nas

Interparlamentarni sastanak Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Interparlamentarni sastanak Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u četvrtak je nakon jednoipolsatne rasprave prekinut i bit će nastavljen u petak.

Europski parlamentarci su s bh. parlamentarcima najviše razmatrali proces europskog integriranja u BiH a neki su se posebno fokusirali na implementaciju presude „Sejdić i Finci“, odnosno na reformu ustava.

BiH je učinila sve

Najvažnija točka sjednice za Bosnu i Hercegovinu bila je Tehnička adaptacija trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU, a ovo pitanje europski parlamentarci su najmanje razmatrali.

Nakon uvodnog izlaganja ove točke predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, europski parlamentarci nisu imali nijedan komentar.

Bosna i Hercegovina ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kome su između ostalog i uvjeti trgovinskog aranžmana dogovoreni s EU. Hrvatska je postala članica EU i da bi se Sporazum mogao primjenjivati na sve članice, uključujući i novu, potrebna je tehnička adaptacija Sporazuma.

”Taj tehnički dio prilagođavanja nije nikakav problem i Bosna i Hercegovina je učinila sve da se ažurno, odgovorno i transparentno uradi ta tehnička adaptacija”, kazao je novinarima Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije PSBiH.

Problem CEFTA-e

Na pitanje što predstavlja problem, Genjac je pojasnio obzirom da je Hrvatska bila članica CEFTA-e ona je imala povlaštenu trgovinu za uvoz značajnog broja proizvoda, mlijeko, meso i mesni proizvodi, kao članica CEFTA-e naravno i BiH u Hrvatskoj, jer su obje bile članice CEFTA-e.

Ulaskom u EU, prestalo je članstvo Hrvatske u CEFTA-i, a samim tim su između Hrvatske i BiH prestali povoljni trgovinski aranžmani za čitav niz proizvoda koji su za BiH izuzetno značajni i izuzetno osjetljivi, i zbog tih proizvođača koji vezuju veliki broj obitelji i pojedinaca za tu proizvodnju .

”Nakon ulaska Hrvatske u EU iz Bruxellesa su, pozivajući se na „principe tradicionalne trgovine“ tražili: sve što je hrvatska mogla uvoziti u BiH kao članica CEFTA-e, da sada EU može uvoziti u BiH, što nije pitanje tehničke adaptacije nego promjene Sporazuma”, kazao je Genjac.

BiH rekla da ne može

Pojasnio je da ti proizvodi koje je Hrvatska uvozila u BiH, a za koje se traži da i Hrvatska ulaskom u EU može uvoziti uopće nisu u Sporazumu, u njegovom trgovinskom dijelu, navedeni.

To bi značilo promjenu Sporazuma, a za proceduru promjene Sporazuma predviđene su konsultacije i one se moraju odvijati na način da se uvažava obostrani interes ugovornih strana.

”Nastup Europske komisije je bio da oni teže tradicionalnoj trgovini jer je to njihov interes , a kakav je interes BiH to se zanemarivalo. Naša strana, Bosna i Hercegovina je rekla da tako ne može”, naglasio je Genjac.

Dodao je da se Sporazum prilagodi tako da se može primjenjivati i na Hrvatsku, ali promjena Sporazuma treba biti isključivo na principu obostranih interesa „o tome smo upoznali europske parlamentarce i vjerujem da su razumjeli argumentaciju“.

Doris Pack je danas pored ostalog kazala i to kako ne zna kako da se pomogne Bosni i Hercegovini, te da treba možda kazniti političare, Genjac je rekao da je to pojednostavljivanje problema.

”Europski parlamentarci koji dolaze s različitih zemalja s različitim iskustvom, usmjereni na niz drugih pitanja, vrlo često se usuđuju da vrlo površno i bez dovoljno poznavanja, pričaju o složenoj problematici kao što je promjena ustava”, rekao je.

Ustav koji nije odraz volje građana

Mišljenja je da je rezultat toga i točka u rezoluciji Europskog parlamenta koja govori o federalizmu pa čak i pozivanje europskih parlamentaraca da se prihvati prijedlog HDZ-a BiH o provođenju presude „Sejdić i Finci“.

”Oni uopće nemaju osjećaja koje su refleksije takvih formulacija poput „federalizam“, što to znači u bh.prilikama. Često pojednostavljuju problem nastupajući po nekim klišeima i zbog toga smo dugo ostali u raspravi najviše objašnjavajući predstavnicima europskog parlamenta koliko je to delikatno i teško pitanje”, istaknuo je Genjac.

Konstatirao je da sat i pol rasprave, više od pola sata nego što je predviđena, da su samo djelimično dodirnuli jedno pitanje reforme bh.ustava.

Podsjetio je da u drugim državama po pravilu deset godina cjelokupne društvene energije , intelektualne i svake druge potroši se na promjeni dijela ustava.

”U BiH takva kakva jest, s međunarodnim sporazumom i ustavom koji nije odraz volje njezinih građana, mijenjati ustav je izuzetno teško i zahtjevno pitanje”, rekao je Genjac.

Kazne političarima nisu rješenje

Mišljenja je da se to vrlo lako može razumjeti, ali na način „ako se nedovoljno posvećeno bavite tim pitanjem ili ukoliko se usputno bavite s tim, skloni ste onda frustraciji, nerazumijevanju i pogrešnim zaključcima“.

”Zaključak da treba „kazniti bh. lidere“ ili zaključak „dogovorite se“ najčešće je iskaz jalovosti europskih predstavnika i mi od toga nemamo puno pomoći”, naglasio je Genjac.

Zaključio je da su Europska unija i europske institucije dužne pomoći Bosni i Hercegovini na konstruktivniji, adekvatniji, efikasniji način, te da ovim uopće ne umanjuje krivicu bh. političke elite, ali Delegacija Europske Komisije koja je u BiH najbrojnija nakon Moskve i Washingtona, znaju prilike, odnose i znaju probleme i dužni su ponuditi prava rješenja.

”Uostalom ono što je do sada Europska unija uložila i energije i sredstava u BiH, mislim da obvezuje i njezine predstavnike da se odgovornije odnose prema problemima u BiH, jer nakon svega, usmjeriti, fokusirati i pojednostaviti cijeli problem na pitanje „kažnjavanja bh.političara“ ne rješava ni jedan problem”, naglasio je Genjac.

Bljesak

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari