Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Andrej Plenković: Na izborima ćemo potvrditi da je HDZ najjača stranka

Objavljeno

na

Hrvatska bilježi pozitivne gospodarske trendove, a Vlada je u slučaju Agrokor pokazala političko vodstvo, odgovornost i učinkovitost. Jasno je da Vlada ne štiti interese bilo kojeg pojedinca, nego opće interese hrvatskog gospodarstva i financijske stabilnosti. Spriječili smo lančanu reakciju, koja bi ugrozila trend gospodarskog rasta koji Hrvatska ostvaruje. Očekujem da će HDZ imati još veći broj župana te osvojiti većinu gradova i općina. U najvećim urbanim sredinama vrijeme je da učinimo iskorake, posebno u Splitu. Moj prijatelj Andro Krstulović Opara ima sve potrebne kvalitete – jedini je kandidat koji Splitu može vratiti stabilnost. U brojnim gradovima zato smo istaknuli ugledne kandidate s profesionalnim i političkim karijerama – u Zagrebu prof. dr. Drago Prgomet, u Rijeci Kristjan Staničić, u Osijeku Ivana Šojat, u Zadru dr. Branko Dukić, u Šibeniku dr. Željko Burić, u Dubrovniku Mato Franković… Oni su odraz profila HDZ-a kao stožerne stranke desnog centra i vjerodostojne politike kojom smo pobijedili na parlamentarnim izborima! – istaknuo je, među ostalim, predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar). Intervju prenosimo u cijelosti:

Ovih dana posjetili ste više gradova i općina u Dalmaciji, sudjelovali ste i na procesiji Za Križen u Svirču na Hvaru.

Obišao sam Split, Makarsku, Hvar, Stari Grad, Jelsu i Svirče. Na Hvaru je na Veliki četvrtak održana Procesija Za Križen, UNESCO-om zaštićena nematerijalna kulturna baština, koja je izraz vjerskog i kulturnog identiteta i tradicije otoka Hvara. Svim hrvatskim ljudima želim sretan i blagoslovljen Uskrs i da ih u ovim danima ispune mir, obiteljsko zajedništvo, vjera i radost.

Kako gledate na ozračje na jugu Hrvatske uoči nove turističke sezone?

Nakon izvrsne turističke sezone u 2016., gdje smo zabilježili prihode iznad 10 milijardi eura, ova će sezona vjerujem biti rekordna, uz daljnji rast broja turista i noćenja, osobito u Dalmaciji. Turizam daje ključni doprinos sveukupnom hrvatskom gospodarstvu, s udjelom od 18% u BDP-u. Zato u ovoj godini pokrećemo nove privatne i javne investicije u turističkom sektoru u iznosu od 800 milijuna eura, a velik dio vrijednosti ulaganja ide u hotelijerstvo. To znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali je to i važan korak u ukupnim nastojanjima Vlade da u turističkom sektoru povećamo smještajne kapacitete, obogatimo sadržaj i kvalitetu ponude te stvorimo preduvjete za produljenje sezone. Nakon dovršetka izgradnje novog putničkog terminala „FranjoTudman“ u Zagrebu, nastavljaju se i projekti razvoja zračnih luka Dubrovnik I Split, kojima ćemo privući znatno veći broj turista te dodatno osnažiti sliku Hrvatske kao moderne europske zemlje.

Donošenjem zakona o prinudnoj upravi, takozvani lex Agrokor, vladajuća koalicija i Vlada su preuzele političku odgovornost za uspjeh tog projekta, pa naravno i vi kao premijer. Je li u cijelom slučaju Agrokora izbjegnut katastrofalni ishod kakav se činio još prije nekoliko dana?

Da. Vlada je pokazala političko vodstvo, odgovornost i učinkovitost. Normalizacija stanja oko Agrokora, nastavak isporuke robe od strane dobavljača, deblokade računa i smirivanje ozračja potvrda je da smo novim Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH – pravodobno i odvažno reagirali. Jasno je da Vlada ne štiti interese bilo kojeg pojedinca, već opće interese hrvatskog gospodarstva i financijske stabilnosti. Spriječili smo lančanu reakciju, koja bi ugrozila trend gospodarskog rasta koji Hrvatska ostvaruje.

Radi ozbiljnosti trenutka, pozvali smo na konsenzus i opoziciju. Žao mi je da su glavne opozicijske stranke stavile politikantstvo ispred interesa hrvatskog gospodarstva i očuvanja radnih mjesta. U vrlo kratkom roku, nakon aktivacije Zakona, Vlada je imenovala Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika u Agrokoru. On je iskusan financijski i gospodarski stručnjak s dokazanom karijerom investicijskog bankara i konzultanta. Nije član nijedne političke stranke i vrlo je dobro upoznat sa situacijom u Agrokoru te glavnim segmentima našeg gospodarstva.

Došlo je do dogovora s dobavljačima, bankarima… Je li to definitivno rješenje problema Agrokora?

Prije svega želio bih još jednom zahvaliti dobavljačima i vjerovnicima na strpljenju i povjerenju koje su ukazali hrvatskoj Vladi. I dobavljači i predstavnici banaka podržali su rješenje koje je predložila ova Vlada, a kojim smo stvorili odgovarajući zakonski i institucionalni okvir radi zaštite hrvatskog gospodarstva u izvanrednoj situaciji. Nakon inicijalne stabilizacije stanja, pristupit će se sveobuhvatnom rješavanju krize i krenuti prema fazi restrukturiranja Agrokora.

Plaće su isplaćene, a uz povjerenje banaka dolazi do svježe likvidnosti te je započela isplata tražbina prema dobavljačima. Tijekom cijelog ovog razdoblja jasno smo isticali potrebu zaštite svih dobavljača, posebice onih malih – malog i srednjeg poduzetništva i OPG-ova koji su vezani uz Agrokor, ali i uz druge velike dobavljače. Oni su krvotok hrvatskog gospodarstva te stoga nismo imali nikakvu dilemu da ih trebamo zaštititi. Pred nama je intenzivno razdoblje cjelovitog financijskog i poslovnog restrukturiranja.

Na izvanrednom povjereniku i njegovom timu je da ulože maksimalne napore i pripreme kvalitetan program restrukturiranja, koji će omogućiti razvoj kompanije i očuvanje radnih mjesta, i tu će imati punu potporu Vlade. Odlučni smo da ova situacija u vezi Agrokora bude transformativna – svojevrsna prekretnica za način poslovanja između gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, kao i za rad svih nadležnih nadzornih institucija.

Ako u procesu prinudne uprave ne dođe do nagodbe vjerovnika ili ona bude uvjetovana Vladinim financijskim jamstvima ili izravnim državnim ulaganjem, hoće li Vlada i na taj način intervenirati kako ne bi došlo do stečaja Agrokora?

Sve aktivnosti koje je Vlada poduzimala i poduzima u rješavanju krize u Agrokoru usmjerene su na očuvanje stabilnosti hrvatskog gospodarstva i zaštitu poreznih obveznika. Zakon o izvanrednoj upravi ne predviđa financijsko angažiranje države ili davanje državnih jamstava. Dokaz tome je i kredit koji su banke odobrile izvanrednom povjereniku i koji jasno pokazuje njihovo povjerenje u djelotvornost i uspjeh izvanredne uprave.

Sustav Agrokora čini velik broj poduzeća koja imaju vrlo dobru tržišnu poziciju i poslovnu perspektivu. To je i najvažniji razlog zbog kojeg očekujem da će se postići nagodba i na taj način definirati način rješavanja postojećih dugova koji su cijeli sustav Agrokora doveli u aktualne poteškoće.

Kazali ste da će Vlada, odnosno izvanredni povjerenik sa dobavljačima i bakama pronaći mehanizam kojim će se regresne mjenice naplatiti od krajnjeg korisnika, odnosno Agrokor, a ne od dobavljača. Je li to izgledno i hoće li Vlada prihvatiti preporuku HNB-a da se umjesto prekršajne uvede kaznena odgovornost za one banke koje ugroze financijsku stabilnost sustava?

Stav Vlade u ovom pitanju je jasan i s njim su upoznati i dobavljači i banke. U slučaju regresnih mjenica dug u konačnici treba platiti onaj tko ga je stvorio, odnosno Agrokor. Velika većina dobavljača ne raspolaže mjenicama, ali za ograničen broj dobavljača to predstavlja velik problem. Zbog toga izvanredni povjerenik intenzivno radi na identificiranju modela za njegovo rješavanje i u direktnom je kontaktu s dobavljačima isto kao i bankama i faktoring društvima.

Govorim o modelima rješenja jer se problem regresnih mjenica pojavljuje u nekoliko oblika koji ovise o prethodnim poslovnim odnosima između dobavljača i Agrokora. Zbog toga očekujem od svih uključenih susretljivost i maksimalan napor u iznalaženju zakonitog i djelotvornog rješenja.

Uz Lex Agrokor, prethodno je Vlada najavila otkup dionica INA-e, a jedan od glavnih modela za provođenje tog plana jest prodaja 25 posto HEP-a minus jedna dionica. U kojoj je fazi taj projekt?

Svi postupci moje Vlade oko INA-e vode prema rješenju bez povećavanja javnog duga i bez opterećivanja hrvatskih poreznih obveznika, uz jasan cilj zaštite nacionalnih interesa. Vlada čvrsto stoji pri odluci o namjeri otkupa MOL-ovog udjela u INA-i. Isto tako i s mađarske strane je u nekoliko navrata potvrđeno da je MOL spreman prodati svoj udio. Taj proces će trajati neko vrijeme i kako bismo cijeli postupak otkupa kvalitetno pripremili osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om, koji na tome intenzivno radi.

Savjet je utvrdio kriterije za odabir modela financiranja otkupa dionica INA-e. Oni podrazumijevaju realnost i transparentnost provedbe, dugoročnu održivost razvoja kompanije te prije svega da otkup dionica INA-e ne utječe na povećanje javnog duga. Inicijalna javna ponuda 25% minus jedna dionica HEP-a je model koji zadovoljava ove kriterije i mislim da predstavlja najbolji i kvalitetni način otkupa dionica INA-e. Nakon uskršnjih blagdana održat će se slijedeća sjednica Savjeta na kojem ćemo razmatrati moguće modele otkupa i dogovoriti daljnje korake, kao što su postupak odabira savjetnika za poslovno i financijsko savjetovanje za provedbu cjelokupne transakcije.

Zbog čega se na novi model naplate cestarina ide tek u 2019. ili 2020.? Nije li to prolongiranje realnog restrukturiranja autocesta u državnom vlasništvu?

Umjesto davanja naših autocesta u koncesiju, Vlada je počela poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora kako bi bio održiv i poslovao uz manje troškove. Bitan element je i reprogramiranje postojećih dugova, uz potporu i Svjetske banke. Riječ je o uvođenju nove tehnologije automatiziranim načinom naplate cestarina. Budući sustav naplate cestarine zadržat će osnovna načela naplate cestarine na temelju udaljenosti, koji su uglavnom primjenjivani i u trenutnom sustavu naplate, ali će smanjiti prometne gužve, osobito tijekom ljetnog razdoblja te unaprijediti zaštitu okoliša.

Hrvatska usklađuje sustav naplate cestarina sa standardima EU, koji su definirani Europskom uslugom elektroničke naplate cestarine (EENC) i Direktivom o interoperabilnosti. Potrebno je pripremiti natječajnu dokumentaciju za javnu nabavu automatiziranog elektroničkog sustava naplate cestarine, što je planirano u srpnju 2018., a zatim i implementirati sustav.

Prema riječima ministra financija, u 2016. je ostvaren deficit proračuna opće države u iznosu od jedan posto BDP-a, a rebalansom je bio predviđen deficit od 1,6 posto BDP-a. To je jako dobar rezultat, ali zbog čega se onda ostaje pri planu za ovu godinu i deficit od 1,6 posto BDP-a? Zar se dobar rezultat u 2016. ne bi mogao iskoristiti za makar zadržavanje iste razine deficita u 2017.?

Hrvatska bilježi pozitivne gospodarske trendove, a trenutno smo u vrlo istaknutoj poziciji u usporedbi s rezultatima koje ostvaruje ostale članice EU. Bilježimo rast gospodarstva po stopi od 3,4%, porast industrijske proizvodnje i velik rast izvoza, što su prepoznale i sve tri svjetske rejting agencije koje su poboljšale izglede našeg kreditnog rejtinga iz negativnih u stabilne. To je rezultat rada svih koji proizvode i izvoze, ali i političke stabilnosti i prvih reformskih poteza koje je ova Vlada poduzela. Moja Vlada od prvog dana vodi računa o fiskalnoj odgovornosti i racionalnom upravljanju javnim financijama. Uspjeli smo smanjiti deficit konsolidirane središnje države znatno ispod planiranih 1,6 posto, na približno svega 1 posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na dobrom putu da ove godine izađe iz Procedure prekomjernog deficita. Manjak opće države od 1,6% BDP-a za 2017. planiran je u skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, uzimajući u obzir kako smo na samom početku mandata proveli poreznu reformu s ciljem rasterećenja građana i poduzetnika.

Glavni naglasak fiskalne politike u 2017. jest na strogoj kontroli izvršenja na rashodnoj strani proračuna te na iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka. Stabilnost javnih financija temelj je trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. Po prvi put smanjen je udio javnog duga, koji je snižen na 83,9 posto udjela u BDP-u za 2016. Usvajanjem Strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. – 2019. zacrtali smo da je nacionalni prioritet smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. To je jedini put da osiguramo podizanje kreditnog rejtinga na razinu investicijskog i smanjimo teret duga i kamate za državu, poduzetnike i građane.

U tijeku je plan izrade Nacionalnog program reformi. Kada ga planirate uputiti u EK i možete li kazati koje su glavne mjere vezane za reforme u zdravstvenom sustavu, koji bilježi stalno povećanje gubitaka i duga? Hoće li se ići u funkcionalno spajanje bolnica, hoće li biti povećanja participacije za građane, te hoće li se oko 2,3 milijarde kuna namjenskih sredstava za zdravstvo (od duhanskih trošarina do (ne)plaćanja države za dopunsko osiguranje raznim grupama građana) konačno, usmjeriti u zdravstvo, umjesto u državni proračun?

Nacionalni program reformi dovršen j e i uskoro će biti upućen Europskoj komisiji. U izradu reformi bili su uključeni svi resori i odredili smo konkretne ciljeve u skladu s Programom rada Vlade. Uz poticajne gospodarske rezultate, nastavljamo provedbu strukturnih reformi. Realizaciju Programa reformi pratit ćemo na sjednici Vlade znatno intenzivnije nego do sada.

Reforma zdravstvenog sustava i održivost kvalitetne zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj jedan je od ključnih zadataka Vlade, kao što sam rekao u srijedu na proslavi 75. godišnjice KBC Zagreb. Nacionalnim programom reformi određuje niz mjera koje će doprinijeti racionalizaciji poslovanja i smanjenju dugova u zdravstvu. Riječ je o mjerama koje omogućavaju uštedu, a nisu na štetu pacijenata. Prvo, bolji informatički sustav omogućit će veću kontrolu troškova sustava upravljanja na svakodnevnoj razini. Drugo, objedinjena javna nabava lijekova, medicinskog materijala i opreme smanjit će rashode za više od 5%, odnosno i do pola milijarde kuna godišnje. Treće, funkcionalnim spajanjem bolnica postići će se financijske uštede, ali i osigurati kreveti za palijativnu skrb i produženo liječenje kroničnih bolesnika.

Naš zdravstveni sustav mora pratiti suvremena dostignuća kako bi pružio najkvalitetnije zdravstvene usluge našim građanima, što treba uklopiti u zadani proračunski okvir s ciljem održivosti javnih financija. Zato smo vrlo angažirani u korištenju europskih sredstava koji mogu biti dodatna vrijednost. Od početka mandata Vlade dodijelili smo preko 741 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz EU fondova za projekte u zdravstvu. Također, kako bi se smanjilo čekanje na preglede, izradit će se prioritetne liste čekanja te pojednostaviti postupak naručivanja.

Pred nama su lokalni izbori, koji izborni rezultat bi za vas bio zadovoljavajući na općoj razini, a koji kada su u pitanju glavni gradovi – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Varaždin?

Pobijedit ćemo na lokalnim izborima i potvrditi da je HDZ najjača stranka, ali i da građani cijene konkretne poteze i reforme Vlade u pola godine mandata. Očekujem da će HDZ imati još veći broj župana te osvojiti većinu gradova i općina. U najvećim urbanim sredinama vrijeme je da učinimo iskorake, posebno u Splitu. Moj prijatelj i zastupnik Andro Krstulović Opara ima sve potrebne kvalitete – jedini je kandidat koji Splitu može vratiti stabilnost i razviti gospodarsku, sveučilišnu, kulturnu i mediteransku dimenziju grada. U brojnim gradovima zato smo istaknuli ugledne kandidate s profesionalnim i političkim karijerama – u Zagrebu prof. dr. Drago Prgomet, u Rijeci Kristjan Staničić, u Osijeku Ivana Šojat, u Zadru dr. Branko Dukić, u Šibeniku dr. Željko Burić, u Dubrovniku Mato Franković i drugi. Oni su odraz profila HDZ-a kao stožerne stranke desnog centra i vjerodostojne politike kojom smo pobijedili na parlamentarnim izborima.

U sve četiri dalmatinske županije vide se pozitivni rezultati HDZ-ove vlasti. Zato sam uvjeren u izborne uspjehe naših župana Zlatka Ževrnje, Nikole Dobroslavića i Gorana Pauka, kao i Božidara Longina koji će pobijediti u Zadarskoj županiji. Naši župani, gradonačelnici i načelnici nastavit će u dijalogu i partnerstvu s Vladom i ministarstvima, raditi na realizaciji ključnih projekata, osobito glede gospodarstva, obrazovanja, prometne povezanosti, poljoprivrede i razvoja turizma.

Vlada je najavila i otpis dugova svim blokiranim građanima u iznosu do 5.800 kuna. Hoće li postojati socijalni kriteriji za taj otpis i kako ćete motivirati privatne tvrtke da pristupe tom projektu?

Identificirali smo probleme oko 330 tisuća blokiranih ljudi u zemlji kao kapitalno gospodarsko i socijalno pitanje. Ministarstvo financija već radi određene analize, a u suradnji s drugim mjerodavnim ministarstvima, posebno s Ministarstvom pravosuđa i stručnom javnosti, predložit ćemo cjelovito rješenje. Ono će obuhvatiti otpis određenog dijela duga, kao i najbolje načine kako bi račune blokiranih građana odblokirali. Cilj je pružiti im priliku da prodišu te mogućnost otplaćivanja dugova na način koji će biti prihvatljiv za njih i za njihove vjerovnike. Ukupni dug građana je preko 41 milijardu kuna, a manji dio toga odnosi se na dugovanje prema državi i jedinicama lokalne i područne samouprave. Zato ćemo razmotriti sve mogućnosti da zakonskim mjerama potaknemo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičarske kuće, telekomi i druge tvrtke. Jedan od takvih načina poticanja na otpis su mjere iz poreznog sustava, kakva je primjerice bila mjera u Zakonu o porezu na dobit, prema kojoj su kreditne institucije koje otpišu potraživanja za glavnicu i kamate djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana imale pravo to evidentirati kao porezno priznate rashode.

Nedavno ste bili u Mostaru prilikom otvaranja 20. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2017., te ste najavili i održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u lipnju ove godine. Na koji način se, po vama, najbolje može institucionalno osigurati jednakopravnost Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u BiH?

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su glavni vanjskopolitički prioritet moje Vlade. BiH je naša prijateljska i susjedna zemlja. Naša poruka čelnicima svih institucija u BiH, koju sam prenio tijekom svog posjeta Mostaru, je potpora europskom putu zemlje. To je jedini razvojni okvir koji garantira stabilnost i funkcionalnost zemlje. Hrvatska brine o ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i podupiremo stajališta hrvatskih stranaka u BiH oko izmjena izbornog zakonodavstva. U Mostaru sam naglasio kako je koncepcija Daytonskoga mirovnog sporazuma bila jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. A smisao Daytonsko-pariškog Ustava BiH bio je da od tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Stoga je ključno da metodologija kojom se biraju članovi Predsjedništva bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, pa tako i Hrvata u BiH.

Sajam u Mostaru omogućuje jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i BiH. Hrvatska je u proteklim godinama uložila oko milijardu eura u BiH, što je gotovo 20 posto naših ukupnih inozemnih ulaganja te je RH prvi trgovinski partner BiH. Drago mi je da je stupio na snagu Protokol uz Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će pridonijeti povećanju trgovinske razmjene. U lipnju ove godine održat ćemo zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade RH na kojoj ćemo dogovoriti suradnju u nizu sektorskih politika te nastaviti rješavati otvorena pitanja.

U Rimu na summitu 27 lidera država članica EU potpisali ste Rimsku deklaraciju. Što ona točno predstavlja i koliko uzima u obzir globalna događanja i prijetnje kojima je EU izložena? Određuje li se njome budućnost EU s više brzina? Kako biste trenutno ocijenili poziciju Hrvatske u EU?

Hrvatska danas aktivno sudjeluje u kreiranju europskih politika. Prioritet moje Vlade je kvalitetna apsorpcija europskih sredstava te snažnije povezivanje naših nacionalnih interesa s europskim politikama.

Rimska deklaracija je politička deklaracija kojom se povodom 60. godišnjice Europske unije na simboličan način pokazala spremnost država članica za daljnju izgradnju europskog projekta. Deklaracija je ujedno i zajednički odgovorna postojeće izazove, uključujući i one vezane uz sigurnost, gospodarstvo, razvoj i ulogu EU na globalnoj sceni. Za Hrvatsku su ključne tri stvari. Prvo, da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet, odnosno veće povjerenje birača u europske institucije. Drugo, učinci europskih politika i redistributivna snaga EU proračuna moraju se konkretno osjetiti u svakodnevnom životu građana. I treće, u kontekstu novih sigurnosnih ugroza, Europa mora imati snažniju globalnu ulogu.

Takozvana „Europa više brzina“ ili koncept pojačane suradnje već postoji, za što su najbolji primjer Eurozona i Schengen – u kojima ne sudjeluju sve države članice. Ipak, moramo izbjeći scenarij u kojem bi samo nekoliko država članica, onih najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih krenulo u tješnju i dublju integraciju dok bi druge države članice ostale na margini. Ako je proces uključiv, otvoren svim državama članicama i u skladu s postojećom pravnom stečevinom, Europa više brzina ne predstavlja prijetnju za Uniju.

Primjena Uredbe za granične prijelaze dovela je do kaosa i nepreglednih kolona na granicama Hrvatske sa Slovenijom te Mađarskom. Što Vlada poduzima da se ubrza protok prometa i situacija normalizira?

Trenutna situacija je za Hrvatsku, kao turističku zemlju i članicu Europske unije, neprihvatljiva i neodrživa. S tim u vezi smo dnevno u kontaktima s europskim, slovenskim, mađarskim i drugim dužnosnicima. O ovoj temi sam razgovarao sa slovenskim kolegom Cerarom više puta proteklih dana i tražimo zajedničko rješenje koje će smanjiti gužve i čekanja putnika na graničnim prijelazima. Prošli tjedan su na snagu stupile izmjene Uredbe EU koje predviđaju sustavne provjere svih osoba koje prelaze vanjske granice Unije, kako bi se utvrdilo predstavljaju li prijetnju javnom redu i unutarnjoj sigurnosti. Razlog donošenja ove izmjene je porast terorističkih prijetnji u državama članicama.

Uvažavajući ciljeve Uredbe da povećamo razinu sigurnosti, njezina primjena na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom, kao i na neumskom koridoru dovela je do nerazmjernog učinka na nesmetan protok ljudi i dobara. Stoga je Hrvatska iskoristila fleksibilnost koju pruža i sama Uredba te smo Komisiju izvijestili o našoj namjeri da na pojedinim graničnim prijelazima, umjesto sustavnih provodimo ciljane provjere.

Očekujem da će ovakav pristup spriječiti stvaranje daljnjih gužvi na granicama, posebice tijekom uskršnjih blagdana, kao i tijekom predstojeće turističke sezone. Ciljane provjere provodit će se temeljem procjene rizika koja pokazuje da neće doći do smanjenja razine sigurnosti. Isti pristup očekujem i od Slovenije i Mađarske.

OBILAZNICA TROGIR-SPLIT-OMIŠ

Izgradnja obilaznice Trogir-Split-Omiš je već ušla u legendu. Do kada se može očekivati rješenje tog problema?

Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš strateški je projekt Ministarstva prometa na kojem radi Vlada. Vrijednost cjelokupnog projekta je 300 milijuna eura i za njegovu punu realizaciju iskoristit ćemo sredstva iz fondova EU. Uvrštenje i u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, te Strategiju prometnog razvoja RH, što je preduvjet za apliciranje sredstava EU. Za 2017. bit će osigurana sredstva za nastavak radova na već započetom dijelu vrijednom 250 milijuna kuna, a čijim završetkom će biti napravljena prometna cjelina koja se odnosi na Omiš i izgradnju mosta Cetine. Zbog značajne financijske i prometne vrijednosti ovog projekta, izvođenje radova bit će fazno. Konačan nam je cilj da smanjimo velike gužve i osiguramo bolju protočnost prometa, na zadovoljstvo svih stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, ali i stranih gostiju. Sredinom svibnja u promet će biti puštena rekonstruirana dionica državne ceste D-8 kroz Kaštela, poddionica Kaštel Gomilica – Kaštel Stari. Važno nam je i dovršiti projekte za adekvatnu prometnu povezanost juga Hrvatske s ostatkom zemlje i stoga smo donijeli odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koji uključuje izgradnju Pelješkoga mosta, što je projekt od nacionalnog interesa.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Anušić: Naša Vlada radi planski i sustavno rješava probleme – Oporba je apsolutno nedorasla!

Objavljeno

na

Objavio

Stvari su se uistinu pokrenule na bolje, što je vidljivo iz svih statističkih podataka, i to premda su se godinama nerješavani problemi sručili na Vladu.

Plenković nema apsolutno nikakvu oporbu, barem ne onu doraslu, i s njim će HDZ dobiti još jedne parlamentarne izbore!  – istaknuo je, među ostalim, osječko-baranjski župan i član Predsjedništva HDZ-a Ivan Anušić u razgovoru za Jutarnji list.

Intervju prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Rozite Vuković:

Iako se u HDZ učlanio tek u siječnju 2011., bivši načelnik općine Antunovac Ivan Anušić, koji je kao sedamnaestogodišnjak na neko vrijeme napustio srednju školu kako bi otišao u rat, u proteklih je sedam godina bio prilično uspješan.

Najprije je postao predsjednik tamošnje županijske organizacije HDZ-a, potom je ušao u Predsjedništvo stranke, a onda je na zadnjim lokalnim izborima “preoteo” županiju HDSSB-u koji ju je držao 12 godina i postao novi osječko-baranjski župan. U žiži javnosti župan Anušić – koji je u politiku, kaže, ušao iz protesta – našao se tijekom nedavnih stranačkih izbora za šefa osječke organizacije kada je dao otvorenu potporu jednom kandidatu – Domagoju Mikuliću. No unatoč tomu, Mikulić nije uspio pobijediti protukandidata Ivana Radića.

Kako gledate na to da nije prošao kandidat kojeg ste podržavali vi i središnjica HDZ-a?

Središnjica apsolutno nije nikome davala potporu. Stao sam iza Domagoja jer sam smatrao da je on tada bio bolji kandidat od Radića s obzirom na to da ima šire područje djelovanja kao političar jer je i saborski zastupnik. Mislio sam da bi on mogao imati veći politički i svaki drugi utjecaj. No u ovoj utakmici, a utakmice na stranačkim izborima nikad nisu jednostavne, pobijedio je Radić. Imao je veću podršku i u tome ne vidim neki problem. Izbori su gotovi, idemo dalje, Radić ima moju i potporu središnjice. Ono što je sada bitno za Ivana je da se pripremi za sljedeće lokalne izbore jer će on biti naš kandidata za gradonačelnika Osijeka.

Neki su vam u stranci zamjerili otvorenu potporu Mikuliću, je li to bilo nekorektno prema drugom kandidatu?

Ako imate dva kandidata, netko mora biti vaš favorit. Otvoreno sam ga podržao jer u pravilu tako funkcioniram i tako se politički ponašam. Kod mene nikada nećete iščitavati neke posebne političke poruke niti ću svoje poteze stavljati u celofan. Uvijek ću jasno i glasno reći u kojem smjeru vidim budućnost HDZ-a. Iz tog sam razloga otvoreno podržao i Domagoja. Ako mi je netko zbog toga zamjerio, žao mi je, ali nema razloga za to jer su i drugi davali podrške kandidatima. To je demokratski proces unutar stranke. Možda je time na neki način dana prednost Domagoju, ali se pokazalo da i nije bila prednost jer na kraju je pobijedio drugi kandidat. Ali to ne znači da stvari ne funkcioniraju ili da smo sada u nekom sukobu. Ta utakmica je završila i sada gradimo stranku dalje i pripremamo se za sve nove izbore koji slijede. Isto kao što sam radio s Mikulićem, tako sada radim s Radićem.

Ovi izbori pokazali su da postoje podjele u stranci. Josip Škorić koji je povukao kandidaturu, pa Radić koji ga je naslijedio dobili su značajnu potporu, posebno HDZ-ovih utemeljitelja. Je li riječ o sukobu dviju struja u stranci ili o sukobu generacija?

Ovo nije bila borba između Domagoja i Ivana niti utrka u kojoj je trebao pobijediti moj kandidat ili nečiji drugi, nego je ovo bila borba između generacija. Kao što je na županijskoj razini došlo do smjene generacija, nužno je da do toga dođe i na gradskoj razini. Bilo je pitanje hoće li organizaciju preuzeti novi ljudi ili će je, s novim predsjednikom, nastaviti voditi ekipa koja je tu već dugo i koja je proteklih 12 godina imala vrlo loše rezultate. Zato je sada upravo na Ivanu, iza kojeg je stao dio HDZ-ovih veterana, velika zadaća da transformira osječki HDZ i predstavi ljude s kojima će na lokalnim izborima ići na osvajanje vlasti u Osijeku.

Je li Radićeva pobjeda ipak poruka vrhu stranke i samom Plenkoviću da se neće olako prihvaćati nametanje kandidata?

Ne, vodstvo stranke nije davalo nikakvu podršku Mikuliću, a posebno ne Plenković. On se uopće nije miješao u postupak izbora, jedino sam ja stao iza Mikulića.

Ipak je iz vrha HDZ-a bilo pritisaka. Navodno je glavni tajnik Gordan Jandroković uputio ultimatum Škoriću da više neće biti direktor Hrvatskih cesta ako se kandidira, zbog čega se on povukao, pa je na njegovo mjesto došao Radić?

Nije bilo ultimatuma, bio sam na tom sastanku sa Škorićem i Jandrokovićem. Nemam ništa protiv Škorića, ali postoji pravilo koje je primijenjeno na bivšeg povjerenika Željka Kovačevića koji je trebao ući u Ministarstvo prometa kao državni tajnik. Tada mu to nije bilo dozvoljeno jer je bio povjerenik za Osijek. Onda nije bilo smisla ni da Škorić kao direktor Hrvatskih cesta koji radi u Zagrebu obnaša dužnost šefa gradske organizacije. Ipak je to posao koji zahtjeva da si 24 sata na terenu s ljudima.

Škorić je tada sam rekao da se onda neće kandidirati i naslijedio ga je Radić. Da je Andrej Plenković stao iza Domagoja na način kako se priča, bio bi u tom slučaju samo jedan kandidat – kandidat vrha stranke i nitko se drugi ne bi kandidirao. Ali Plenković to nije učinio, on se nikad ne postavlja tako, iako su neki predsjednici to radili.

Koji predsjednici?

Znam da je tako radio Ivo Sanader.

Osječki HDZ je već dugo u krizi, često se mijenjaju predsjednici, većih rezultata i nema. U čemu je glavni problem?

Sukobi su krenuli kada se oformio HDSSB, tada je HDZ oslabio. Mislim da je glavni problem loš odabir kadrova, čelnih ljudi koji nisu znali i mogli na pravi način artikulirati politiku koja ima glavu i rep u Osijeku. Svima je poznato da je HDZ u prošlom mandatu bio u koaliciji sa SDP-om u gradskoj vijeću Osijeka. To su stvari koje birači HDZ-a ne žele prihvatiti i za posljedicu je imalo loše rezultate na svim izborima.

Ne možete voditi politiku s figom u džepu na nacionalnoj razini, a kamoli u Osijeku koji je mali grad. To je rezultiralo stalnim sukobima interesnih grupacija koji su imale jak utjecaj u HDZ-u grada Osijeka, posebno stare garde koja više nije imala prolaz, a nije htjela izgubiti svoje pozicije. I onda je stalno dolazilo do turbulencija i problema koji su doveli do toga da je ovo sada 21. predsjednik gradske organizacije.

Koliki je danas utjecaj Vladimira Šeksa u Osijeku?

Vladimir Šeks je netko tko je u politici potekao iz Osijeka. Utjecaj mu je toliki koliko ga on želi artikulirati, ali njegov utjecaj, na način da se miješa u unutarstranačku priču, nisam primijetio.

HDZ ima problem i s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem protiv kojeg je podignuta prijava zbog nasilja nad suprugom, ali on ne želi dati ostavku. Tu su i članovi HDZ-a iz Hrvatskog nogometnog saveza koji su odbili promjene koje je predlagao šef stranke. Koliko Plenković kontrolira HDZ?

Plenković kontrolira stranku točno onoliko koliko on želi. On je prvi predsjednik stranke koji nije radio posao koji nije posao šefa stranke. Primjer je i ovo što se dogodilo u Osijeku, dakle, nije se miješao u to. On ima određene ciljeve kojima stremi kao predsjednik stranke i premijer. Što se tiče HNS-a, to nije njegov posao. To je zasebna institucija koja nema veze s Vladom RH niti se Vlada može stavljati u poziciju da tu nešto odlučuje.

Ipak je u izvršnom odboru HNS-a najviše HDZ-ovaca?

Hrvatskom nogometnom savezu svakako treba promjena, izbori se trebaju demokratizirati, približiti svima koji rade i sudjeluju u radu HNS-a- Očito je da to javnost traži. U ovom trenutku opiranje čelnika HNS-a je rezultiralo time da su napravili ono što su napravili, ali je to po meni nešto što je nezaustavljiv proces, koji ide prema tome da će se promjene morati dogoditi. To je jasna poruka s navijačkih tribina. Navijači su diljem svijeta, u mnogim zemljama potaknuli velike promjene.

Sjetimo se i 90-ih godina u Hrvatskoj, prvi sukobi, nezadovoljstva, inicijative i poruke krenule su upravo s tribina. Već dugo upravo tu poruku šalju naši navijači. Javnost traži promjene. Na žalost, promjene kod nas idu sporo, ali su neminovne i one će se dogoditi. Moramo se početi mijenjati kao društvo. Jedna od tih promjena koja se zahtijeva je i HNS, a druga su ove naše stranačke priče.

Kako će HDZ riješiti problem župana Tomaševića?

Ako je stav stranke kojoj pripada da se povuče, svakako to treba učiniti. Izabran je neposredno i u ovom trenutku može reći da ne želi otići i sljedeće tri godine mu nitko ništa ne može, no ostavka bi bila moralni i pravedan čin čovjeka koji je na jednoj takvoj dužnosti.

Hoće li biti isključen iz stranke?

To će odlučiti Visoki časni sud, ako se pokrene postupak.

Hoće li uskoro biti unutarstranačkih izbora?

Odluka kad se ide na unutarstranačke izbore je odluka predsjednika. Stranka je iz jedne loše situacije u samo tri mjeseca uspjela okrenuti trend i dobiti izvanredne parlamentarne izbore na čelu s Andrejem Plenkovićem. On je premijer koji u ovom trenutku nema apsolutno nikakvu oporbu u Saboru. Ono što se predstavlja kao oporba nije doraslo tom zadatku. Plenković će dobiti još jedne parlamentarne izbore, a nakon toga prema Statutu, ići će unutarstranački izbori. Trebaju li oni u ovom trenutku ili ne, to je odluka predsjednika stranke. On će najbolje procijeniti kad je trenutak za njihovo raspisivanje.

Ono što je bitno je da svi parametri za koje je Vlada zadužena idu u plus. Ne zaostajemo u onim stvarima u kojima smo zaostajali proteklih četiri ili pet godina. Stvari su se pokrenule na bolje, što je vidljivo iz svih statističkih podataka, i protuteža premijeru u Saboru i Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji. I sva zadnja istraživanja to pokazuju. Sve probleme koji su se gomilali od 2001. do danas. nijedna vlada nije sustavno rješavala. Plenković nije povukao niti jedan populistički potez, ono što ja vidim iz njegovih poteza je da populizam ne dopušta, a bili smo svjedoci takvih poteza svih prethodnih vlada. Svi su svoj rejting pokušali popraviti populističkim potezima. Ovdje se sada radi planski i sa strategijom.

Za vas neki u HDZ-u kažu da ste čovjek Milijana Brkića. U kakvim ste odnosima s njim danas?

Nisam ničiji čovjek, svoj sam. Moji politički mentori i vlasnici – ne postoje. Brkić je moj izuzetno dobar prijatelj, naše prijateljstvo seže iz doba Domovinskog rata, a ta ratna prijateljstva definitivno su najjača. Zajedno smo dijelili položaj na Velebitu, kao i neke akcije. On je vrlo kvalitetan čovjek, zamjenik je predsjednika stranke, ali mene u političkom smislu nitko ne drži u šaci niti sam bilo čija figura ili pijun na šahovskoj ploči.

Što znači to da ste iz protesta ušli u politiku, kako ste jednom izjavili?

Sa 17 godina sam napustio srednju školu da bih otišao braniti domovinu. Naknadno sam završio školu 1993., a četiri godine poslije upisao sam i završio fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Punih 11 godina proveo sam u hrvatskoj vojsci, pet godina sam bio pripadnik specijalnih postrojbi koje su ratovale u Dubrovniku, Mostaru, na Maslenici, Velebitu, bio sam u akciji Bljesak. Jedino nisam bio u akciji Oluja, što si ne mogu oprostiti jer sam desetak dana prije promijenio postrojbu koja je ostala čuvati položaje u istočnoj Slavoniji. U Domovinskom ratu mi je poginuo brat i troje prijatelja s kojima sam odrastao.

Vrativši se u Antunovac 1998., nakon mirne reintegracije, gledao sam kako se moje selo razvija, a razvijalo se vrlo loše. Tada sam bio član HSP-a. Nakon svih tih događanja, koja su me na neki način oblikovala i kao čovjeka, nisam želio promatrati kako moja općina stagnira. Odlučio sam se aktivno uključiti u realizaciju nekih projekata, ali kada sam komunicirao s tadašnjim čelnicima općine da se nešto napravi, nije bilo razumijevanja. Zato sam odlučio da se organiziramo i osvojimo vlast u Antunovcu kako bismo mogli raditi. Tako je i bilo i 2005. sam postao načelnik općine. Otada se mijenja i percepcija što se tiče mještana. Na svim sam izborima dobivao 70 posto, i kao HSP-ovac, i kao nezavisni, i poslije kao HDZ-ovac.

Na čelu ste županije u kojoj je teško stanje, posebno kad je riječ o iseljavanju ljudi. Što kao župan poduzimate da se situacija popravi?

Za 2018. imamo pripremljena četiri velika projekta. Jedan je besplatna đačka prehrana. To, možda, zvuči populistički, ali iza toga se krije još par sekundarnih projekata. Sva djeca će imati besplatnu prehranu, a tu će prehranu školama dostavljati OPG-ovi s područja županije.

U iduće dvije godine pripremit ćemo sve osnovne škole u županiji da imaju opremljene blagovaonice i kuhinje, gdje će se ta hrana djeci pripremati kao topli obrok. Dakle 17 milijuna se investira se u OPG-ove, čime olakšavamo budžet roditeljima, a djeca će jesti zdravu, ekološku hranu. Drugi projekt je ULO hladnjača, distributivno-logistički centar, pakiraonica i sušionica koji će podići proizvodnju hrane kroz naše OPG-ove.

Taj se projekt dugo se najavljivao, ali nikad nije napravljen. Treći projekt je sajamski prostor koji Osijek kao sjecište svih bitnih puteva mora imati. Četvrti projekt, o kojem se isto dugo pričalo, jest izgradnja najmodernije gimnazije – Prve gimnazije koja je sada smještena u neprimjerenom objektu. Već je osigurano zemljište i počelo se s izradom idejnog rješenja. Tu je i niz drugih projekata, jedan od njih je 12 sustava za navodnjavanje koji počinju s izgradnjom iduće godine, dok ih je dio već napravljen. Želimo podići i ponudu kontinentalnog turizma.

Ivan Anušić – Žestokim radnim tempom i konkretnim projektima do rezultata

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Davor Božinović: Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je tvrdnje da dio premijerova tima nema potporu u HDZ-u i njegovoj biračkoj bazi, ističući da sadašnji ozbiljan, nekonfliktan i uključiv način vođenja politike najviše valoriziraju upravo birači pa “oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba”.

Božinović je u razgovoru za Hinu, osim politike, govorio i o nabavi opreme te kadroviranju u MUP-u, novim uslugama, zakonima i hibridnom ratovanju te poručio da iza sebe želi ostaviti modernu policiju koja će sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta.

Ministarstvo unutarnjih poslova godinu završava pohvalnim vijestima o nabavi nove opreme za policiju, što je dugo odgađano. Pritom ste ugovore potpisivali s hrvatskim tvrtkama. Kako je moguće da sustav koji se mora doživljavati kao stup sigurnosti dovede u situaciju da njegovi pripadnici godinama upozoravaju da nemaju prikladnu obuću ili odjeću prilagođenu godišnjem dobu?

“To sigurno nisu propusti policijskih službenika. Policija je tu da radi policijski posao, a ministarstvo na čelu s ministrom treba stvoriti logistički, financijski i pravni okvir, zajedno s vladom, u kojem će policija funkcionirati rasterećena brige o elementarnim stvarima kao što je oprema. Jedino tako možemo od policije tražiti ono što je njezina temeljna zadaća, a to je da maksimalno profesionalno obavlja svoje zadaće.

S obzirom na činjenicu da smo dugo živjeli u jednopartijskom sustavu u bivšoj državi pitanje odvojenosti civilnog i policijskog dijela posla nije još uvijek u dovoljnoj mjeri prepoznato kao osnova demokracije.

Naime, jedan od osnovnih postulata demokracije je da represivni sustav bude pod demokratskom kontrolom, ali ne na način da sluša ono što mu politika kaže već da provodi pozitivne propise. I moja je želja da se taj postulat snažno etablira, i zato govorim od prvog dana da nisam šef policije, da nisam ni ministar policije, jer unutarnji poslovi su puno širi. Ministarstvo brine o pravnom okviru, zakonitosti rada, nabavi, financijama, sve kako bi se policija mogla maksimalno koncentrirati na svoj dio posla.

U svakoj vladi je bilo dovoljno sredstava za opremu policije. Zašto ona nisu uvijek bila iskorištena to ne znam, želim gledati prema godinama koje slijede. U bilo kojem poslu morate zadovoljiti dva uvjeta – da imate jaku volju, da se svi ti procesi pregovaranja i ugovaranja odrade, što ponekad nije jednostavno jer se radi o složenim javnim nabavama, ali i suradnike koji su sposobni taj posao odraditi. Zato sam se i ekipirao ljudima od kojih sam tražio reference za ovaj posao i koji imaju jednu jedinu zadaću, a to je da sve što je potrebno ugovore i da hrvatski policajac bude opremljen.

Išli smo u dva smjera, jedan je bio intenzivno pregovaranje kako bi do kraja ove godine riješili pitanje deficitarne opreme jer kada sam došao u ministarstvo ispostavilo se da više od 5000 policajaca nema svu onu opremu koja im pripada po našim pravilnicima, a drugo o čemu ćemo izvijestiti javnost početkom siječnja su okvirni sporazumi koji će se sklopiti na duži rok s ciljem da taj posao ubuduće bude automatski.

Kada ugovorite na dvije godine onda je samo pitanje izrade i isporuke što je dobro i za sustav jer mu jamči stabilnost isporuke nužne opreme, a i za proizvođače jer mogu jednostavnije planirati svoju proizvodnju. Činjenica je da u tim poslovima sudjeluju uglavnom hrvatske tvrtke što je po meni normalno, jer ovako veliki sustavi trebaju i tu vrstu stabilnosti isporuke. To je dobro i  za hrvatske tvtke jer nije svejedno s kim će najveće ministarstvo kao MUP koji ima skoro 26.000 pripadnika sklopiti ugovore o nabavi. Tako da mislim da je ovo jedna win-win situacija za hrvatsku policiju i gospodarstvo”.

Želja za stvaranjem učinkovitijeg i građanima dustupnijeg sustava iščitava se i iz pokretanja novih elektronskih usluga koje građanima omogućuju da, primjerice, zahtjeve za dokumente podnose elektronskim putem. Koje novitete iz MUP-ove nadležnosti građani mogu očekivati u predstojećoj 2018. godini?

“Od 1. siječnja građani će moći podnijeti zahtjev za putovnicom elektronskim putem, kao što već sada mogu za vozačku dozvolu i to je jedan sustavan posao prenošenja administrativnih poslova u domenu elektroničkih komunikacija što je s jedne strane jednostavnije, a s druge štedi radne sate građanima i institucijama. Primjerice, kod prenošenja ovlasti za registraciju vozila na stanice za tehnički pregled izračunali smo da ćemo građanima uštedjeti oko 200.000 radnih sati godišnje.

Za sada broj ljudi koji koristi nove elektroničke usluge nije velik. Radi se o nekoliko stotina, jer je uvjet da imate e-osobnu iskaznicu, a potrebno je stvoriti i naviku. U tome i mediji mogu odigrati pozitivnu ulogu u smislu poticanja građana da se što više orijentiraju na korištenje ovih mogućnosti zbog toga što im je to jednostavnije”.

Istovremeno, uz spomenute uspješne projekte, mediji se i dalje intenzivno bave pitanjem kadroviranja u MUP-u, što povezuju s navodnim udarom desnog HDZ-ovog krila. Kako komentirate napise da neki ministri nemaju kontrolu u svojim resorima, ali i da Andrej Plenković ne kontrolira HDZ?

“To je potpuno netočno i moram priznati da nisam čuo za takve konstatacije ni na razini spekulacija. Potpuno je jasno da nema govora o bilo kakvim udarima. HDZ stoji daleko bolje od bilo koje druge političke opcije. HDZ na čelu s Plenkovićem je stranka umjerenog desnog centra, ali iznad svega stranka koja ima demokratski način funkcioniranja, na što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek teško navikavaju.

Mi smo otvorena vlada i prema van, ali i unutar samog vladinog tima, o svakom pitanju se razgovara, potiče se različitost u promišljanjima i mislim da HDZ i vlada sa svojim vodstvom danas postavljaju demokratske standarde koji se teško mogu prepoznati kod naših oponenata. Ono što je najvažnije to prepoznaju birači, građani Hrvatske, koji upravo ovakav nekonfliktan, uključiv način vođenja politike valoriziraju na način da oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba sa silaznom putanjom javne potpore”.

Ipak, vrlo često možemo pročitati da najbliži premijerovi suradnici nemaju podršku u stranačkoj bazi?

“HDZ je pun ljudi koji su politički iskusni. I ti politički iskusni ljudi vrlo dobro znaju da HDZ, a o tome govori i stranačka povijest od 1990. do danas, može biti na vlasti samo kad ga vodi netko tko je sposoban voditi politiku u kojoj se štite temeljni nacionalni interesi, ali koji je istovremeno šire poznat, prepoznat i priznat kako u Hrvatskoj tako i u međunarodnoj zajednici.

HDZ je imao jedno razdoblje, recentno prije Plenkovića, u kojem je otišao u smjeru u kojem bi ga neki kritičari voljeli vidjeti i danas, i nije mogao realizirati već dobivenu bitku na parlamentarnim izborima, a i na vlasti je trajao koliko je trajao. Dakle, nemojte pocijeniti političku pamet HDZ-ovaca koji vrlo dobro prepoznaju onaj profil vodstva stranke koji može jamčiti boljitak za državu, a s druge strane i činjenicu da je HDZ na vlasti”.

Je li možda došlo vrijeme da se u HDZ-u dozvoli rad frakcija?

“Nema nikakve potrebe za frakcijama zbog toga što članstvo HDZ-a to ne bi podržalo, a ne vidim ni koja bi bila svrha toga. Predsjednik stranke uživa podršku članstva, pobijedio je na stranačkim izborima, na parlamentarnim izborima, na lokalnim izborima pa i oni koji možda nisu najsretniji svojim trenutnim položajem znaju da ne mogu ponuditi stranačkom članstvu ono što je za svaku stranku najvažnije, a to je da pobijedi na izborima, jer na izborima glasuju svi građani Hrvatske”.

Od početka Plenkovićeva mandata neki analitičari ističu da Hrvatskom upravljaju diplomatski kadrovi. Uz vas i premijera tu je i predsjednica Republike kao bivša veleposlanica i dužnosnica u NATO-u. Ipak, analitičari su tvrdili da je hrvatsko političko vodstvo u posljednje vrijeme djelovalo nepripremljeno baš u međunarodnim pitanjima – od nedavne haške presude ‘herceg-bosanskoj’ šestorki i statusa Hrvata u BiH, preko teritorijalnih sporova sa Slovenijom do nesuglasica s Mađarskom oko MOL-a, političkog prepucavanja sa Srbijom… Kako to tumačite?

“Prvo, ova vlada je naslijedila sve te probleme, a također otvorila su joj se i neka pitanja na koja nitko nije računao poput krize vezane za Agrokor. Što se tiče odnosa sa susjedima osnovno je, prva lekcija u geopolitici glasi da kad pogledate državu na zemljovidu onda možete bez da išta znate o njoj govoriti kakvi joj mogu biti odnosi sa susjedima ili kakvi su odnosi susjeda prema njoj.

Hrvatska ima središnje mjesto i predstavlja spojnicu između južne ili jugoistočne i središnje Europe, između Mediterana i srednje Europe i ima izuzetno važan geopolitički položaj. Ima jednu od najdužih i najljepših obala u Europi i Hrvatska nema pretenzije na bilo čiji teritorij jer je vrlo zadovoljna s onim što ima. Kad pogledate bilateralna granična otvorena pitanja, Hrvatska nikada nije išla dalje od granice sredine koja bi odvajala naš teritorij od teritorija naših susjeda, za razliku od drugih koji bi uvijek željeli nešto više na našu štetu.

Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju kada govorimo o Europi, na strateškim energetskim pravcima i zato je potrebno kod svakog pitanja koristiti svu stručnost, komunikaciju s međunarodnim partnerima i mislim da je činjenica da ima dosta ljudi koji su bili u diplomaciji, a danas su na vodećim mjestima u hrvatskoj politici samo prednost”.

U posljednje vrijeme smo mogli čuti izjave, čak i od premijera kako se Hrvatsku pokušava politički destabilizirati hibridnim ratovanjem, možete li navesti neke od primjera hibridnih aktivnosti protiv aktualnog političkog vodstva? Jeste li dijagnosticirali pojedince i/ili skupine sklone hibridnom ratovanju?

“Hibridno ratovanje ili ‘hybrid warfare’ je jedna od tema o kojoj se danas piše najviše knjiga iz područja međunarodnih odnosa. Uvijek je bilo kompeticije između država i ovisno o dobu u kojem su države ulazile u interakciju, koristila su se i sredstva koja su ovisila o tadašnjem tehnološkom razdoblju, odnosno o stupnju tehnološkog razvoja.

Danas je u prvom planu internet, dakle društvene mreže koje se, uz sve ono dobro što su donijele i što nose za razvoj društva, koriste i kako bi se plasirale različite dezinformacije, lažne informacije, lažne vijesti s ciljem da se progura određeni interes koji nužno ne mora biti nacionalni interes zemlje u kojoj se to zbiva.

Takav je slučaj u gotovo svim demokratskim državama koje su se otvorile prema svijetu i koje danas traže način kako zaštititi svoje vitalne ciljeve i adekvatno se organizirati u smislu demantiranja ili razotkrivanja djelovanja koja nisu na tragu onoga što je njihov interes. Prema tome ja ne bih govorio o nekom usko specifičnom hibridnom ratu ili neprijatelju, ali je činjenica da je i ovdje u MUP-u prije nešto manje od godinu dana bio jedan ozbiljan upad u informacijski sustav o kojem smo izvijestiti javnost.

Dakle, danas se pokušava doći do informacija koje su klasificirane, želi se prodrijeti u načine na koji određena država donosi odluke, a da bi se utjecalo na proces njihova donošenja. Ponavljam Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, uostalom u javno dostupnom SOA-inom izvješću za 2017. se na nekoliko mjesta u poglavljima o sigurnosnom okruženju i stranom obavještajnom djelovanju prema RH govori o našoj izloženosti hibridnom ratovanju. Dakle, mi to detektiramo, znamo prepoznati smjerove i interese koji stoje iza određenih akcija i sukladno tome postavljamo vlastitu zaštitu”.

Pa nije li onda riječ ratovanje možda ipak malo preteška?

“Hybrid warfare je međunarodno usvojen termin, a kada to kažete na hrvatskom onda to može poprimiti jednu drugu dimenziju, s tim da oni koji forsiraju tu drugu dimenziju vrlo dobro znaju da se ne radi o klasičnom ratu”.

Vratimo se nakratko na ustroj MUP-a. Na kadroviranje, prvenstveno na čelnim mjestima policijskih uprava, nedavno se, kako je objavio jedan tjednik, požalila i skupina “ogorčenih pripadnika Specijalne policije MUP-a”, iz čijih je redova velik broj novoimenovanih načelnika. Što mislite o njihovim primjedbama?

“To je pismo prije došlo dotičnom tjedniku nego do mene, tako da sam za njega prije doznao iz medija. Inače, ovdje dolaze stotine anonimnih pisama, prijava, dojava, a sve što je anonimno za mene nije pretjerano relevantno. I naravno da ne odgovara istini. Ali uvijek u kadroviranju ima onih koji su zadovoljniji i onih koji su manje zadovoljni pa ti onda traže načine kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Što se tiče specijalne policije, odnosno bivših specijalaca, mislim da su u ovom kadroviranju prošli vrlo dobro, ne zato što su specijalci nego zato što su bili bolji od svojih protukandidata za određena mjesta. To je ujedno i splet okolnosti, jer se može reći da je vrlo dobro prošla i granična policija jer je glavni ravnatelj policije došao iz granične policije, kao i moj posebni savjetnik.

Ono što je za mene ključno, a to sam im kazao više puta na zajedničkim sastancima, postoji samo jedan kriterij, a to je njihova uspješnost i rezultati. I ako pogledate, iako je kratko razdoblje za ocjenjivanja, mislim da možete zaključiti kako je policija vrlo efikasna u zadnje vrijeme u rješavanju raznih vrsta kriminaliteta, od prijetnji novinarima do složenih akcija poput ove u 12. mjesecu gdje smo koordiniramom akcijom specijalne, interventne i temeljne policije uz korištenje helikoptera u par sati riješili jednu od vrlo dobro osmišljenih i organiziranih pljački vozila s novcem. Ja sam tu akciju doživio kao potvrdu da su izabrani najbolji ljudi na najvažnija mjesta”.

U posljednje vrijeme promijenjeno je dosta zakona iz policijske domene. Primjerice, izmjenama zakona o kaznenom postupku policija je dobila nove ovlasti u svojim istraživanjima. No, i dalje je na snazi vrlo stari Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojima su još uvijek istaknute kazne u njemačkim markama. Kada možemo očekivati iskorak u tom području?

“Što se tiče Zakona o kaznenom postupku vrlo smo se organizirano pripremali za tu zadaću i osigurali svu tehničku opremu koja je potrebna za audio vizualna snimanja, ali i radili na internom obučavanju službenika kriminalističke policije. Te tečajeve je prošlo više od 900 ljudi, a od samog starta primjene zakona, posebno sam odredio iskusne policajce koji prate realizaciju tog posla sa zadaćom da me izvješćuju o tome kako teče provedba i koje bi eventualne mjere i poboljšanja trebalo uvesti u načine rada. Sve informacije koje sam do sada primio govore u prilog tome da se policija spremno suočila s ovim izazovom.

Što se tiče Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira njegove izmjene su skoro spremne, no nije išao u proceduru jer smo imali drugih prioriteta. Novi prijedlog zakona izrađen je tijekom 2016. i 2017. godine, organizirana je i provedena javna rasprava i trenutno se prijedlog zakona nalazi u doradi u MUP-ovoj Upravi za pravne poslove. Među ostalim, prijedlogom su obuhvaćeni i prekršaji počinjeni zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola ili spolnog opredjeljenja”.

U više ste javnih istupa isticali da Vam je cilj profilirati policiju kao učinkovit i kvalitetan sustav bez političkog utjecaja. Kako vidite MUP na kraju Vašeg mandata?

“U svom mandatu želim stvoriti modernu policiju ili barem postaviti osnove na kojima će policija sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta. Mislim da je naša policija vrlo učinkovita kada govorimo o reaktivnom djelovanju, dakle djelovanju po prijavljenim kaznenim djelima, krađama, ubojstvima… Međutim, postoji i “tamna zona” kriminaliteta gdje prije svega spada korucpija koju malo tko prijavljuje jer nema dovoljno dokaza, a oni koji sudjeluju u tome ne pada im napamet da se jave policiji.

Dakle, korištenjem suvremenih analitičkih metoda, prije svega obradom i analizom velikih skupova podataka, tzv. big data, moramo djelovati proaktivno kako bismo bili u stanju mapirati područja i poslovna i lokacijska gdje možemo istraživati kriminal bez neke konkretne prijave. To je način na koji rade danas najefikasnije policije u svijetu i moj je interes da se približimo tom načinu rada. Zato treba ulagati prije svega u obrazovanje policajaca i krenuli smo tim putem, već smo organizirali prve tečejave i nadam se da rezultati neće izostati. Ali, naravno to ne znači da ćemo zapostaviti reaktivni dio policijskog posla jer samo učinkvitošću i proaktivnog i rekativnog djelovanja možemo imati onu razinu djelotvornosti policije s kojom možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Važna zadaća pred nama je ulazak u Schengen i zaštita vanjskih granica Hrvatske koja je ujedno i najduža vanjska granica EU, borba protiv neleganih migracija, a za sve to morate imati obučenu i opremljenu policiju i u tom smjeru su fokusirane naše najvažnije aktivnosti i kada je u pitanju povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i dodatna obuka i opremanje policajaca”.

Razgovarao Andrej Matijašević (Hina)

Davor Božinović: Na svaku povredu granične crte policija će reagirati

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari