Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Mate Rimac – Osobno ću financirati najbolje projekte iz tehnološkog parka u Livnu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Konferencija “Business Forum Livno 2018.” bila je prigoda za razgovor s Matom Rimcem, poznatim Livnjakom koji je u Hrvatskoj osnovao sada već poznatu tvrtku Rimac Automobili koja je razvila i predstavila električni automobil, a potom i krenula u njegovu serijsku proizvodnju.

Premda živite i radite u Hrvatskoj, nikada niste pokidali veze s rodnim Livnom. Što je ponukalo vas i nekolicinu uspješnih Livnjaka da rodnom gradu darujete zakladu Linnovate i tehnološki park?

– Puno nas za vrijeme praznika dođe u rodni kraj. Vidimo da je grad, nažalost, gotovo mrtav, osim kad se tu sjatimo iz svih krajeva svijeta. Nas nekoliko puno je razgovaralo o tome i odlučili smo nešto napraviti, pomoći drugima, da mogu svoje poduzetničke ideje i projekte razvijati u svom gradu, da ne moraju ići vani. Imamo puno prijatelja i poznanika koji, unatoč fakultetskom obrazovanju, nisu našli posao u ovom gradu te idu vani raditi, primjerice u Njemačku, poslove poput građevinarstva, vožnje kamiona. Meni je to grozno. Želimo da se to manje događa, jednog dana i prestane događati, tako što ćemo pomoći drugima da osnuju svoje tvrtke.

Pomažemo im u njihovim počecima – savjetom, infrastrukturom, a i financijama. Onda kasnije, kad stasaju, pomoći želimo i u drugim izazovima, privlačenju većih investicija itd.

Jedan ste od glavnih donatora i za izvjesno vrijeme osigurali ste funkcioniranje tehnološkog parka. Ako nije tajna, koliko se novca uspjelo prikupiti?

– Ja financiram ovu početnu fazu. Za sada su to vrlo skromna sredstva jer to radim iz vlastitog džepa. Nadam se kako ću moći puno više u budućnosti. Za sada je to samo opremanje prostora za nekih tridesetak radnih mjesta, kojih možemo proširiti do sto. To je oko 30.000 eura za početak, za prvi korak, ali čim se počnu pokretati poduzetnički projekti, te kad njih krenemo financirati, to će biti značajnija sredstva, prije svega ona koja ću ja izdvojiti. Radim na tome da se i drugi poduzetnici pridruže i daju novac. Cilj Linnovatea je povezati poduzetnike s mogućnostima financiranja. Imali smo na sastanku u Livnu predstavnike USAID-a, tu je i švicarska zaklada koja se bavi financiranjem sličnih stvari. Želimo pomoći lokalnim poduzetnicima da se spoje s njima i prijavljuju na fondove. Ali, i mi ćemo privatno, i ja osobno, financirati najbolje projekte.

Nikad niste skrivali činjenicu kako ste podrijetlom iz Livna, bez obzira na planetarni uspjeh koji ste postigli.

– Ponosni sam Livnjak, volim svoj kraj. Kad god mogu, dođem. Nažalost, ove godine stigao sam samo na nekoliko dana, ali, eto, nadam se kako ću kroz ovaj projekt imati još više razloga doći. Obožavam svoje Livno i boli me srce kad vidim kako je napušteno i prazno.

Katastrofalno je stanje. Bosna i Hercegovina je najgora ekonomija u Europi, a Hercegbosanska županija najgora u državi.

Za razliku od toga, kraj je prekrasan. Mnogi koji žive u inozemstvu napravili su prekrasne kuće, ali one su puste ili u njima žive umirovljenici. Bit ću sretan ako uspijemo da u sljedećih godinu dana, dvije-tri, mali dio ljudi, njih deset-dvadeset, ostane ovdje, a ako budemo kroz dugoročno djelovanje uspješni, možda i nekoliko stotina. To je neki naš cilj za ovaj kraj.

Koliko je bitno da mladim ljudima ili budućim poduzetnicima prenesete svoje iskustvo?

– Kad sam počeo ovo što radim raditi u Zagrebu, profesori s Fakulteta strojarstva rekli su mi kako je nemoguće praviti automobil u Hrvatskoj, da odustanem što prije kako bi što manje ljudi propalo sa mnom.

Kad dođu ljudi iz svijeta, ne mogu vjerovati da smo to postigli i uradili u Hrvatskoj.

Praktički, to je bilo nemoguće raditi u Hrvatskoj, ali mi smo to nekako uspjeli. Istina, teško, ali uspjeli smo doći do tog gdje smo danas, u Zagrebu. Raditi to ovdje bilo bi apsolutno nemoguće. Ne može nitko sam postojati, biti otok za sebe. Tu se već generacijama ljudi iseljavaju, od ‘60-ih godina idu u Njemačku i sve krajeve svijeta. Ovo je kraj gdje se ljudi tradicionalno iseljavaju, rade većinom jednostavne poslove vani, ne mogu to svoje znanje prenijeti natrag.

Ako radiš na baušteli u Frankfurtu, teško možeš pokrenuti istu takvu tvrtku u svom kraju. Zato mislim kako je važno da dijaspora koja je ostvarila sofisticiranije poslove, ne samo ulaže novce nego je vrlo važno i mentoriranje i davanje savjeta onima koji svoje projekte žele pokrenuti ovdje.

Kako objašnjavate činjenicu da nijedna hrvatska tvrtka nije otvorila neki svoj pogon u Livnu ili Tomislavgradu, za razliku od Hercegovine?

– Lokacije su danas u globalnoj konkurenciji, isto kao i tvrtke. Svaka lokacija, bila to država, županija ili grad, ima svoje prednosti i nedostatke. Svaka tvrtka koja traži svoju novu lokaciju uspoređuje sve te čimbenike. Kada ste na svim postojećim ljestvicama na posljednjem mjestu, neće vas ni gledati.

Sad radimo jedno detaljno istraživanje za Hrvatsku. Tu jako loše stojimo kao Hrvatska u odnosu na zemlje okruženja u središnjoj i jugoistočnoj Europi, a možete misliti kakva bi tek ocjena bila za Bosnu i Hercegovinu ili konkretno za Livno. Tu je jasna računica. Nema tu veze je li vlasnik tvrtke iz Livna, iako je takvih ipak relativno malo. Oni gledaju svoje interese i ne žele raditi na račun nekog domoljublja protiv svog interesa. Čimbenici koji utječu na odabir lokacije su jednostavni i znani. Može se vidjeti gdje stojimo na tim ljestvicama.

Zna se što se mora napraviti kako bi se napredovalo na tim ljestvicama kako bismo bili bolji. Ali moramo biti realni, Livno je malo mjesto, ovdje nemamo fakultete, nemamo nekakvu radnu snagu koja je obrazovana ili nemamo tvrtki pa da je moguća nekakva fluktuacija. (Željka Mihaljević/VečernjiList)

Mate Rimac pokreće Tehnološki park u Livnu kako bi pomogao ostanak mladih ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Ministar financija neizravno potvrdio da će biti na HDZ-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak navečer je bio gost RTL-a Danas u kojem je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na pitanje ima li Hrvatska plan kome bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: “Ima i mora ga biti”.

– Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesmo li ih donijeli na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onom danu poslije, kada krenu relaksacije mjera, rekao je Marić.

– Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način, poručio je Marić.

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”.

– S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta, kazao je ministar financija.

– Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka, nego i otpornosti. Moramo računati s tim da je moguće da, ne možda virus, nego bilo kakva druga kriza, opet u budućnosti dođe, upozorava Marić.

Ističe da ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju te da su to stvari na koje i Hrvatska treba staviti naglasak.

– Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim poduzetnicima, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države, kazao je Marić.

Potvrđuje da su svibanjski porezni prihodi na razini polovine prošlogodišnjih, a da su doprinosi 25 posto niži.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza.

– Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali neku dinamiku relaksacije, kaže Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

O državnom proračunu, kaže ministar, danas ovisi 250.000 zaposlenih, 1,1 milijun umirovljenika i sada gotovo 600.000 na Vladinim mjerama pomoći.

– No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama, kaže Marić za RTL Danas.

Misli da je opravdao povjerenje koje je dobio i od HDZ-a i od birača na prošlim izborima. Nije htio nedvojbeno potvrditi da će biti na HDZ-ovoj listi, ali poslao je znakovitu poruku.

– Smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje, zaključuje Marić koji nije htio nagađati vidi li se kao ministar financija ako Plenković dobije drugi mandat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari