Pratite nas

Politika

Plenković: Kandidira li se predsjednica imat će moju i potporu stranke

Objavljeno

na

INTERVJU- Novinari četiriju hrvatskih redakcija ‘Izravno s premijerom’

Nije bilo vremena za drugačiju varijantu, odgovorio je premijer Andrej Plenković novinarima četiriju hrvatskih redakcija (RTL, HRT, 24 Sata/Večernji list, Jutarnji list) koji su ga pitali je li baš moralo ispasti da, a što pokazuje e-mail korespondencija potpredsjednice Vlade Martine Dalić s konzultantima i odvjetnicima pri izradi tzv. lex Agrokora, isti ljudi koji su na njemu radili zakon i provode te zarađuju milijune.

“Da smo imali godinu ili dvije, mogli smo oformiti dvije, tri radne skupine i raditi komparativne analize insolvencijskih zakona. Ali, mi to vrijeme nismo imali”, poručio je Plenković i ponovio kako Martina Dalić uživa njegovo povjerenje. Istaknuo je kako su u Vladi, suočeni s gospodarskim kolapsom države zbog problema u Agrokoru, preuzeli političku odgovornost, a isto je preuzela i Dalić, kao i stručnjaci uključeni u taj proces.

“Tvrtka radi, svi su ostali zaposleni, a država nije dala ni kune. Iz mog kuta globalni cilj je ostvaren. Da smo imali vremena, u operativnom smislu sve bi bilo transparentnije”, rekao je i ponovio kako u e-mailovima koje je slala Martina Dalić ne vidi neki bitni novi element.

Do 10. srpnja bit će potpisana nagodba u Agrokoru

Premijer vjeruje da će do 10. srpnja biti potpisana nagodba s vjerovnicima u Agrokoru, da mu ozračje koje sada postoji ulijeva povjerenje da će se nagodba dogoditi, a ne misli da bi ova situacija nakon e-mailova mogla utjecati na stabilnost Vlade i vladajuće većine. “Mislim da nema razloga da netko od naših partnera izađe iz Vlade”, kazao je Plenković.

Upitan misli li po svaku cijenu u parlamentu držati “tanku većinu dok država klizi nizbrdo”, posebno što se tiče odlazaka iz zemlje, odgovorio je kako nije za pesimizam jer nitko u njegovoj Vladi ne bježi od problema, već ih pokušava rješavati, dok država “ide naprijed” čemu svjedoče i podaci da je RH lani prvi put zaradila više nego je potrošila, ima stabilan rast BDP-a, nižu stopu nezaposlenosti.

Ponovno je odbacio nagađanja da priprema rekonstrukciju Vlade, istaknuvši kako je svim ministrima odaslao identične poruke s rokovima u kojima moraju krenuti s reformama. “Svi su dobili rokove i zadatke, a za šest mjeseci tražit ću da preuzmu odgovornost”, poručio je.

O padu rejtinga HDZ-a: Sigurno je da vlast troši

Na pitanje kako tumači anketni pad rejtinga HDZ-a, Plenković je odgovorio kako “vlast troši”, pohvalivši svoju vladu za uspjehe poput nabavke borbenih zrakoplova, ugovora o gradnji Pelješkog mosta, smanjenja deficita, spašavanja Agrokora, ratifikacije Istanbulske konvencije…

Uputio je poruku četrnaestero HDZ-ovih zastupnika koji su glasovali protiv te konvencije, upitavši ih što su time dobili i koga su time ojačali, što se promijenilo, no nije, kaže, čuo nijedan smislen argument . “Ja sam dobio upravo ono što želim i smjer u kojem hrvatsko društvo treba ići, a treba ići naprijed”, naglasio je.

Ustvrdio je kako HDZ vodi točno tamo gdje treba biti, u desni centar gdje je stranku ostavio i prvi predsjednik Franjo Tuđman.

O smanjenju PDV-a u drugoj fazi porezne reforme

Plenković je zadovoljan prvom fazom porezne reforme jer, kaže, ljudi više zarađuju, proračun se puni, a u drugoj fazi koja će uslijediti Vlada će razmotriti smanjenje PDV-a, s ciljem da cijene ne ostanu iste.

Ne misli da je, unatoč najavama iz Ine i MOL-a, zapečaćena sudbina sisačke naftne rafinerije, a otkrio je kako se u Vladi konzultiraju sa stručnjacima koji bi trebali izaći sa savjetima hoće li se ići u otkup dionica Ine ili na novog strateškog partnera. “Očekujem da će se cijeli proces odvijati do kraja godine”, rekao je Plenković.

Rješenje problema u hrvatskim brodogradilištima vidi u pronalasku strateškog partnera, a moguća rješenja za rasterećenje glomaznog državnog aparata vidi u možebitnom smanjenju broja općina, onih najmanjih.

Vezano za demografske mjere koje predlaže predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je kako je resorna ministrica Nada Murganić dobila za zadaću da analizira te mjere, a na pitanje hoće li Grabar-Kitarović biti HDZ-ova kandidatkinja i na idućim predsjedničkim izborima krajem 2019., odgovorio je: “Ako ona želi biti kandidatkinja HDZ-a onda će dobiti i potporu predsjednika HDZ-a”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari