Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Plenković: Ne pristajem na ucjene i populizam

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković siguran je da će na premijerskoj funkciji ostati i dalje, bez obzira na to sklopio novu parlamentarnu većinu ili nastavio voditi državu putem prijevremenih parlamentarnih izbora. Ovih je dana iznenadio mnoge, a šokirao svojim rezolutnim potezima one koji su ga držali “svilenim”. S krizom u Vladi, istodobno je, čini se, uspješno prošao i kroz Scile i Haribde politike EU i spriječio blokadu hrvatsko-slovenske granice u turističkoj sezoni. Plenković je već zaboravio Most i partnerstvo nudi drugima, primjerice i odbjeglom sestrinskom HSS-u, piše Večernji List.

S Predsjednikom Vlade razgovarao je Davor Ivanković:

U četvrtak ste na sjednici Vlade razrješenjem Mostovih ministara izveli blickrig kakav dosad nije viđen u hrvatskoj politici. Most je za vas bio strateški partner bez obzira na to što je unutar HDZ-a bilo puno skepse glede partnerstva s njim. Jeste li imali krivu procjenu i prejaku želju pa ste bili uvjereni u pouzdanost tog savezništva?

HDZ je u partnerstvo s Mostom ušao u dobroj vjeri i s najboljim namjerama na temelju jedinstvenih odluka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća nakon pobjede na izborima 11. rujna. Moj pristup bio je potpuno svjež i neopterećen odnosima iz prethodne Vlade. Dogovorili smo zajednički program i platformu za funkcioniranje Vlade, uz podršku Kluba nacionalnih manjina i drugih zastupnika u Hrvatskom saboru. Moj je temeljni stav da politička stabilnost vlasti osigurava gospodarski rast, pravnu sigurnost i društvenu solidarnost. Stoga smo kao parlamentarna većina ispunili dogovore glede Mostovih predizbornih jamstava, uključujući i na sjednici Vlade u četvrtak, kada smo se očitovali o zakonima o HRT-u i HNB-u, kao i o arhivima i arhivskoj građi koju je Most pokrenuo prije nekoliko mjeseci. Kao predsjednik Vlade, na jednak način komunicirao sam i radio s ministrima iz Mosta i onima iz HDZ-a. To oni dobro znaju i mogu to potvrditi. Inzistirao sam na politici “jedne vlade” koja je funkcionalna partnerski i programski, a nisam pristajao na pokušaje da imamo dvije vlade u jednoj. Mislim da sam na uključiv način pronalazio rješenja za sve dosadašnje izazove i gradio povjerenje.
Stav Mosta bio je različit u slučajevima Barišić i Marić, gdje se Most priklonio inicijativama oporbe za izglasavanje nepovjerenja. Most nije očekivao da ćete odmah kazniti nelojalnost?

U politici, a osobito u koalicijama, potrebno je pokazati lojalnost i zajedništvo i potruditi se da odnosi funkcioniraju. Partnerstvo podrazumijeva i podršku u zahtjevnim situacijama. Kod ministra Barišića nakon niza razgovora pronašli smo rješenje koje nije idealno, ali je omogućilo obranu ministra i suzdržanost Most u Saboru. Ministar Marić postiže odlične rezultate u radu, a sve u javnom interesu za Hrvatsku. On je u dvije vlade praktički već 15 mjeseci kolega gospodi Orepiću, Šprlji i Dobroviću, s kojima je odlično surađivao. Koliko je meni poznato, i s gospodinom Petrovom je u vrlo dobrim radnim i ljudskim odnosima. U razgovoru s gospodinom Petrovom nedvosmisleno sam dao do znanja da stav Mosta protiv ministra Marića znači i kraj naše suradnje kakva je postojala do jučer. No, on je prenio meni, a i drugim kolegama, da će Most biti protiv. Na sjednici Vlade koja se uživo prenosi, nakon što su trojica ministara iz Mosta glasovala protiv očitovanja Vlade kojim se odbija inicijativa oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, meni kao predsjedniku Vlade nije ostalo previše manevarskog prostora. Upravljanje Vladom je politika, a ne igrokaz. Trenutačno razrješenje ministara bio je jedini mogući potez nakon što su Mostovi ministri pokazali da ne poštuju većinski stav Vlade čiji su članovi. Donošenje odluka u Vladi i u Hrvatskom saboru nisu u cijelosti iste političke situacije. Stoga je Most politički odgovoran za aktualnu situaciju.

Nakon što ste naložili razrješenje ministara Mosta, vidimo da predsjednik Mosta Božo Petrov smatrao da oni nisu razriješeni ističući da je za to trebao njegov supotpis. Kazao je još da oni ruše ministra Marića, a ne Vladu. Mogu li se još stvari vratiti unatrag ili HDZ i Most ne mogu više zajedno nastaviti rad?

Nije to realno. Ključna je riječ “povjerenje”, a tim potezom Mosta došli smo u situaciju da povjerenja nema. U vrijeme tako krupnih izazova za zemlju – političkih, ekonomskih, financijskih, sigurnosnih… – zadaća je Vlade zajednički osigurati boljitak hrvatskim ljudima. Ali ako neki članovi Vlade pokažu nepovjerenje prema kolegi s kojim rade, gube moje povjerenje. Ne pristajem na ucjene i populizam. Za to imam i potporu Predsjedništva HDZ-a koje me je jedinstveno podržalo te sam dobio mandat da razgovaram o formiranju nove parlamentarne većine. Napominjem da je HDZ spreman i za nove izbore. Imamo izvrstan rejting i izvrsne rezultate rada te sam uvjeren u pobjedu na izborima ako do njih dođe. U pola godine mandata bilježimo pozitivne trendove. Volio bih da su to svakodnevne teme našega društva – rast BDP-a i potrošnje, ocjena rejtinških agencija, rekordno niski deficit te smanjenje javnog duga. Kao odgovoran premijer, ne mogu dopustiti da bilo tko radi svojih političkih kalkulacija zaustavi posao koji dobro radimo.
U čemu je razlika između ove situacije i one prije godinu dana kada je vaš prethodnik Karamarko krenuo u rušenje vlastite Vlade?

To je posve neusporedivo. Tada se išlo u operaciju rušenja premijera i vlastite Vlade kao pretpostavku za novo preslaganje. S kolegama HDZ-ovim zastupnicima u Europskom parlamentu tada sam se među prvima usprotivio takvom manevru. Sada je riječ o pokušaju Mosta da destabilizira Vladu, ali HDZ ima više zastupnika u Hrvatskom saboru, veći potencijal za suradnju s političkim strankama i zastupnicima pa rad Vlade nije upitan. Šteta je da kolege iz Mosta nisu barem saslušali ministra Marića u svom klubu zastupnika ili pričekali raspravu u Hrvatskom saboru. A ministri su imali i niz kreativnih načina kako da ne dignu ruku protiv kolege u Vladi.

Prvi komentari Mostovih predstavnika nakon iznenadnog smjenjivanja njihovih ministara bili su da to činite radi zaštite ministra Marića, ministrice Dalić pa i Ivice Todorića. Nikola Grmoja čak je iznio podatak da vi i ministar Marić znate da Porezna uprava nije provela porezni nadzor u Agrokoru od 2007. Je li teret slučaja Agrokor presudio suradnji s Mostom?

Takve su teze neozbiljne. Naime, ako netko od političara nema baš nikakve poveznice s Agrokorom kroz proteklih 27 godina neovisne Hrvatske – osim kao potrošač – onda sam to ja. Moj je jedini interes zaštita hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava, kao i očuvanje radnih mjesta. Zakon koji smo donijeli štiti Hrvatsku, a ne Todorića koji više ne upravlja kompanijom. Usvajanjem Zakona o izvanrednoj upravi zaštitili smo strateške nacionalne interese, a stvorili smo novo, smireno ozračje i doveli iskusnog stručnjaka Antu Ramljaka na mjesto izvanrednog povjerenika. Zaposlenici su prije Uskrsa dobili plaće, postignut je dogovor s dobavljačima i vjerovnicima, osigurana svježa likvidnost od banaka i počela je isplata dobavljača, posebice malih i OPG-ova. Jedna od četiri najbolje svjetske revizorske kuće napravit će novu reviziju poslovnih knjiga. Postoje indicije da je u vođenju knjiga bilo nepravilnosti. Ako se to potvrdi, smatram da oni koji su za to krivi moraju odgovarati, a nadležne institucije djelovati po zakonu i službenoj dužnosti.
Vjerojatno je zasad izlišno tražiti da imenujete buduće partnere s kojima ćete sastavljati saborsku većinu, no recite tko je dobrodošao, najavili ste da ćete imati većinu i bez ruku HNS-a, računate li i na neke mostovce?

Radimo na većini koja će osigurati stabilnost i funkcionalnost Vlade. Vodimo razgovore s nizom stranaka i zastupnika, a kod mnogih postoji volja da podrže nastavak rada Vlade. Uza zastupnike koji su dosad podupirali Vladu te predstavnike nacionalnih manjina, rekonfigurirat ćemo novu parlamentarnu većinu.

Zanimljivi su istupi SDP-ovca Bernardića, zaziva izbore i tvrdi da je spreman za vlast, dok Vrdoljak, uz tvrdnju da neće sudjelovati u preslaganju, znakovito upozorava da bi treći izbori u 18 mjeseci potpuno destabilizirali državu. Diplomat bi u tome lako prepoznao neku skrivenu poruku, vidite li je i vi?

Većina političkih stranaka i saborskih zastupnika svjesna je da je Hrvatskoj potrebna stabilna i učinkovita Vlada, a mnogima novi izbori nisu najpoželjniji scenarij. HDZ je spreman za izbore, ali smo i odgovorni – prioritet je zadržavanje političke stabilnosti, u čemu ćemo i uspjeti.

Računate li na podršku HSS-a koji ima pet zastupnika u Saboru? Prve reakcije njihova predsjednika Kreše Beljaka bile su poziv svim strankama da se udruže u “antihadezeovu” koaliciju?

HSS-u su naša vrata uvijek otvorena. To je naša sestrinska stranka kao članica Europske pučke stranke, s kojom dijelimo niz programskih sličnosti i svjetonazorskih vrijednosti. To bi bila potpuno prirodna politička suradnja, o kojoj sam govorio još i prije izbora za Hrvatski sabor. Na primjer, uvjeren sam da je naš Projekt Slavonija, projekt s kojim se sigurno identificiraju.

Već je i s kataklizmom oko Agrokora te problemom s prohodnošću granice sa Slovenijom zemlja bila u poluizvanrednom stanju. Ovih je dana vaš šef kabineta Božinović izjavio da radite u uvjetima “war rooma”. Sada je, čini se, država već u izvanrednom stanju. Što ćete učiniti da brod zadržite iznad površine. Kako će se ova nestabilnost odraziti na učinkovitost Vlade i hoće li ministar financija moći nastaviti svoj rad kako ste planirali?

Jasno je da predstavnička demokracija nužno podrazumijeva blisku vezu između parlamentarne situacije i upravljanja državom, ali stabilnost zemlje ni u kojem slučaju nije u pitanju. Vlada nastavlja sa svojim aktivnostima i reformskom agendom. Na sjednici u četvrtak usvojen je ambiciozni Nacionalni program reformi koji sadrži mjere i aktivnosti Vlade za idućih 18 mjeseci. Odgovornim potezima spriječili smo urušavanje gospodarskog sustava Hrvatske i pokazali učinkovitost u izazovnim trenucima. Ostvarili smo odlične rezultate u upravljanju javnim financijama, fiskalnoj disciplini i smanjivanju poreznog opterećenja, u čemu je posebnu ulogu imao upravo ministar Marić. To su prepoznale i sve tri međunarodne kreditne rejtinške agencije, kao i naši europski partneri.

Vaša postupanja neki tumače kao improvizacije, no primjer iz prosinca 2016. kada ste uspjeli ubaciti amandman u uredbu EU o kontroli granica da se mogu raditi iznimke i spuštati režim na ciljani nadzor, što je Hrvatskoj sada glavni argument, pokazuje da ste sposobni predviđati probleme mjesecima unaprijed. Jeste li improvizator ili ste situaciju s Inom, Agrokorom, granicom, potezom oko Mostovih ministara kao i rješenja isplanirali unaprijed?

Nakon pola godine mandata, moja Vlada pokazala je političko vodstvo i odlučnost. Uhvatili smo se ukoštac s najvećim i najsloženijim slučajevima za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, koji su se godinama držali “izvan radara” aktivnosti Vlade. Moj pristup izazovima s kojima se suočavamo temeljit je i sustavan. Ne improviziram. Nastojim s najbližim suradnicima razmišljati unaprijed, predvidjeti probleme i ponuditi učinkovite odgovore. Svaka od odluka koje spominjete, a koje imaju značajne posljedice za Hrvatsku, donesena je nakon analize i konzultacija. Rejtinzi političkih stranaka jasno pokazuju da hrvatski birači prepoznaju odgovornost, neopterećenost pritiscima interesnih skupina i posvećenost radu na dobrobit svih hrvatskih građana.

Slovenski premijer Cerar u slovenskom parlamentu govorio je da će se Slovenija držati novog režima, oponentima je poručivao “zar se želite ponovno vratiti na Balkan”. Sada je, izgleda, dogovor o tome postignut. No, najavljuje se i da je arbitraža oko granice gotova i da nam presuda neće biti sklona. Dakle, hoće li nam Slovenija na kraju ipak uništiti turističku sezonu?

Ne, nastavljamo s rješavanjem problema i turistička sezona nije ugrožena. Jučer je održan konstruktivan sastanak s predsjednikom Europske komisije Junckerom i mojim slovenskim kolegom Cerarom, a dogovorili smo tri ključne poruke. Revidirani schengenski zakonik usvojen je u kontekstu borbe protiv terorizma, a s ciljem zaštite i sigurnosti svih naših građana. U što učinkovitijoj i bržoj provedbi pomoći će nam Europska komisija, a u prilog nam ide i to što se 27. lipnja pridružujemo Schengenskom informacijskom sustavu – što je bitan korak u procesu evaluacije spremnosti za Schengen. Ono što je najvažnije za naše građane, za gospodarstvo i turizam je dogovor da se, sukladno Uredbi, notificira prelazak na ciljane kontrole u trenutku kada čekanje bude dulje od 15 minuta na određenim graničnim prijelazima. Ovaj dogovor je postignut među partnerima i to je održivo rješenje do našeg ulaska u Schengen.

Davor Ivanković/vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Božinović: Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu

Objavljeno

na

Objavio

Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu.

Jedni od njih su u statusu IZBJEGLICA prisiljeni napustiti svoje države i to je njihovo PRAVO, a drugi su MIGRANTI u potrazi za drugačijim načinom života i to je njihov IZBOR.

Njihov izbor je opravdan, ali mora biti i ZAKONIT. Kako bi bio zakonit zahtijeva POŠTIVANJE PRAVILA, procedura i odobrenja država preko čijeg teritorija prelaze i država u kojima žele živjeti.

Ukoliko građanin Republike Hrvatske želi putovati i ulaziti u druge države onda to mora učiniti na predviđenim graničnim prijelazima s primjerenim ispravama. S druge strane trenutno na našoj granici, posebice na granici s BiH, svjedočimo izbjegavanju svih mogućih pravila. Suočavamo se s ljudima koji prelaze graničnu crtu IZVAN predviđenih GRANIČNIH PRIJELAZA i uglavnom NEMAJU IDENTIFIKACIJSKE ISPRAVE.

Naš dodatni specifikum je činjenica kako je Hrvatska prva granica Europske unije nakon zapadno-balkanske migracijske rute i granica koja se štiti. Migranti koji su prošli dugi put, a onda ne uspijevaju ući u EU, pokušavaju prijeći granicu na razne načine pri tome optužujući hrvatsku policiju za nasilje.

Napominjem još jednom kako nijednom internom istragom do sada NISMO UTVRDILI PRIMJENU NASILJA, a svaka sljedeća prijava bit će istražena kao što je to bilo do sada.

HRVATSKA JE SUVERENA DRŽAVA KOJA IMA PRAVO I DUŽNOST ŠTITITI GRANICE OD ILEGALNIH PRELAZAKA te zadržati zavidnu razinu javnog reda, mira i sigurnosti kojoj, nažalost, većina europskih država više ne svjedoči.

 

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Steve Bannon: Kad misle da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, globalisti dovedu migrante

Objavljeno

na

Objavio

Steve Bannon jedna je od najkontroverznijih figura današnjice. Dovoljno je pogledati kako ga portretira Saturday Night Live, američki TV show koji od društvenih događaja i vijesti radi komične skečeve: Bannon je kod njih prikazan kao personifikacija Smrti, kao kostur s crnom haljom i kapuljačom.

Bannon je čovjek koji je preuzeo vođenje predizborne kampanje Donalda Trumpa 88 dana prije izbora i doveo Trumpa do pobjede. Bannon je čovjek koji je 210 dana služio u Bijeloj kući kao glavni strateg, i čije su ideje aktivne u Bijeloj kući i nakon odlaska.

Bannon je također bivši suosnivač i direktor Breitbart Newsa, medijske platforme američke nacionalističke desnice. I čovjek koji je bio potpredsjednik Cambridge Analytice u vrijeme kad je ta tvrtka pobrala podatke milijuna korisnika Facebooka i, s pomoću psihometrijskih trikova, pretvorila ih u crno političko oružje u Trumpovoj kampanji.

Bannon je, na koncu, čovjek koji mi otvara vrata svojeg hotelskog apartmana u Bruxellesu u nedjelju predvečer i odvaja vrijeme za ekskluzivni intervju za Večernji list.

Bannon je u Bruxellesu jer pokušava svoj politički aktivizam upregnuti u kola europskih populista i nacionalista kako bi im pomogao da na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. promijene tijek povijesti, onako kako se to već dogodilo u Americi.

Razgovaramo dan nakon prosvjeda žutih prsluka (Gilets jaunes), u Parizu i dan uoči usvajanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama u Marrakechu.

Slažete se da su migracije globalni problem?

Nije globalni problem, to je globalna tragedija. Imamo ekonomski i politički kolaps, posebno u podsaharskoj Africi i Srednjoj Americi, i to je zbog globalističkog neoliberalizma, koji te zemlje izrabljuje. Kao i zbog Kine, koja ih izrabljuje kroz svoj model predatorskog kapitalizma. I sporazum iz Marrakecha je, u svojoj srži, imperijalistički. Zato se mora poništiti.

Ako su migracije globalna tragedija, kako ih bolje rješavati nego kroz globalnu organizaciju, a to je UN?

To nije pitanje, to nije sporno. Sporno je želite li outsorceati migrantsku politiku organizaciji koja ne polaže račune nikome. Vlada ove zemlje u kojoj razgovaramo (Belgije, op. a.) upravo je pala. Zbog čega? Jer su građani vidjeli da se potpisuje nešto čiji detalji nisu poznati 24 sata prije usvajanja, a radilo se na tome šest godina. Elita je skrila detalje i obveze i količinu tereta koji će pasti na radnike. Najbolji način za rješavanje situacije jest ojačati nacionalne države koje djeluju unisono. Marakeš će biti vrlo važan zbog prijevare – a UN je prijevara – svih tih globalnih sporazuma, čiju moć i učinak na njihove živote ljudi ne razumiju.

Ali to je okvir za suradnju.

To vas obvezuje na hrpu stvari. Pogledajte sve detalje. To se zove meki zakon. To je prijesna laž iza koje se elite pokušavaju skriti. Ako nemate nikakvih obveza, zašto su energetski porezi otišli gore 25 posto za radne ljude u Francuskoj, zbog klimatskih promjena od kojih Kinezi imaju koristi? Pitajte ljude u Francuskoj. U tome je laž globalista. Globalisti uvijek lažu i krivo navode. Zašto Macron nije rasporedio teret na stranku iz Davosa, nego na radne ljude u Francuskoj? Ali, pogodite što, oni su se pobunili.

U govoru na političkom skupu u Bruxellesu rekli ste da Pariz gori, ali nije baš gorio toliko koliko prije tjedan dana, ne?

Recite to dućanima (koji su se osiguravali od razbijanja i pljačke, op. a.). Oko 1300 ljudi je uhićeno, ok? Vatre su gorjele cijelu noć. Pariz gori. Macron može činiti stvari nakon utorka, ali njegov izvorni predsjednički mandat je gotov. Vladavina Jupitera je okončana, i okončana je na ulicama Pariza. Ne podržavam nasilne demonstracije, ali mogu vidjeti frustraciju ljudi koji imaju osjećaj da ih se ne sluša. Zato mislim da je jako važno što se događa u Parizu. Mislim da je to dramatična prekretnica.

Kažete da globalističke elite lažu cijelo vrijeme, ali ljudi diljem svijeta vide vašeg predsjednika Trumpa kao dokazanog lažljivca, koji laže neprestano, o stvarima malim i velikim, kao što je to i James Comey rekao. Kako uopće možete neke od njegovih poruka na Twitteru uspoređivati s onim što globalisti pokušavaju s Marakešom?

Vaši čitatelji u Hrvatskoj moraju shvatiti kakve su magnitude laži globalista.

Ono što bi trebali učiniti jest odvojiti nekoliko minuta i pročitati taj kompakt, svojim očima, i razmisliti o onome na što taj kompakt poziva.

A to je dramatična promjena u njihovim državama, njihovim životima i životima njihove djece i unuka. I razmisliti o tome kako je to bilo skriveno od njih, skriveno u režiji najpametnijih ljudi na svijetu, elita koje tvrde da to ništa zapravo ne znači, da je to samo okvir i slično.

Pročitajte i razmislite, pa prosudite tko su veći lažljivci. Je li to Trump s marginalnim stvarima o kojima tvita kako bi trolao ljude ili su to elite koje doslovno žele… Gledajte, vi koji u Hrvatskoj čitate ovaj razgovor: oni smatraju da su vaši životi smeće, ne smatraju da vaši životi išta znače.

Kako globalisti na to gledaju, nisu samo nacionalne države te koje treba prevladati, a oni na države poput Hrvatske gledaju kao na administrativne jedinice, nego trebaju prevladati građane, vaše čitatelje, jer samo smetaju na putu.

Kad oni osjete da trebaju veće profite, sve što žele učiniti jest dovesti još migranata i niskokvalificiranih radnika kako bi imali veći broj ljudi koje mogu odabrati.

Kad oni osjete da ljudi u Hrvatskoj nisu previše pametni ili da su plaće previsoke, sve što žele jest ovakvim sporazumima o migracijama dovesti diplomirane studente, inženjere i slične iz zemalja Trećeg svijeta kako bi radili jednu stvar.

Nije to humanost, to je samo ovo: da konkuriraju vašim mladim ljudima u tehnološkim poslovima. Da su humanisti, imali bi rješenje koje nacionalne države imaju, a to je pomaganje tim državama u tim dijelovima svijeta da se razviju, da zadrže najbolje i najbistrije stanovnike, i da učine svoje zemlje ponovno velikima. Laži globalne elite su takve veličine i magnitude, i proizvele su toliko puno štete.

Ljudi u Hrvatskoj moraju znati zašto su Gilets jaunes u Francuskoj tako ljutiti, zašto su Trumpovi pristaše u SAD-u tako ljutiti. Evo zašto: jer su pametni i racionalni i vide kako se odnosi prema njihovim životima, i prekipjelo im je i dosta im je toga.

Dopustite da se vratimo na jedno važno pitanje, koje sam vam i jučer postavio na konferenciji za novinare kad sam vas pitao bavite li se vi zapravo huškanjem na rat. Čak i vaš istomišljenik, mađarski premijer Viktor Orban, u jednom svom govoru kaže da mu je jasno što radi Kina, a to je da pokušava sustići Ameriku, i to na račun srednjeg sloja u SAD-u i Europi…

I u tom pogledu, on je sjedinjen s nama u najvećem pitanju našeg vremena. No, nastavite.

…i vidi da Trumpova Amerika pokušava spriječiti Kinu u tome tako što će promijeniti međunarodna pravila igre. To je nešto što i vi također otvoreno zagovarate, promjena globalnog poretka.

Da.

Ne znam tko je tu koga inspirirao, ali Trump i vi tu zagovarate isto.

(uz smiješak, op. a.) Bila je to ideja predsjednika Trumpa.

Ok, i sad ključan detalj: Orban kaže da još uvijek nije sigurno hoćete li u tome uspjeti bez oružanog sukoba. To je vrlo ozbiljno.

Vrlo ozbiljno, razmotrimo to. Ja sam u svom radijskom showu 2014. predvidio da ćemo se u roku od pet godina naći u oružanom sukobu u Južnom kineskom moru. Kinezi su u ekonomskom ratu protiv Zapada, a Zapad uključuje i SAD i Zapadnu Europu, dakle industrijalizirane demokracije.

Kinezi su u tome od kraja 1990-ih, otkako smo ih pustili da uđu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. I to se događa na golemu štetu radničkog i srednjeg sloja ljudi u Zapadnoj Europi i SAD-u jer su te zemlje deindustrijalizirane, a radna su mjesta preselili u Kinu. Ne vjerujte meni na riječ, nego provjerite.

Pročitajte knjigu koju su dvojica kineskih pukovnika napisala krajem 1990-ih, zove se “Unrestricted Warfare”. To je jedna od pet najvažnijih knjiga napisanih u 20. stoljeću i najveća knjiga o strategiji koju je itko napisao nakon Carla von Clausewitza. Ona vrlo detaljno opisuje rat protiv Zapada, njihovu strategiju.

Kaže da postoje tri vrste rata: informacijski rat, ekonomski rat i kinetički rat. I zaključuje da bi zasigurno izgubili ako bi ikad morali voditi kinetički rat protiv Zapada, no da mogu pobijediti u informacijskom ratu i u ekonomskom ratu.

Srž onoga što predsjednik Trump pokušava učiniti jest stupiti u borbu i konfrontirati se s Kinom u ekonomskom ratu koji vode protiv nas, kako bismo izbjegli kinetički rat. Jedna od stvari koje predsjednik Trump pokušava reći je da su ekonomija i vojska nevjerojatno povezani u nacionalnoj sigurnosti. I zbog toga u Europi želi vidjeti da europske države plaćaju dva posto za obranu, i istovremeno se želi u dogovoru s EU pobrinuti da postoji ekonomski stimulans za SAD da bude u punom savezu. Jer, on ne vidi Europu kao protektorat.

Zapamtite, sada su globalisti zapravo imperijalisti, sve što rade je imperijalistički. Populisti i suverenistički, nacionalistički pokret je potpuna suprotnost, mi ne želimo biti imperijalistička sila.

Želimo biti u partnerstvu sa stvarnim saveznicima. Ne želimo da Zapadna Europa bude protektorat. Želimo da bude stvarni saveznik.

Ali, predsjednik Trump redovito kritizira, da ne kažem blati, saveznike.

Koga?

Rekao je, primjerice, da je Njemačka zatočenik Rusije.

To je retorika, ali pogledajmo činjenice. Predsjednik Trump je rekao Njemačkoj da se ne dovodi u situaciju da je u energetici ovisna o Rusiji.

Drugo, Njemačka je, čini mi se, među najgorima u nedosezanju cilja od dva posto (ulaganja u obranu, op. a.). Pa vojni zrakoplov koji je vozio kancelarku na G20 (u Buenos Aires, op. a.) nije mogao doletjeti ni do Barcelone. A to je zato što se u njemačke zračne snage ne ulaže dovoljno. SAD ima ekonomiju od oko 18 bilijuna (engl. trillion) dolara. Naš obrambeni proračun je ugrubo bilijun dolara svake godine.

Također imamo strukturni deficit od bilijun dolara. To nije u direktnoj korelaciji, ali dovoljno je blizu da zaključimo da je naša obveza da budemo svjetski policajac to stvorila. Cijeli je obrambeni proračun Njemačke 35 milijarde dolara.

Da, ali postoji povijesni razlog zbog kojeg Njemačka nije pumpala svoj vojni proračun nakon II. svjetskog rata.

SAD to potpuno razumije. Mi smo im pomogli napisati novi Ustav i sa SSSR-om i Engleskom instalirali njihovu vladu. No, to je bilo tada, a ovo je sada. Ne govorimo o tome da se Njemačka ponovno naoruža kao u vrijeme nacista i postane dominantna sila, samo kažemo da mora dosegnuti cilj s kojim su se složili (u NATO-u, op. a.).

Usput, Nijemci su bez američkih sigurnosnih jamstava apsolutno izloženi Rusiji. I očito je da američka sigurnosna jamstva postoje jer smo saveznici u NATO-u. Ali sve što kažemo jest da ne želimo Njemačku kao protektorat, želimo je kao saveznicu.

Trump katkad kao da uživa u javnom kritiziranju demokratskih europskih saveznika, a nikad ga ne čujemo da kritizira autokratske predsjednike Rusije ili Sjeverne Koreje.

Trebate razlikovati signal od šuma. Signal je ono što je bitno, šum je dimna zavjesa, svakodnevni Donald Trump koji naziva pornoglumicu Stormy Daniels nadimkom “horseface” ili tvita nešto o Merkel. Kad govorite o Rusiji, vratimo se na najvažnije stvari, a to su sankcije i Trumpov govor u Varšavi u srpnju 2017. godine. Vaši bi čitatelji u Hrvatskoj trebali pročitati taj govor.

Hrvatska predsjednica bila je suorganizatorica tog summita u Varšavi.

Točno, hrvatska je predsjednica bila ondje. I Višegradska skupina. I reći ću još ovo ljudima u Hrvatskoj: vjerujem da su dva geopolitički najvažnija dijela svijeta zemlje Višegradske skupine sve dolje do Hrvatske, i jugoistočna Azija oko Južnog kineskog mora. Za mene su to dva najvibrantnija, najrobusnija područja na kojima će se demokracija razvijati i sloboda graditi oko robusnih ekonomija.

Vratite se i pročitajte Trumpov govor iz Varšave, vrlo je važno da građani Hrvatske pročitaju to i shvate što je predsjednik Trump rekao. A to je da je njegov najvažniji zadatak kolektivna obrana judeokršćanskog zapada, zapadne civilizacije. Nijedan američki predsjednik nikad nije toliko hrabro govorio o tome, posebno ne Obama ili Bush.

Jeste li vi napisali taj govor?

Nisam, tad sam već napustio Bijelu kuću, ali moja je ruka bila prisutna u izgradnji tog govora. U tom govoru u Varšavi Trump se praktički usprotivio Rusiji i rekao da smo mi u SAD-u spremni sklopiti ugovore sa svima u srednjoj i istočnoj Europi kako biste imali jeftinu, neiscrpnu energetsku opskrbu. I da smo mi tu kao partneri i saveznici da se pobrinemo da zapadna civilizacija bude obranjena.

To je provokativnije nego išta što je ijedan američki predsjednik rekao, provokativnije od Ronalda Regana i njegova govora s rečenicom “srušite ovaj zid”. Naravno, mainstream mediji su pustili da to prođe neopaženo.

Amerika je danas podjeljenije i bjesnije društvo nego što je bila desetljećima. Kako mislite da će povijest ocijeniti vašu ulogu u tome?

Upravo smo imali “midterm” izbore za Kongres, na kojima je glasalo 113 milijuna ljudi. Demokracija u SAD-u nikad nije bila robusnija. Gledajte, prolazili smo kroz cikluse u povijesti u kojima smo imali razilaženja oko smjera naše zemlje ili smjera u kojem ide svijet. Pod predsjednikom Reaganom bilo je puno više prijepora. Ljudi danas jesu ljutiti, s time da je više bijesa na ljevici jer su ljuti na spoznaju da je Trump dio njihovih života, ali taj bijes je pozitivna stvar, rezultirao je time da su ljudi išli od vrata do vrata i osvojili Predstavnički dom. Naravno, ne sviđa mi se rezultat, ali mislim da su izbori u studenom odličan primjer snage američke demokracije.

Prije tih izbora rekli ste da će, ako demokrati osvoje Predstavnički dom, uslijediti procedura opoziva predsjednika Trumpa. Hoće li?

Mislim da nema sumnje da će demokrati pretvoriti Muellerovo izvješće u oružje i započeti proceduru. Predsjednik Trump neće biti istjeran iz ureda, jer Senat neće podržati Predstavnički dom u opozivu, ali u samoj proceduri demokrati će otvarati nove neovisne istrage. Vjerujem da će 2019. biti najgadnija godina u američkoj politici od 1858., da će biti apsolutno brutalna, da će se dogoditi rat dviju utvrda, rat između Bijele kuće i demokratskih istraga i procedure opoziva na Capitol Hillu. Bit će vrlo dramatično i bit će to teška godina.

Kako će se predsjednik Trump ponašati?

Predsjednik Trump je borac. I odlično zadaje protuudarce. Ne bi bio predsjednik SAD-a da nije takav. Ljudi u Hrvatskoj trebali bi uzeti stolac i zgrabiti kokice jer ovo će biti teška borba. Trump neće otići bez borbe. Ključno je pitanje je li Republikanska stranka spremna čuvati leđa Trumpu. Sjetite se, Nixon nije ozbiljno upao u probleme zbog Watergatea dok nije izgubio podršku Republikanske stranke.

I, za kraj, o Hrvatskoj. Vjerujem da vam je poznato da je Hrvatska najvažniji američki partner u regiji, još od 1990-ih, kad je bila dio rješenja, a ne dio problema, u ratu.

To je točno, Hrvatska je jedna od najvećih saveznica SAD-a, i općenito diljem svijeta, i najvažnija saveznica tijekom 1990-ih. Ono što se dogodilo jest to da su ljudi skrenuli pogled s lopte. Mislim da su države Višegradske skupine pa sve do Hrvatske jedan od geopolitički najvažnijih prostora u svijetu. Zapamtite, u konceptu “America First” ne radi se o američkoj izolaciji, nego o američkoj uključenosti u rad sa saveznicima na pitanjima naše vitalne nacionalne sigurnosti. Planiram posjetiti Hrvatsku i regiju, upoznati ljude, upoznati se pobliže sa situacijom kod vas.

U našem dijelu Europe znamo da rast nacionalizma ne vodi baš uvijek prema dobrome. Mi se sjećamo da je i Slobodan Milošević u početku svoju agresiju nazivao antibirokratskom revolucijom.

Da, ali to zahtijeva da ljudi budu involvirani. Danas imamo snagu koja dolazi od interneta, moć ljudi da se odmaknu od mainstream medija. Ja vjerujem u zdrav razum i pristojnost radnih ljudi. I mislim da moraju imati punu informaciju, da se njihov status građana mora poštovati i da kroz nacionalne države na najbolji način mogu ispunjavati obveze svog statusa građana. Da, ja vjerujem u patriotske pokrete, vjerujem u populizam u kojemu se čuje glas malih ljudi. Ja sam nacionalist, vjerujem u nacionalizam i vjerujem da će nacionalizam biti vrlo pozitivan. Ljudi moraju biti uključeni u to i moraju nadzirati i moderirati to, posebno određene ultranacionaliste koji imaju nešto agresivnije sklonosti. Ali jedan od razloga zbog kojeg imaju takve sklonosti jest to što ih je poklopila i odbacila globalistička elita. Ne možete opravdati neke stvari koje su se dogodile u prošlosti, ali one ne znače da se to mora ponoviti danas.

Večernji list

 

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari