Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Plenković: Ne pristajem na ucjene i populizam

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković siguran je da će na premijerskoj funkciji ostati i dalje, bez obzira na to sklopio novu parlamentarnu većinu ili nastavio voditi državu putem prijevremenih parlamentarnih izbora. Ovih je dana iznenadio mnoge, a šokirao svojim rezolutnim potezima one koji su ga držali “svilenim”. S krizom u Vladi, istodobno je, čini se, uspješno prošao i kroz Scile i Haribde politike EU i spriječio blokadu hrvatsko-slovenske granice u turističkoj sezoni. Plenković je već zaboravio Most i partnerstvo nudi drugima, primjerice i odbjeglom sestrinskom HSS-u, piše Večernji List.

S Predsjednikom Vlade razgovarao je Davor Ivanković:

U četvrtak ste na sjednici Vlade razrješenjem Mostovih ministara izveli blickrig kakav dosad nije viđen u hrvatskoj politici. Most je za vas bio strateški partner bez obzira na to što je unutar HDZ-a bilo puno skepse glede partnerstva s njim. Jeste li imali krivu procjenu i prejaku želju pa ste bili uvjereni u pouzdanost tog savezništva?

HDZ je u partnerstvo s Mostom ušao u dobroj vjeri i s najboljim namjerama na temelju jedinstvenih odluka Predsjedništva i Nacionalnog vijeća nakon pobjede na izborima 11. rujna. Moj pristup bio je potpuno svjež i neopterećen odnosima iz prethodne Vlade. Dogovorili smo zajednički program i platformu za funkcioniranje Vlade, uz podršku Kluba nacionalnih manjina i drugih zastupnika u Hrvatskom saboru. Moj je temeljni stav da politička stabilnost vlasti osigurava gospodarski rast, pravnu sigurnost i društvenu solidarnost. Stoga smo kao parlamentarna većina ispunili dogovore glede Mostovih predizbornih jamstava, uključujući i na sjednici Vlade u četvrtak, kada smo se očitovali o zakonima o HRT-u i HNB-u, kao i o arhivima i arhivskoj građi koju je Most pokrenuo prije nekoliko mjeseci. Kao predsjednik Vlade, na jednak način komunicirao sam i radio s ministrima iz Mosta i onima iz HDZ-a. To oni dobro znaju i mogu to potvrditi. Inzistirao sam na politici “jedne vlade” koja je funkcionalna partnerski i programski, a nisam pristajao na pokušaje da imamo dvije vlade u jednoj. Mislim da sam na uključiv način pronalazio rješenja za sve dosadašnje izazove i gradio povjerenje.
Stav Mosta bio je različit u slučajevima Barišić i Marić, gdje se Most priklonio inicijativama oporbe za izglasavanje nepovjerenja. Most nije očekivao da ćete odmah kazniti nelojalnost?

U politici, a osobito u koalicijama, potrebno je pokazati lojalnost i zajedništvo i potruditi se da odnosi funkcioniraju. Partnerstvo podrazumijeva i podršku u zahtjevnim situacijama. Kod ministra Barišića nakon niza razgovora pronašli smo rješenje koje nije idealno, ali je omogućilo obranu ministra i suzdržanost Most u Saboru. Ministar Marić postiže odlične rezultate u radu, a sve u javnom interesu za Hrvatsku. On je u dvije vlade praktički već 15 mjeseci kolega gospodi Orepiću, Šprlji i Dobroviću, s kojima je odlično surađivao. Koliko je meni poznato, i s gospodinom Petrovom je u vrlo dobrim radnim i ljudskim odnosima. U razgovoru s gospodinom Petrovom nedvosmisleno sam dao do znanja da stav Mosta protiv ministra Marića znači i kraj naše suradnje kakva je postojala do jučer. No, on je prenio meni, a i drugim kolegama, da će Most biti protiv. Na sjednici Vlade koja se uživo prenosi, nakon što su trojica ministara iz Mosta glasovala protiv očitovanja Vlade kojim se odbija inicijativa oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, meni kao predsjedniku Vlade nije ostalo previše manevarskog prostora. Upravljanje Vladom je politika, a ne igrokaz. Trenutačno razrješenje ministara bio je jedini mogući potez nakon što su Mostovi ministri pokazali da ne poštuju većinski stav Vlade čiji su članovi. Donošenje odluka u Vladi i u Hrvatskom saboru nisu u cijelosti iste političke situacije. Stoga je Most politički odgovoran za aktualnu situaciju.

Nakon što ste naložili razrješenje ministara Mosta, vidimo da predsjednik Mosta Božo Petrov smatrao da oni nisu razriješeni ističući da je za to trebao njegov supotpis. Kazao je još da oni ruše ministra Marića, a ne Vladu. Mogu li se još stvari vratiti unatrag ili HDZ i Most ne mogu više zajedno nastaviti rad?

Nije to realno. Ključna je riječ “povjerenje”, a tim potezom Mosta došli smo u situaciju da povjerenja nema. U vrijeme tako krupnih izazova za zemlju – političkih, ekonomskih, financijskih, sigurnosnih… – zadaća je Vlade zajednički osigurati boljitak hrvatskim ljudima. Ali ako neki članovi Vlade pokažu nepovjerenje prema kolegi s kojim rade, gube moje povjerenje. Ne pristajem na ucjene i populizam. Za to imam i potporu Predsjedništva HDZ-a koje me je jedinstveno podržalo te sam dobio mandat da razgovaram o formiranju nove parlamentarne većine. Napominjem da je HDZ spreman i za nove izbore. Imamo izvrstan rejting i izvrsne rezultate rada te sam uvjeren u pobjedu na izborima ako do njih dođe. U pola godine mandata bilježimo pozitivne trendove. Volio bih da su to svakodnevne teme našega društva – rast BDP-a i potrošnje, ocjena rejtinških agencija, rekordno niski deficit te smanjenje javnog duga. Kao odgovoran premijer, ne mogu dopustiti da bilo tko radi svojih političkih kalkulacija zaustavi posao koji dobro radimo.
U čemu je razlika između ove situacije i one prije godinu dana kada je vaš prethodnik Karamarko krenuo u rušenje vlastite Vlade?

To je posve neusporedivo. Tada se išlo u operaciju rušenja premijera i vlastite Vlade kao pretpostavku za novo preslaganje. S kolegama HDZ-ovim zastupnicima u Europskom parlamentu tada sam se među prvima usprotivio takvom manevru. Sada je riječ o pokušaju Mosta da destabilizira Vladu, ali HDZ ima više zastupnika u Hrvatskom saboru, veći potencijal za suradnju s političkim strankama i zastupnicima pa rad Vlade nije upitan. Šteta je da kolege iz Mosta nisu barem saslušali ministra Marića u svom klubu zastupnika ili pričekali raspravu u Hrvatskom saboru. A ministri su imali i niz kreativnih načina kako da ne dignu ruku protiv kolege u Vladi.

Prvi komentari Mostovih predstavnika nakon iznenadnog smjenjivanja njihovih ministara bili su da to činite radi zaštite ministra Marića, ministrice Dalić pa i Ivice Todorića. Nikola Grmoja čak je iznio podatak da vi i ministar Marić znate da Porezna uprava nije provela porezni nadzor u Agrokoru od 2007. Je li teret slučaja Agrokor presudio suradnji s Mostom?

Takve su teze neozbiljne. Naime, ako netko od političara nema baš nikakve poveznice s Agrokorom kroz proteklih 27 godina neovisne Hrvatske – osim kao potrošač – onda sam to ja. Moj je jedini interes zaštita hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava, kao i očuvanje radnih mjesta. Zakon koji smo donijeli štiti Hrvatsku, a ne Todorića koji više ne upravlja kompanijom. Usvajanjem Zakona o izvanrednoj upravi zaštitili smo strateške nacionalne interese, a stvorili smo novo, smireno ozračje i doveli iskusnog stručnjaka Antu Ramljaka na mjesto izvanrednog povjerenika. Zaposlenici su prije Uskrsa dobili plaće, postignut je dogovor s dobavljačima i vjerovnicima, osigurana svježa likvidnost od banaka i počela je isplata dobavljača, posebice malih i OPG-ova. Jedna od četiri najbolje svjetske revizorske kuće napravit će novu reviziju poslovnih knjiga. Postoje indicije da je u vođenju knjiga bilo nepravilnosti. Ako se to potvrdi, smatram da oni koji su za to krivi moraju odgovarati, a nadležne institucije djelovati po zakonu i službenoj dužnosti.
Vjerojatno je zasad izlišno tražiti da imenujete buduće partnere s kojima ćete sastavljati saborsku većinu, no recite tko je dobrodošao, najavili ste da ćete imati većinu i bez ruku HNS-a, računate li i na neke mostovce?

Radimo na većini koja će osigurati stabilnost i funkcionalnost Vlade. Vodimo razgovore s nizom stranaka i zastupnika, a kod mnogih postoji volja da podrže nastavak rada Vlade. Uza zastupnike koji su dosad podupirali Vladu te predstavnike nacionalnih manjina, rekonfigurirat ćemo novu parlamentarnu većinu.

Zanimljivi su istupi SDP-ovca Bernardića, zaziva izbore i tvrdi da je spreman za vlast, dok Vrdoljak, uz tvrdnju da neće sudjelovati u preslaganju, znakovito upozorava da bi treći izbori u 18 mjeseci potpuno destabilizirali državu. Diplomat bi u tome lako prepoznao neku skrivenu poruku, vidite li je i vi?

Većina političkih stranaka i saborskih zastupnika svjesna je da je Hrvatskoj potrebna stabilna i učinkovita Vlada, a mnogima novi izbori nisu najpoželjniji scenarij. HDZ je spreman za izbore, ali smo i odgovorni – prioritet je zadržavanje političke stabilnosti, u čemu ćemo i uspjeti.

Računate li na podršku HSS-a koji ima pet zastupnika u Saboru? Prve reakcije njihova predsjednika Kreše Beljaka bile su poziv svim strankama da se udruže u “antihadezeovu” koaliciju?

HSS-u su naša vrata uvijek otvorena. To je naša sestrinska stranka kao članica Europske pučke stranke, s kojom dijelimo niz programskih sličnosti i svjetonazorskih vrijednosti. To bi bila potpuno prirodna politička suradnja, o kojoj sam govorio još i prije izbora za Hrvatski sabor. Na primjer, uvjeren sam da je naš Projekt Slavonija, projekt s kojim se sigurno identificiraju.

Već je i s kataklizmom oko Agrokora te problemom s prohodnošću granice sa Slovenijom zemlja bila u poluizvanrednom stanju. Ovih je dana vaš šef kabineta Božinović izjavio da radite u uvjetima “war rooma”. Sada je, čini se, država već u izvanrednom stanju. Što ćete učiniti da brod zadržite iznad površine. Kako će se ova nestabilnost odraziti na učinkovitost Vlade i hoće li ministar financija moći nastaviti svoj rad kako ste planirali?

Jasno je da predstavnička demokracija nužno podrazumijeva blisku vezu između parlamentarne situacije i upravljanja državom, ali stabilnost zemlje ni u kojem slučaju nije u pitanju. Vlada nastavlja sa svojim aktivnostima i reformskom agendom. Na sjednici u četvrtak usvojen je ambiciozni Nacionalni program reformi koji sadrži mjere i aktivnosti Vlade za idućih 18 mjeseci. Odgovornim potezima spriječili smo urušavanje gospodarskog sustava Hrvatske i pokazali učinkovitost u izazovnim trenucima. Ostvarili smo odlične rezultate u upravljanju javnim financijama, fiskalnoj disciplini i smanjivanju poreznog opterećenja, u čemu je posebnu ulogu imao upravo ministar Marić. To su prepoznale i sve tri međunarodne kreditne rejtinške agencije, kao i naši europski partneri.

Vaša postupanja neki tumače kao improvizacije, no primjer iz prosinca 2016. kada ste uspjeli ubaciti amandman u uredbu EU o kontroli granica da se mogu raditi iznimke i spuštati režim na ciljani nadzor, što je Hrvatskoj sada glavni argument, pokazuje da ste sposobni predviđati probleme mjesecima unaprijed. Jeste li improvizator ili ste situaciju s Inom, Agrokorom, granicom, potezom oko Mostovih ministara kao i rješenja isplanirali unaprijed?

Nakon pola godine mandata, moja Vlada pokazala je političko vodstvo i odlučnost. Uhvatili smo se ukoštac s najvećim i najsloženijim slučajevima za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, koji su se godinama držali “izvan radara” aktivnosti Vlade. Moj pristup izazovima s kojima se suočavamo temeljit je i sustavan. Ne improviziram. Nastojim s najbližim suradnicima razmišljati unaprijed, predvidjeti probleme i ponuditi učinkovite odgovore. Svaka od odluka koje spominjete, a koje imaju značajne posljedice za Hrvatsku, donesena je nakon analize i konzultacija. Rejtinzi političkih stranaka jasno pokazuju da hrvatski birači prepoznaju odgovornost, neopterećenost pritiscima interesnih skupina i posvećenost radu na dobrobit svih hrvatskih građana.

Slovenski premijer Cerar u slovenskom parlamentu govorio je da će se Slovenija držati novog režima, oponentima je poručivao “zar se želite ponovno vratiti na Balkan”. Sada je, izgleda, dogovor o tome postignut. No, najavljuje se i da je arbitraža oko granice gotova i da nam presuda neće biti sklona. Dakle, hoće li nam Slovenija na kraju ipak uništiti turističku sezonu?

Ne, nastavljamo s rješavanjem problema i turistička sezona nije ugrožena. Jučer je održan konstruktivan sastanak s predsjednikom Europske komisije Junckerom i mojim slovenskim kolegom Cerarom, a dogovorili smo tri ključne poruke. Revidirani schengenski zakonik usvojen je u kontekstu borbe protiv terorizma, a s ciljem zaštite i sigurnosti svih naših građana. U što učinkovitijoj i bržoj provedbi pomoći će nam Europska komisija, a u prilog nam ide i to što se 27. lipnja pridružujemo Schengenskom informacijskom sustavu – što je bitan korak u procesu evaluacije spremnosti za Schengen. Ono što je najvažnije za naše građane, za gospodarstvo i turizam je dogovor da se, sukladno Uredbi, notificira prelazak na ciljane kontrole u trenutku kada čekanje bude dulje od 15 minuta na određenim graničnim prijelazima. Ovaj dogovor je postignut među partnerima i to je održivo rješenje do našeg ulaska u Schengen.

Davor Ivanković/vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Mirjana Hrga – Ako nekom pomogneš, populist si, ako ne, ohol si

Objavljeno

na

Objavio

U prvom intervjuu od kada je preuzela dužnost savjetnice predsjednice Republike za strateške politike i odnos s Vladom i Saborom, Mirjana Hrga otkriva kako je došla na Pantovčak, komentira stanje u medijima, ali i odnos medija prema političarima, iznosi vlastite političke stavove i objašnjava zašto imovinske kartice dužnosnika ne bi trebale biti servirane javnosti, piše Jutarnji List.

Možete li otkriti kako je došlo do vašeg angažmana u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Predsjednica i ja smo se znale isključivo kroz profesionalni odnos nje kao predsjednice i mene kao novinarke. Iznenadio me njen poziv. Premda sam život posložila u sasvim drugom smjeru, na kraju sam ipak prihvatila ponudu. U zadnjem razgovoru je izgovorila ključnu rečenicu koja je bila svojevrsni okidač. Ne želim reći što je izgovorila, jer vjerujem da ni ona sama nije svjesna koliku je to težinu imalo, ali rezultiralo je time da u predstojećem razdoblju stavim sve iza dužnosti koju prihvaćam. Možda će nekima zvučati staromodno, ali meni je velika čast služiti svojoj domovini.

Jeste li nakon preuzimanja dužnosti na Pantovčaku bili u kakvom kontaktu sa svojim prethodnikom Matom Radeljićem?

– Ne. Matu poznajem isključivo kao kolegu. 90-ih smo radili zajedno i mogu samo reći da je bio iznimno korektan kolega, dobar i od pomoći.

Govorilo se da je u pozadini vašeg dolaska u Ured predsjednice “bjelovarska veza”, pri čemu se mislilo na predsjednika Sabora i glavnog tajnika HDZ-a Gordana Jandrokovića koji je također iz Bjelovara.

– Čula sam i gore spekulacije, a ova mi se činila čak normalnijom u nizu netočnih. Nije bilo nikakve konspiracije, nikakvih posrednika, ničeg što bi moglo zagolicati maštu pobornicima teorija zavjere.

Kako izgleda radni dan u Uredu predsjednice?

– Dolazim ujutro oko 8.30 sati, cijeli dan radim na analizama, iščitavam zakone, razgovaram s ljudima koji traže posredovanje ili pomoć predsjednice. Ima jako puno posla.

Bilo je negativnih reakcija na vaše imenovanje s desnih portala. Tako vam se izvukao intervju koji ste na Al Jazeeri radili s akademikom Iblerom i pitali ga što imaju Hrvati s Dubrovnikom kada je sve napravljeno prije 600 godina. Kako ste doživjeli te reakcije?

– Ne razumijem od kuda ti napadi. Pa zar nisu mene stalno optuživali da sam desničarka? Izgleda da je sve podložno promjenama i tumači se kako kome treba. Pa ja sam osoba koja se u srcu Hezbolaha jasno predstavljala Hrvaticom i katolkinjom. Ne pada mi na pamet upuštati se u jalove rasprave kako bih objašnjavala da nisam antihrvatski element koji dovodi u pitanje hrvatsku povijest Dubrovnika. Kada je 2000. godine SDP došao na vlast ja nisam mijenjala stavove, nisam se prodala za Judine škude, nego sam dostojanstveno izdržala tri godine suspenzije i onda izašla na tržište. To su moje vrline. Ja tu ne nalazim manu.

Što je bio motiv za napade s desnih portala?

– Ni jedna bolest nije zdrava. Pa tako ni zavist. To su pokušaji podmetanja. Ako umanjiš mene, automatski umanjuješ i predsjednicu. Ako ja ne vrijedim, onda ne vrijedi puno ni ona koja me izabrala. Igra je savršeno jasna.

Je li još uvijek prisutan osjećaj gorčine nakon odlaska iz novinarstva?

– Ta se gorčina isključivo odnosi na moju zadnju godinu rada u novinarstvu i to nakon šest godina provedenih u nekim drugim zemljama, na drugoj profesionalnoj televiziji. Novinarstvo će ostati u mom srcu kao jedna od najvećih ljubavi. Ali ono s čime sam se suočila nakon povratka u Hrvatsku je bio stres i ne bih si to više priuštila.

Znači li prihvaćanje dužnosničke funkcije u Uredu predsjednice definitivno zbogom novinarstvu, ili su vrata i dalje odškrinuta?

– Ne bih voljela da netko za pet godina pročita kako sam izričito rekla da se neću vratiti u novinarstvo. Ali bih voljela ostati pri ovom stavu da nakon 24 godine novinarstva pošto sam zaklopila knjigu i ušla u politiku, više nema povratka.

Kakvo je danas novinarstvo u Hrvatskoj?

– Možda je bolje pitanje u kakvoj je situaciji današnje novinarstvo. Ovo su iznimno teška vremena kada su PR-ovci i financijski moćnici pobijedili novinare i vijest. Ako ne pronađemo način kako osnažiti novinarstvo, doći će još teži dani. To u konačnici neće biti šteta samo za novinare, nego za društvo u cjelini. Novinari su kontrolori vlasti, i tko će to činiti ako oni nestanu? Naravno, govorim o odgovornom novinarstvu, a ne onima koji nisu u stanju provjeriti informaciju, pa čak ni nazvati drugu stranu.

Uz sve smo se našli na meti sudova koji dosuđuju velike odštete za vrlo suspektne slučajeve povrede časti i ugleda.

– Pobornik sam toga da se novinarstvo mora osnažiti i da mora biti odgovorno. Novinari su nekada bili gospoda, a danas se sve svelo na fore i fazone. Ne možete nekoga iz vlastite komocije nazivati šovinistom, ultradesničarem, pripadnikom ovog ili onog tabora kao što su meni napravili. To netko čita, narušava se nečiji ugled. Novinarstvo mora biti odgovorno da bi bilo jako.

Je li gotov proces povodom vaše tužbe protiv Novosti zbog teksta u kojem se vaš dolazak na RTL komentirao kao profesionalno samoubojstvo?

– Još traje pa ne bih o tome.

Kako će se odnos s Miloradom Pupovcem reflektirati na aktualnu dužnost? Vi ste savjetnica predsjednice države, a on, uz to što je predsjednik SNV-a, je saborski zastupnik i član vladajuće većine.

Milorad Pupovac i ja nemamo nikakav odnos. Ako se kroz posao sretnemo, to više neće biti odnos političara i novinarke nego može biti postupanje na tragu zajedničkog društvenog interesa.

Nedavno ste u funkciji savjetnice predsjednice šetali Zagrebom s Milanom Bandićem s kojim također imate vrlo neugodno iskustvo jer vas je vrijeđao nakon emisije u kojoj ste ga suočili s teškim materijalnim uvjetima u kojima funkcioniraju zagrebački vrtići.

– On se davno, još kada sam bila na televiziji, ispričao zbog toga. Šira javnost je upoznata s našim turbulentnim odnosima u kojima je dolazilo i do žestokih sukoba, ali to je tako i nije moglo biti drugačije. Ja sam inzistirala na odgovorima, a on na svojoj poziciji.

A što se tiče šetnje Zagrebom, on je bio u funkciji domaćina i ni na koji način se nije mogla osjetiti nekakva nelagoda.

Mediji su primijetili kako u Zagrebu, za razliku od drugih mjesta u Hrvatskoj, nitko nije zaustavljao predsjednicu, niti tražio da se fotografira s njom. Što vam to govori?

– Ništa, jer neke medije ne zanima što se stvarno dogodilo. Oni dobiju nalog i imaju točno razrađen plan kako će priča na kraju izgledati. Šetnja za koju me pitate bila je Tkalčićevom ulicom u jutarnjim satima, u vrijeme kada ljudi rade. Predsjednica je odlučila obići svih 20 županija, i normalno je da na isti način tretira Grad Zagreb koji ima poseban status. Ne možete ga zanemariti i to ne bi bilo u redu. Istina, neobično je jer je to grad u kojem predsjednica živi i djeluje. Bilo je izazovno napraviti program u tako velikom gradu u kojem ima puno uspješnih kompanija i pojedinaca. Kome posvetiti posebnu pozornost, koga izostaviti? Otišlo se na dvije lokacije, a treća je, s obzirom na rastući turizam, bila šetnja Tkalčićevom. Ništa neobično. Umjesto u uredu, s informacijama smo upoznati u jednoj od najljepših zagrebačkih ulica.

Činjenica je da mediji prenose ono što političari serviraju. A na meniju je svašta, ponajviše populizma.

– Mogu govoriti samo o Uredu predsjednice. Rad Ureda je transparentan, a ja navijam da se još više otvorimo prema javnosti. To su uostalom i molbe koje su mi iznijeli novinari, a moja je dužnost bila da ih prenesem predsjednici.

Ne poseže li i predsjednica Grabar-Kitarović za populizmom?

– A što bi to kod nje bio populizam?

Praćenje nogometnih utakmica, farbanje zidova, udomljavanje psa…

– Ne slažem se! I drago mi je što ste otvorili ovu temu jer ona pokazuje jal, pretjeranu kritičnost i neobjektivnost dijela hrvatskog društva. Dobro je pratiti i strane medije i vidjeti kako su oni pisali o nazočnosti predsjednice na sportskim borilištima i usporediti s tim kako su to pratili neki naši mediji. Kada čovjek ne bi bio u stanju pratiti strane medije, doista bi stekao negativan dojam. Ono što strani mediji ističu kao nešto pozitivno, nekome kod nas smeta pa to naziva populizmom.

Ipak, više znamo o predsjedničinoj dijeti nego o tome kako je i zašto promijenila stav o Marakeškom sporazumu.

– U Marakeš nije otišla jer smatra da je pitanje imigracija pitanje unutarnjih poslova. Rezerve koje ima prema sporazumu odnose se na ‘mehanizme kontrole provedbe’ nečega što bi trebalo biti dobrovoljno. Dakle, stav je poznat, a problem je možda i novinara kojima je važnija tema dijeta, nego što misli o uistinu ključnim temama: demografskoj politici, na osnovu čega je pisala prijedlog programa za otoke, za brdsko-planinska područja, o njenom doprinosu rješavanja pitanja blokiranih, što je sve radila u Slavonskom Brodu da se riješi problem zagađenja… Budimo realni, novinarima je interesantnije sve drugo, sami se bave trivijalnim pitanjima i onda isti ti mediji nešto zamjeraju. Odakle im pravo?

Ne nudi li predsjednica sama trivijalni sadržaj? Kad je otišla u Slavonski Brod, problem zagađenja je začinila informacijom da je udomila psa.

– To je opet drska medijska interpretacija. Predsjednica ni na koji način nije komunicirala taj potez, svjesna mogućih osuda za populizam, nego su mediji koji su pratili njen posjet to nametnuli kao priču. Dakle, idemo do toga da će političar, ako će htjeti preživjeti, morati imati vlastiti medij. Kika? Taj pas nije bio namješten! Dogodio se. I danas živi ovdje u Uredu. Kada Barack Obama kupi psa, aplaudira mu cijeli svijet, a u ovom slučaju je to populizam.

U izbornoj smo godini i spominje se puno kandidata za predsjednika, a ankete šanse za drugi krug daju Zoranu Milanoviću. Poznajete ga, a pamtimo vaš žestoki intervju s njim na RTL-u. Može li on, po vama, ugroziti drugi mandat Kolindi Grabar-Kitarović?

– Predsjednica se još nije izjasnila o kandidaturi. A Zoran Milanović, kao i svatko drugi tko se odluči, može biti ozbiljan kandidat ako se potrudi i ako ga isprati malo sreće, zašto ne? A što se intervjua tiče, ja sam dvije godine prije drugih kolega otvorila pitanje njegovih suradnika. Među ostalima, pitala sam ga i za Milanku Opačić koja je danas tema i ostalim kolegama tako i samom SDP-u. Tada mi se to strašno zamjeralo.

Je li Milanović to zamjerio?

– Nikako! Što bi zamjerio? Nakon tog intervjua najnormalnije smo sjeli, popili piće i ugodno razgovarali. Milanović nema problem s tim da novinari rade svoj posao i propituju. Mislim da više imaju problema oni koji se iz petnih žila trude njemu pomoći, a pitanje je koliko njemu ta pomoć uopće treba.

Od kada ste na Pantovčaku, predsjednica je angažirana po pitanju korištenja ulja kanabisa za liječenje. Ima li tu još aktivnosti osim pomilovanja Huanita Luksetića i podrške onima kojima je kanabis lijek?

– Predsjednica je detaljno upoznata s tim slučajem od prvog dana i pozorno ga prati. Jasno je da se ne može priča zatvoriti s jednim pomilovanjem. Pun mi je stol pisama ljudi koji mole pomoć. Ne govorimo samo o oboljelima od multiple skleroze kojih je oko 6500, nego o ljudima s teškim epilepsijama, oboljelima od karcinoma kojih ima na desetke tisuća. Svi oni su probali, ili koketiraju s idejom da koriste pripravak koji bi im ublažio simptome. Hrvatska je 2015. godine bila prva zemlja koja je odobrila prodaju pripravaka na bazi kanabisa u svojim ljekarnama. Međutim, od tada se dogodilo puno stvari koje nisu išle na ruku ljudima. Ako je neki lijek legalan, ne znači da je dostupan. Od ožujka ga nema u ljekarnama i ljudi ga moraju tražiti na crno. A kad ga ima, jako je skup.

Postoji nekoliko načina da se to riješi. Pritom ne govorim o legaliziranju marihuane u rekreativne svrhe, nego o korištenju pripravaka na bazi kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Treba odlučiti što učiniti da se ljudima olakšaju muke. Ovo je tema na kojoj se ne smiju skupljati politički bodovi, niti se itko treba bojati da će ih izgubiti neovisno o tome koliko je dio javnosti konzervativan.

Kako to riješiti?

– Jedan od mogućih i najbržih načina je da se možda razmisli da umjesto jednog bude više dobavljača, pa će onda tržište samo po sebi regulirati cijenu koja je sada previsoka. Nadalje, liječnici trebaju koristiti svoje pravo da propisuju recepte ako postoji opravdani medicinski razlog za to, bez obzira koje specijalizacije bili.

Treba li dopustiti uzgoj marihuane u medicinske svrhe?

– Podijeljena su mišljenja. Europski parlament ovih dana poziva na financiranje novih istraživanja o kanabisu. Tome treba pristupiti pametno kako bi se postigao valjani cilj, bez da se ode u sivu zonu.

Nismo li u sivoj zoni. Ljudi smiju koristiti ulje kanabisa, ali je skupo i ne smiju ga proizvoditi?

– U tome se mogu složiti. Ovo je problem koji se mora riješiti.

Treba li marihuanu tretirati jednako kao i druge teške droge?

– Čitala sam neki dan o tome koliko se tona marihuane potroši samo u Zagrebu, a ona je zabranjena. To su ogromne količine, a onda se netko poigrao i izračunao da bi proračun bio bogatiji za nekoliko milijuna kada bi se ubirao porez na marihuanu kao na cigarete. No to je ozbiljno političko pitanje o kojem treba provesti temeljitu raspravu.

U kojoj je fazi postupak pomilovanja Huanita Luksetića?

– Ministar pravosuđa će se očitovati ovih dana. Pitanje je dana kada će se to riješiti.

Je li došlo još zahtjeva za pomilovanje?

– Koliko ja znam nije. Ali je došlo puno pisama i molbi za pomoć. Ljudi su očajni.

Zaduženi ste za savjetovanje o odnosima s Vladom i Saborom. Što radite na tom polju?

– Kako koja tema nalaže. Trenutačno radim na otvorenim vratima s temom doniranja organa gdje Hrvatska ima odlične rezultate, a tu surađujem s Ministarstvom zdravstva. U slučaju Huanita komuniciram s Ministarstvom pravosuđa, a s Ministarstvom financija razgovaram o blokiranima.

Priprema se novi Ovršni zakon. Ima li i predsjednica primjedbe na nacrt?

– Predsjednica se očitovala na novi prijedlog Ovršnog zakona i dala svoje mišljenje. U kontaktu je s blokiranim građanima i u odnosu na to da se izbjegne šteta ili problemi riješe na primjereniji način, dala je četiri konkretna prijedloga i dvije sugestije na razmatranje kao rezultat konkretnih razgovora s ljudima koji su uistinu očajni.

Uvijek ste javno iznosili svoje političke stavove. Ima li onih u kojima se ne slažete s predsjednicom?

– Za sada ne.

A oko Thompsona?

– Ne znam kakav je njen odnos prema njemu.

Predsjednici je omiljen pjevač, a vi ste svojevremeno prema njemu bili kritični radi koketiranja s ustaštvom?

Thompsona sam dovela u studio i pitala ga zašto već jednom ne završi s time. Rekla sam da vjerujem kako ne veliča ustaštvo, ali i kazala da mora pod to podvući crtu i jasno se izjasniti. Uostalom, to su trivijalne teme. Meni je njegova ‘Lijepa li si’ jedna od omiljenih pjesama.

Ne bih se složila. Isticanje ustaških i fašističkih simbola je veliki problem u Hrvatskoj.

– Ne mislim da je on proustaški orijentiran. On pjeva o ljubavi prema domovini. Može ga se u političkom smislu nazvati konzervativcem, ali mislim da je svima jasno da je bilo kakvo koketiranje s tekovinama totalitarnih režima, pod kojima se naravno podrazumijeva i ustaški režim – nedopustivo.

Puno ste kao novinarka putovali Bliskim istokom. Kakav je vaš stav prema Marakeškom sporazumu?

– Kada bih vam pričala što sam sve vidjela u tom svijetu gdje su stotine tisuća ljudi poslani na put bez povratka, kako su ti nesretnici postali valuta za potkusurivanje ne samo svojih zemalja, nego i drugih, mogli bismo dane provesti u razgovoru. Naš pogled je iskrivljen i priča za nas počinje 2015. kada su izbjeglice došle na naše granice. Ja sam ih pratila od 2011. godine i vidjela da žele blizu svoje zemlje dočekati mogućnost povratka. No, to je dio priče. Više ne možemo govoriti samo o izbjeglicama nego govorimo o migrantima.

A Marakeški sporazum? Migracije su dio ljudske povijesti i jedan od većih izazova sadašnjosti.

– Migracije su tema koja nas tek čeka. Mi smo se zatvorili u svoje okvire i ne znamo koliko je milijuna ljudi migriralo samo radi klimatskih promjena. Držimo se samo toga je li predsjednica podržala Marakeški sporazum ili nije, i što kaže Vlada. Birokrati se uvijek potrude nešto staviti na papir, no to ne mora uvijek odgovarati stvarnom stanju na terenu i odgovarati spremnosti da se ljudima doista pomogne.

Predsjednica bi čvrsto zatvorila granice i poslala vojsku da spriječi ulaz ilegalnih migranata.

– Ono što predsjednica zastupa je čvrsta kontrola ilegalnih prelazaka granice. Dakle, ako netko traži azil, čemu pokušaji ilegalnih ulazaka? Mišljenja sam da kada uđu u našu zemlju, oni su naša briga i treba prije dati njima nego nama da se što prije uklope u društvo. Ali mi moramo štititi svoje granice u ime sadašnjih i budućih generacija. Ne trebamo ih otvoriti i plaćati grijehe imperijalističkih politika.

Vaša je imovinska kartica izazvala dosta interesa. Vidi se da vam nije loše, a pola plaće dajete dvjema obiteljima. Je li to populizam.

– Danas je sve populizam. Nikad nije dobro. Ako nekome pomogneš – populist si. Ako ne pomogneš – ohol si. Objava imovinske kartice je bila jedna od žešćih čitulja u Hrvatskoj, pravi poziv na linč. Ne mogu to razumjeti. Suprug i ja smo s ponosom naveli do zadnje lipe sve što imamo.

U redu je da se imovina dužnosnika prijavi kako bi nadležna institucija mogla pratiti jeste li poziciju iskoristili za vlastito bogaćenje, ali smatram da nije u redu da to bude javno servirano. Čemu to služi? Da mi, kome god padne na pamet, pokuca na vrata?

Kako ste izabrali obitelji?

– Nisam mogla vjerovati da ću se morati ispričavati zbog toga što dajem dio plaće. Poznato je da ja nemam djecu, ali to nije razlog da ne pomognem djeci koja su rođena u neimaštini, od prvog se dana suočavaju s grubošću života i nemaju isti start kao ostali. Što je ljepše nego im pomoći. Kako sam ih izabrala? Htjela sam znati gdje novac ide i da s njime dvije obitelji lakše dišu. Obje obitelji imaju dječicu.

Ostavit ćete dojam da novinari super zarađuju.

– Ja sam uvijek jako dobro zarađivala i možda zato nisam nikada dobro kotirala u hrvatskim novinarskim krugovima. Prva sam imala transfer od 100.000 DEM kada sam prešla s HTV-a na Novu TV i još uz to dobru plaću. Super sam zarađivala i na Al Jazeeri. Dakle, uvijek sam jako dobro živjela od novinarstva.

Jutarnji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Intervju don Damira Stojića s dr. Esther Gitman

Objavljeno

na

Objavio

Američka povjesničarska židovskog podrijetla dr.sc. Esther Gitman koja svojim istraživanjima svijetom širi istinu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu ponovno je u Hrvatskoj!

Intervju don Damira Stojića s dr. Esther Gitman na Laudato TV-u…
Dr. Githman je povjesničarka, židovka rodom iz Sarajeva, koja živi u New York-u i Izraelu.

U potrazi da sazna kako je ona, njezina obitelj, a i toliki drugi preživjela II. svjetski rat, otkrila je ogromnu ulogu koju je pritom imao nadbiskup Stepinac i katolički svećenici.

Njezino objektivno proučavanje izvornih dokumenata i neopterećenost ideologijom razbija mit koja želi umanjiti ulogu Stepinca i katoličke crkve…

Svjedok istine i glas savjesti, dr. Esther Gitman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari