Pratite nas

Intervju s fra Daliborom Dadom Milasom

Objavljeno

na

Mediji su objavili da doživljavate pritiske otkako ste se u kolumni dotaknuli politike HDZ-a BiH. O kakvim se pritiscima radi ?

Radi(lo) se o pritiscima da se mene ušutka, spriječi i zaustavi u iznošenju vlastitog stava. Riječ je o prijetnjama, izravnim i neizravnim, te na psihičkom maltretiranju, ne samo mene, nego i onih ljudi koji navodni dobri sa mnom. Opći je dojam nakon svega nitko ne može i ne smije dirnuti u stožernu stranku Hrvata u BiH. No, trebam naglasiti da ja nisam udario na samu stranku nego na “sicilijanski” način funkcioniranja stranke. Ima nas mnogo koji smatramo da je HDZ BiH uvelike potpomogao društvo koje promovira mito, nepotizam i korupciju i tu istu korupciju danas čini jedinim mogućim načinom funkcioniranja koje je ljudima u BiH uništio nadu i samopouzdanje. Naglasio sam da su HDZ-u, ako već i dalje namjerava vladati hrvatskim korpusom u BiH, potrebne nova vizija i novi politički program koji pretpostavljaju nove, kvalitetne i neiskvarene ljude.

Što ste preživjeli otkako ste objavili kolumnu u kojoj se između ostaloga, spominje HDZ, odnosno tko su “miševi koji su vam prijetili” ?

Ljudi koji su se osjetili prozvanima, a koji su se poslužili kukavičkim i anonimnim mehanizmima da me napadnu.

Hercegovačka franjevačka provincija ogradila se od vaših tekstova, preciznije od svih tekstova “koji su nekoga uvrijedili i izazvali zbunjenost”. Koga ste to uvrijedili, a koga zbunili?

Provincijalat je reagirao prema svojoj savjesti i poštujem njihovu reakciju i odluku, koliko god s njom možda nisam suglasan. Što se tiče uvrede i zbunjenosti, ne bih znao precizno odgovoriti na to pitanje. Neovisno o tome, ljudi zaboravljaju jednu stvar : da bi čovjek nešto pročitao i shvatio, nije dovoljno samo poznavati slova. Treba poznavati i smisao spojenih riječi i onoga što je pisac htio reći.

Mlad ste i popularan svećenik, a vaše tribine i stajališta prate mase mladih. Je li to možda jedan od razloga zbog kojih vam se želi oduzeti pravo na vlastita stajališta ?

Vrlo vjerojatno. U određenim krugovima je zavladala određena panika zbog mojih stavova o lošoj politici. S razlogom. Jer ja ljudima uporno govorim da trebaju biti neovisni, te graditi sami sebe i samim tim društvo oko sebe na čvrstom temelju pravednosti i solidarnosti.

Smije li svećenik u Hercegovini imati svoja stajališta u politici ?

Smije. Sve dok ne dirne u neke “svetinje”. Zanimljivo mi je što pojedinci, zamaskirani u svoj veo konzervativnosti, čim ih takneš u pravu žicu, postaju najveće hulje marksizma kojim su u školi bili indoktrinirani. Tada ispliva na površinu ono razumijevanje povijesti kao vječite borbe koju karakterizira ona famozna parola “Drugovi, mi jesmo za demokratiju, al’ ne da svatko priča šta hoće”. To je ono što njih boli. Sloboda govora. Većina onih, koji su ogorčeni na moje tekstove, odrasli su u režimu u kojem nisu mogli pričati što su htjeli i gdje su kriva mišljenja sanirana ili kazneno ili nasiljem, pa bi sad to isto meni htjeli prodati. Ne bi to baš ištlo tako lako …

Koje je vaše stajalište o prosvjedima u BiH ?

Podržavam ih. Jer mentalna revolucija nam je itekako potrebna, budući da ovaj ekonomsko-politički sustav nije sustav za ljude, nego za pojedince. Revolucija nam je itekako potrebna ne zato što nemamo posla, ne zato što su zdravstveni i obrazovni sustav promašeni, ne zato što su nam političari korumpirani i (previše) sebični. Potreba za glasnom i jasnom artikulacijom svog očaja bila je itekako potrebna, ali prosvjedi nisu imali jasan cilj pa se svi ljudi nisu mogli s njima u potpunosti poistovjetiti. Kad je riječ o prosvjedima, u našem javnom prostoru su prisutna 4 spina : HDZ-ov, SDP-ov, SDA-ovi i SNSD-ov. I svaki spin se temelji na ugroženosti – svatko je svakome neprijatelj i želi ga uništiti.

Pa i nije baš tako … Ljudi žele posao. Ljudi žele raditi. Ljudi žele funkcionalan zdravstveni i obrazovni sustav. Neovisno o političkim spinovima i manipulacijama, ovi prosvjedi su dokaz da su ljudi napokon shvatili da su već 20-tak godina žrtve manipulacije, podmetanja i lažne ugroženosti. Ali, ne smije se na ovome zaustaviti. Sad nam je potrebna kvalitetna alternativa koja će svoj program utemeljiti, ne na lažima i podvalama, nego na istini i “radosnoj vijesti”. Da bi se stvari pomaknule s mjesta, potreban je niz godina. Zato nisam sklon mišljenju da će se stvari iznenada promijeniti na bolje. Potrebno je i vremena i ustrajnosti.

Kako komentirate paljevinu zgrade nacionalnih stranaka u Mostaru ?

Puno je lakše biti negacija nego pozitiva. Puno je lakše biti destruktivan nego konstruktivan – lakše je srušiti nego izgraditi. Puno je lakše ubiti nego dati život. Ne volim destrukciju. Treba biti faca pa izgraditi nešto novo. Uništavanjem zajedničkog dobra još se jednom očitovao naš balkanski primitivni mentalitet kojem je važnije uništiti nego stvoriti.

Jesu li gladni i prazni trbusi iznad nacionalnog – u Mostaru ili u vašem rodnom Ljubuškom ?

Definitivno. Kod nas se neprestano stvara manija ugroženosti i na toj maniji se gradi društveno-politički život. Naša monolitna politika svela se na humanitarnu akciju spašavanja HDZ-a pod parolom “Jedinstvo Hrvata”, s formulom jedan narod – jedan teritorij – jedna stranka -jedan vođa.

Skupina mladih polijepila je osmrtnice na upropaštena ljubuška poduzeća. Zapalili su i svijeće i odnijeli vijence pred njih, upravo na Dan općine. Kako to komentirate ?

Ljubuški je uvijek bio grad reakcije. Evo, neki su dan mladi, zaslužni za taj aktivistički čin, pozvani na informativni razgovor u policijsku postaju. Riječ je o klasičnom režimskom pritisku. Isus je rekao svojim tužiteljima i sucima koji su ga maltretirali : “Ako sam krivo rekao, dokaži da je krivo ! Ako imam pravo, zašto me udaraš”. Zanima me, što je ondje krivo rečeno ? Svi mi znamo da je pogrešna politika uništila perspektivu našeg grada. Dokle više mislimo šutjeti.

U svom facebook statusu naveli ste nedavno da niste žrtva, odnosno da se “lav nikada nije bojao čopora hijena”. Činjenica da ste odgovorili na sva ova pitanja pokazuje zapravo da je tako. Bojite li se ?

Ne bojim se. I nisam žrtva. Žrtve su svi oni obespravljeni ljudi čija se prava svakodnevno gaze. Njih podržite, za njihova se prava borite !

Kristina Spajić – Perić / 7DNEVNO

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari