Pratite nas

Intervju

INTERVJU S PREDSJEDNICOM: Ono što je meni bitno je bilo naroda koje uvijek osluškujem

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović gostovala je u nedjelju u emisiji Točka na tjedan televizije N1. Novinarka Nataša Božić na početku ju je pitala o nedavnoj njezinoj izjavi da je ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav koji je kompromitiran u vrijeme NDH. Božić je napomenula kako se povjesničari s tom tezom ne slažu, već tvrde da je pozdrav nastao u NDH. Pitala ju je ne misli li da je izjavom relativizirala značaj pozdrava.

– Ne bih se složila s time, tu sam rečenicu i ranije izrekla, primjerice u 11. mjesecu prošle godine, nitko me nije korigirao tada. Jednostavno u javnosti postoje različita mišljenja i raličita mišljenja povjesničara, no moj je naglasak na ovom drugom dijelu, da je pozdrav kompromitiran i kao takav neprihvatljiv, rekla je predsjednica.

Novinarka joj je napomenula da je i Zlatko Hasanbegović rekao da se ZDS vezuje uz ustaški režim.

– Ne bih ulazila u povijesne rasprave, to je uistinu za povijesne stručnjake i naravno za pravnike, da procijene kakva će biti praksa i kako ćemo dalje postupiti prema simbolima totalitarnih režima. Ono što je bitno je da kroz svu ovu raspravu, koliko god ona mučna bila, mi i u 2017. raspravimo o nečemu što je obilježilo Drugi svjetski rat. Još nismo završili te bitke. Ipak je ta mučna rasprava dovela do toga da je većina danas počela govoriti da je dosta povijesnih rasprava, da to prepustimo stručnjacima. Čujemo to iz oporbe, iz HSS-a, SDP-a, HDZ-a, svi se slažemo da se trebamo usredotočiti na sadašnjost i gledati u budućnost, rekla je Grabar-Kitarović.

Pitanje ideologije

Predsjednica kaže da je bila neugodno iznenađena ideološkom obojenošću rasprava u Hrvatskoj

– Nakon odlaska 2008. godine, u periodu prije toga bila sam ministrica u Vladi, ne sjećam se da me tada itko pitao što mislim o pozdravu ‘Za dom spremni’. Razgovarali smo o drugim pitanjima, o pitanjima od životne važnosti, pitanjima o ulasku u EU i NATO i slično. Mislim da je u međuvremenu na političkoj sceni došlo do te polarizacije jer se pojavio određeni broj političara koji je politiku počeo krivo definirati – politika jednako ideologija, i to kriva ideologija. Ideološki se danas konzervativne i liberalne stranke u Europi i drugdje razlikuju uglavnom po socijalnim pitanjima i podjelama. Kod nas se to počelo prenositi, ne nužno po stranačkim crtama, nego općenito podjele u društvu, u odnosu na totalitarne režime, na petokraku, na Josipa Broza, i na pozdrav ‘Za dom spremni’ i na sve ostalo. Ispalo je na kraju da, koliko sam ja tad nevoljko odgovarala na ideološka pitanja baš zato što nisam htjela ulaziti u ideološku raspravu, nisam ih mogla izbjeći jer su novinari postavljali ta pitanja. Političar je bilo jednako netko tko ima mišljenje o prošlosti, a moderni političari danas u EU bave se gospodarstvom, životnim standardom, trgovinom, ulaganjima, otvaranjem prostora za svoja gospodarstva, rekla je predsjednica.

Novinarka ju je zatim pitala je li zadovoljna rješenjem oko HOS-ove ploče u Jasenovcu, koja je premještena u Novsku.

– Moj je dojam da nitko u konačnici nije zadovoljan. Smirili smo strasti i to je dobro, ali sigurno je da će se rasprava nastaviti, nadam se da će se nastaviti u okviru Vijeća za suočavanje s prošlošću i da će oni izaći s preporukama koje će u konačnici postići što je moguće širi konsenzus u hrvatskom društvu. Znam da je nemoguće postići neko jednostrano mišljenje, rekla je predsjednica i dodala da je proučavala praksu drugih država kada je riječ o simbolima totalitarnih režima.

Totalitarni simboli

– Praksa je vrlo različita – od država koje zabranjuju simbole, ali dopuštaju okupljanja pronacističkih i neofašističkih stranaka, računajući na to da nisu prijetnja demokraciji, preko država koje te simbole dopuštaju, ali se koriste samo kao suveniri i za kućnu uporabu pa do država koje apsolutno štite slobodu govora pa tako ne sankcioniraju ni govor mržnje. Mi u Hrvatskoj trebamo naći model koji najbolje odgovara našem društvu jer su podjele najgore od svega, u njima se iscrpljujemo, gubimo iz vida sve ono što je bitno danas, a to je životni standard naših građana, izjavila je.

Verbalni napadi na političare

Ona, kaže, u pravilu nije za zabrane, a pritom se osvrnula na slučaj mladića iz Istre koji je tijekom nedavnog boravka premijera Plenkovića dobacio ‘HDZ lopine!’ zbog čega ga je dva sata poslije dočekao poziv na sud.

– Imamo slučaj mladića iz Umaga koji je prije nekoliko dana izvikivao nekakve povike zbog čega je dobio poziv za sud. Ja sam u svoje dvije i pol godine mandata doživjela svašta, ali mislim da mi kao političari moramo biti spremni na to da građani imaju pravo izražavati svoje mišljenje i svoje nezadovoljstvo i kroz poklike koje nam ne odgovaraju i koje nas vrijeđaju osobno, no ja sam apsolutno protiv bilo kakvog verbalnog delikta, ali treba naći onu finu granicu gdje počinje govor mržnje koji stvara trendove u društvu koje treba zaustaviti, rekla je predsjednica.

Prokomentirala je i prijedlog da se zabrani i pozdrav ZDS i petokraka, rekavši ponovno da zabrane nisu dobre.

– Zabrane izazivaju kontrareakciju, treba staviti naglasak na edukaciju i toleranciju. Treba pustiti i prestati to stavljati u fokus. Bila sam u Lici, tamo živi 13,6 posto srpske manjine i nijedna osoba nije govorila o petokraki i pozdravu Za dom spremni, svi su govorili o odljevu stanovništva, o zapošljavanju, o teškim životnim uvjetima. Svi su zainteresirani za životna pitanja i to je stvarni život. Ne smijemo si dopustiti da živimo u virtualnoj stvarnosti koju stvaraju marginalci s krajnje lijeve ili krajnje desne strane političkoga spektra. Moramo se usredotočiti na gro našeg stanovništva koje želi bolji život u Hrvatskoj, rekla je predsjednica.

Statut udruge HOS-ovaca

Nataša Božić ju je zatim pitala može li i ona danas izgovoriti jasan stav o HOS-u na liniji predsjednika Franje Tuđmana, koji ga je izrekao još početkom 90-ih.

– Hrvatska tradicija je puno bogatija i treba se dičiti tradicijom Domovinskog rata. No, isto tako moramo gledati činjenicu da smo pravna država i da je HOS-ov statut legaliziran na način na koji je. Ja sam za primjenu pravne države u svakom pogledu jer ako budemo nastupali tako da ćemo mi kao država ili Vlada odlučiti je li to dobro ili nije, a nije utemeljeno u zakonu onda je to isto jedan opasan presedan i zato želim da se to riješi u atmosferi pune tolerancije, punog poštovanja i dijaloga, uključujući i HOS, da se to zakonski riješi i da se u budućnosti tako odnosimo prema svim totalitarnim režimima, odgovorila je predsjednica.

Ljudi odlaze zbog ideoloških podjela

Grabar-Kitarović je uvjerena da su i ideološke podjele jedan od razloga za odljev stanovništva iz Hrvatske.

– Vjerujem da apsolutno jesu jer vi za odlazak ili ostanak ljudi morate osigurati puno uvjeta, od stanovanja i dobro plaćenog posla, do društvene klime koja će omogućiti optimizam. Da znate koliko sam ljudi čula koji kažu da vole svoju državu, da su siti rasprava i da bi najradije otišli, a demografija nam je apsolutni broj jedan problem, to je doslovno pitanje opstanka države i žao mi je što to nije fokus javnih rasprava. Iz Hrvatske je u zadnje tri godine iselilo oko 200.000 ljudi. Od 1991. godine do danas u Hrvatskoj je 223.000 ljudi više umrlo nego što je rođeno. Problem je ogroman i treba ga rješavati kroz sustavne mjere, kratkoročne mjere neće potaknuti mlade obitelji da imaju više djece i da ostanu, izjavila je predsjednica.

Navela je stambene kredite kao jednu od najboljih mjera, ali smatra da nismo ozbiljno shvatili demografski problem te ističe da sve mjere trebaju biti usmjerene u rješavanje ovog pitanja. Kaže da je s premijerom razgovarala i o sazivanju posebne sjednice Vlade o demografiji, mjerama demografskog oporavka i ostanka u Hrvatskoj.

Reforma školstva

Osvrnula se i na obrazovanje, za koje je navela da je iznimno bitno.

– Nitko ne mjeri količinu vremena koliko se roditelji bave školovanjem svoje djece. Reforma školstva se pokazala, Irska kaže da je upravo reforma školstva dovela mnoge obitelji tamo. To je svakako jedan od ključeva sigurnog života. Mi u tome jako kasnimo, moramo sprintati da bismo uhvatili zemlje koje su reformirale obrazovanje. Treba rasteretiti djecu, treba udžbenike zamijeniti s elektroničkim sadržajem, da ulažemo u laptope i računala kako bismo olakšali nastavu. Moja su djeca pohađala takve škole, dijete bez pritiska ide u školu, sustav je fleksibilan prema djeci i djeca su samostalna s računalom. Sve je prilagođeno afinitetima djece jer nisu svi dobri u svemu, treba ih usmjeravati ka onome u čemu su dobri i prema onome čime će se baviti, rekla je predsjednica.

Novinarka ju je pitala što bi rekla svojoj kćeri Katarini ako bi je ona sutra pitala gdje da nastavi školovanje.

– Ne bih joj nikada odgovorila na to pitanje, nego bih kroz razgovor došla do toga da sama donese zaključak što učiniti. Ona je odlučila da će nastaviti školovanje ovdje, ona je sada u 3. srednje, ali je isto tako odlučila poslati pismo ministrici Divjak kako bi joj rekla što sve opterećuje školski sustav, otkrila je predsjednica.

Tim Vican ili tim Divjak?

Na pitanje je li za tim Vican ili za tim Divjak, čime je novinarka aludirala na sukob između dosadašnje šefice premijerova povjerenstva za kurikularnu reformu Dijane Vican i nove ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, predsjednica je odgovorila da je sklonija ministrici.

– Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na isti način. Vican je radila na prvoj reformi i odradila je svoje i može pridonijeti, ali definitivno treba biti timski rad. Javnost ima pravo na rapravu. Zaustavit ću svaki ideološki prijepor, izjavila je predsjednica.

Na pitanje koji je razlog otpora obrazovnoj reformi odgovorila je kako smo mi kao društvo otporni na promjene.

–  Ja sam uvijek za rad, a tko radi taj i griješi. Ali grijeh može biti i propust, kad se ne napravi ništa. Mislim da treba krenuti s elementima reforme s kojima se slažemo. U razgovoru s ministricom Divjak sam shvatila da se 90 posto sadržaja može primjenjivati, a deset posto se može riješiti. Moja djeca su prolazila kroz spolni odgoj u Belgiji i tamo se smatra da roditelji imaju pravo na riječ, dobili smo popis literature i pozvani smo da pregledamo sve i kažemo svoje mišljenje. Vjerujem da se to može riješiti i kod kurikuluma. Djeci treba omogućiti da imaju pristup sadržajima koji ih zanimaju, izjavila je predsjednica.

Blokada ulaska u OECD

U nastavku intervjua razgovaralo se o vanjskopolitičkim temama. Predsjednica je istaknula kako ju je neugodno iznenadila slovenska blokada hrvatskog ulaska u OECD, iako je to možda kod te države bilo i očekivano.

– Mislim da bismo trebali biti zreli i svaki problem zasebno rješavati. Mislim da arbitraža koju mi ne prihvaćamo ne bi trebala određivati slovenski stav u drugim pitanjima. Odnos među ljudima je puno pozitivniji, Slovenci su rado viđeni gosti, baš kao i Mađari, rekla je Grabar-Kitarović, koja se osvrnula i na mađarsku blokadu ulaska u OECD, koja ju je isto tako neugodno iznenadila.

– U utorak putujem u Mađarsku i stavit ću to pitanje na stol da raspravimo o tome. Između dviju država postoje otvoreni problemi, odnos između Ine i MOL-a. Postoji način da kao zrele države pristupimo rješavanju svega toga. Rezultati politike prema Mađarskoj vidljivi su i u žilet žici, no postoje veliki iskoraci jer su oni bili jedan od najvećih prijatelja i narodi su orijentirani jedni na druge i nadam se da ćemo riješiti sva ta pitanja, kazala je predsjednica.

Arbitraža o granici

Na pitanje što će se dogoditi ako Slovenija, kako najavljuje njezin premijer Miro Cerar, donese zakone i granicu postavi onako kako je odlučila arbitraža, predsjednica je odgovorila kako pred domaćim zakonodavstvom prednost imaju međunarodni ugovori, pa tako i oni koji reguliraju režim plovidbe.

– Nadam se da će razum u konačnici pobijediti jer nikome ne odgovaraju incidenti i nadam se da ih neće biti. Svaki put kada raspravljamo imamo različito mišljenje, ali je u duhu poštovanja i trebamo biti percipirani kao države koje razgovaraju, a ne nameću rješenje. Ušli smo u arbitražu s dobrom namjerom i mislim da je za legitimitet međunarodnog prava bitno da svaka odluka bude donesena temeljem činjenica. Ako se dobije dojam da je država u postupku varala ili da se predsjednik suda nije ponašao korektno, onda to kompromitira arbitražu i onda to postavlja negativan presedan i šaljete poruku kako je prošla arbitraža: nećemo poštivati dokumente, natjerat ćemo druge. Odluka treba biti prihvaćena od obje strane i na tome ustrajemo, istaknula je predsjednica.

– To što mi ne prihvaćamo arbitražu ne znači da ne želimo riješiti ovo pitanje, dodala je i napomenula da ne vidi rješenje problema dok su obje strane zakopane, ali vjeruje da se može postići nešto što će omogućiti početak rješenja.

Pitanje radikalizma

Odbacila je tezu da napuhuje problem radikalizma u kontekstu optužbi o rastu islamskog radikalizma u BiH, zbog čega se našla u sukobu s tamošnjim bošnjačkim dužnosnicima, ponajprije Bakirom Izetbegovićem.

– Ne napuhujem problem radikalizma općenito. Govorim o državama EU i globalnoj sceni posebno o južnom krilu NATO-a. Izjavu Bakira Izetbegovića neću komentirati jer ne volim komentirati izjave drugih političara. Ukoliko ima problema s izjavama, treba tražiti sastanak. Čude me neki njegovi citati, ne znam na što se odnose, govorila sam o tisućama ekstremista, ali brojke nisu bitne jer i jedna radikalizirana osoba je prijetnja. Razgovarali smo na summitu NATO-a da trebamo prestati izražavati samo sućut nakon napada, da treba nešto zajednički poduzeti kako bi se spriječilo širenje ekstremizma i radikalizma koje je rašireno zahvaljujući društvenim mrežama, rekla je predsjednica.

Odgovor Majkama Srebrenice

Osvrnula se i na pismo Majki Srebrenice, u kojem između ostalog stoji da su se ‘grdno prevarile’ kada su je prozvale ‘kraljicom Balkana’.

– Nisam osobno primila pismo, a odgovorila sam im jer ih duboko poštujem. Mislim da je pismo potaknuto iz političkih krugova jer doživljavam osobne napade iz BiH. Osobno sam za integriranje BiH u EU i NATO. Treba je nastaviti stabilizirati, na nju treba vratiti fokus jer nije napravljen pomak u ulasku u NATO. (…) U svim forumima i razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom molila sam da obrate pažnju na BiH. Zbog skepticizma primanja novih članica koji je postao tako dubok ne vidim trenutak kada ćemo naše susjedne države malo brže gurnuti u članstvo, rekla je predsjednica.

Govoreći o Pelješkom mostu, oko kojega se razvila burna polemika između Hrvatske i bošnjačkog političkog vrha u BiH, predsjednica je rekla da ne razumije otkud dolazi otpor.

– Most koji spaja ne može biti razlog nezadovoljstva, on samo može olakšati živote ljudi u Neumu. Ušlo je u modu da Hrvatska ima najviše problema sa susjedima, ali čini mi se da sve susjedne države umjesto da osnažuju odnose pokušavaju spriječiti stanje kakvo imamo sa Slovenijom: bilo bi bolje da sve probleme rješavamo sada i da pokažemo da možemo probleme riješiti. Ja sam prije svega predsjednica RH i moram voditi računa o Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i da radimo na dobrosusjedskim odnosima, izjavila je.

Nije željela govoriti o obavještajnim podacima prema kojima, kako je nedavno otkrio Globus, velik broj radikaliziranih islamista boravi na samoj granici BiH i Hrvatske.

– Ono što se vidi je da se kroz EU razvila mreža ISIL-a i zbog toga što se zanemarila integracija u društvo u nekim se gradovima razvijaju paralelni sustavi i paralelna vlast. Nemam podataka o BiH, ali svakako postoji situacija u ovom vakuumu da se javljaju sumnje i približavanje trećim stranama. Postoji plan socijalnih i gospodarskih mjera i treba dati puno veći naglasak na rad tijelima BiH i trebaju donijeti jasnu odluku što žele kao država, rekla je.

Susret s Vučićem

Predsjednica se nada da će njezin srbijanski kolega Aleksandar Vučić Hrvatsku posjetiti do kraja godine jer, kako kaže, nema vremena za čekanje.

– Mi u međuvremenu komuniciramo između ureda, o sadržaju i dnevnom redu posjeta. Ne želimo da to bude samo protokolarni posjet, već da kao dvije države pristupamo pitanjima nestalih, o granicama, svaki korak u pravom smjeru će biti dobrodošao, rekla je predsjednica.

Haška presuda

Grabar-Kitarović smatra da bi Haški tribunal izgubio svaki kredibilitet ako bi presudom bosanskohercegovačkim Hrvatima, koja se očekuje tijekom jeseni, utvrdio da je s hrvatske strane postojao udruženi zločinački pothvat.

– Uzmimo jednostavno činjenice, Slobodan Milošević je optužen pred sudom u Haagu, njegovom smrću je završio postupak. U ovom slučaju imamo hrvatske državnike, od predsjednika Tuđmana, do tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, načelnika glavnog stožera Bobetka, koji su već godinama bili preminuli prije samog postupka i na neki način, govoreći kolokvijalnim jezikom, na sudu su duhovi koji se ne mogu braniti. Hrvatskoj je onemogućeno da bude prijatelj suda. Nadam se da će sudbeno vijeće odbaciti taj dio optužnice i nadam se da će naravno cijelo rješenje biti drugačije, da neće biti nikakvog zločinačkog udruživanja, rekla je predsjednica.

– Kada smo ulazili u formiranje Međunarodnog suda za ljudska prava jedna od poanti je bila spriječiti optuživanje cijelih naroda, cijelih etničkih skupina za zločine i te zločine individualizirati i pojedincima suditi za individualne zločine koji se mogu dokazati. Sve drugo su nekakve hipoteze za koje sud nije ovlašten, da postavlja neka politička pravila, da sudi i pogotovo ne da mijenja povijest. Apsolutno treba odbaciti takvu kvalifikaciju optužnice i držim da treba djelovati, često govorim u svom diplomatskom djelovanju i objašnjavam drugim državama kakve to opasne presedane postavlja u međunarodnome pravu i u svakom slučaju ćemo nastaviti razgovarati u okviru UN-a i Vijeća sigurnosti, izjavila je.

Put u Moskvu

Otkrila je i detalje svog predstojećeg bilateralnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

– To nije došlo preko noći, na tome se radi mjesecima. Kroz cijelo ovo vrijeme zbog mojih iskrenih stavova prema Ruskoj Federaciji ponekad me se optuživalo i krivo interpretiralo. Hrvatska ima pravo razvijati odnose s Rusijom. Ukoliko se ne dovode u pitanje česti susreti kancelarke Merkel s Putinom ne vidim zašto bi se dovodili u pitanje susreti hrvatske predsjednice s njim. Oni razgovaraju o mnogim pitanjima koja su prijeporna, primjerice izgradnja plinovoda Sjeverni tok kojoj se usprotivila i prethodna hrvatska Vlada koju je vodio Tihomir Orešković, i unatoč tome se odvijaju susreti pa ćemo tako i mi razgovarati o nizu pitanja. Već šest godina, do nedavnog boravka u Moskvi bivšeg ministra Stiera, nije bilo posjeta na visokoj razini i doista trebamo održavati dobre odnose. Moramo razgovarati o prostoru jugoistočne Europe, razgovarat ćemo o rusko-srpskoj vojnoj suradnji, najavila je predsjednica.

Na pitanje kako će Putinu objasniti da inicijativa Tri mora, koju snažno zagovara, nije američki produžetak koji ugrožava Rusiju, predsjednica je odgovorila kako je riječ prvenstveno o energetskoj inicijativi usmjerenoj na koheziju jugoistoka Europe.

– To nije trojanski konj Amerike, istaknula je.

– Možda je eneregetski sektor osjetljiviji jer svi imaju svoje interese, naši interesi su osigurati najpovoljnije moguće uvjete za hrvatsko gospodarstvo i to je legitimni interes koji može nekome smetati. Razgovarat ću s predsjednikom Putinom o projektima i ponuditi mu da se i Rusija uključi u neke projekte, rekla je.

Politika prema Ukrajini

Osvrnula se i na hrvatsku politiku prema Ukrajini, zbog koje je već u nekoliko navarata iz Moskve stizalo negodovanje u kontekstu zalaganja za mirnu reintegraciju istočnih dijelova države po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

– Susrela sam se s predsjednikom Putinom kratko pretprošle godine na marginama Opće skupštine UN-a, s ministrom Lavrovom sam razgovarala nekoliko puta, oni su svjesni naših pozicija. Ono što podržavam i slažem se s Vladom je potpora sporazumima iz Minska i Normandijskom forumu. Jedino što me zabrinjava je ruska reakcija na inicijativu za mirnu reintegraciju koju smo ponudili Ukrajini, kazala je Grabar-Kitarović.

Otkrila je da nije bila upoznata s nedavnim posjetom Vesne Škare Ožbolt i Joška Morića Ukrajini, koji su ondje s još nekoliko članova Vladine radne skupine otišli prezentirati hrvatska iskustva iz Podunavlja, a nakon čega je stiglo najnovije priopćenje iz Moskve u kojem se izražava nezadovoljstvo tim postupkom.

– Nisam bila upoznata i bila bih upozorila da nije dobro vrijeme, u situaciji kada međunarodna zajednica forsira Minski sporazum mislim da treba postupati delikatnije. Mirna reintegracija u istočnoj Slavoniji je trajala dugo i bila je složen proces koji je tražio hrabrost, ali i rad sa Srbijom. Mislim da treba uključiti Rusiju kako bi se raspravili elementi prije povlačenja takvih koraka. Naša mirna reintegracija je bila primjer i korisno iskustvo, izjavila je predsjednica.

Novinarka ju je pitala nije li ona sukreatorica vanjske politike.

– Nisam bila upoznata da će Morić i Škare Ožbolet putovati u Ukrajinu, a i oko radne skupine sam imala općenite informacije, međutim smatram da je to u redu, da treba ponuditi to iskustvo, ali trebalo je bolje iskomunicirati, kazala je.

Odnosi s Vladom

Osvrnula se i općenito na suradnju s Vladom oko sukreiranja vanjske politike.

– Nema tu puno prostora u kojima ima neusklađenosti i normalno je da ponekad imamo različita mišljenja. I premijer Plenković i ja smo euroatlanticisti, možda je razlika u tom profilu da sam se ja više bavila SAD-om i NATO-om, a on više EU. Bez obzira što u Ustavu stoji da u Europskom vijeću državu predstavljaju predsjednik i Vlada, premijer sudjeluje na sastancima Europskog vijeća iako bih ja voljela više u tome sudjelovati, kazala je Grabar-Kitarović.

– Nemamo toliko prilike u tom formatu sjesti u Bruxellesu i razgovarati. Ne bi bilo dobro da se preklapamo i da postoji neka kompeticija i da jedno drugo želimo izgurati. Premijer Plenković je bio europarlamentarac i poseban izvjestitelj za Ukrajinu i njegova je profilacija drugačija. Iako sam se ja u NATO-u bavila Ukrajinom, to je bilo iz drugačije perpektive pa ne ulazim u to. Što se tiče stanja u jugoistočnoj Europi tu se slažemo. Naši odnosi su odnosi međusobnog poštovanja, nemamo uvijek prostora razgovarati o svemu, ali nema tu svađe, nitko od nas ne želi izazivati svađe jer su one neplodne. Trebamo upozoravati na trendove, pojasnila je predsjednica.

Drugi mandat

Na pitanje očekuje li podršku HDZ-a za drugi predsjednički mandat te namjerava li se uopće ponovno kandidirati, Grabar-Kitarović je samo kratko uzvratila da će o tome na vrijeme izvijestiti javnost.

Na kraju ju je novinarka pitala za komentar rezultata najnovijeg CRO Demoskopa, prema kojemu je u Hrvatskoj na listi najpopularnijih političara ‘Nitko’.

– Kao što znate ankete u pravilu ne komentiram, one mogu biti nit vodilja, ali ima tu puno nedostataka, pogotovo u interpretaciji. Ono što je meni bitno je bilo naroda koje uvijek osluškujem, nikada se neće svi složiti, najgore je zakopati glavu u pijesak i ništa ne raditi kako biste se nekome svidjeli i imali dobar rejting. Nisam došla ovdje čekati novi mandat ili raditi kako bih se svima svidjela. Došla sam raditi na programu, bitno mi je da mi savjest bude čista, da odradim mandat najbolje što mogu, zaključila je predsjednica veliki intervju za televiziju N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivati, ulažemo u nove i obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Jedno od najvećih poduzeća na ovim prostorima, koje kontinuirano ulaže u nove tehnologije, širi proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta…, je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O novim projektima, planovima za budućnost, ostvarenoj dobiti, unatoč najlošijoj godini kada je hidrološka slika u pitanju, te tržištu i odnosu s potrošačima Večernji list BiH je razgovarao s prvim čovjekom tog poduzeća mr. sc. Marinkom Giljom.

Radite na razvoju novih elektroenergetskih kapaciteta, boljoj distribuciji, opskrbi električnom energijom. Što je vaša misija?

– Moja i misija Uprave na čijem sam čelu je razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta te pouzdana i kvalitetna distribucija i opskrba električnom energijom, prateći razvojne potrebe, kako gospodarskih subjekata tako i kućanstava kao potrošača u skladu s ukupnim razvojnim planovima BiH. U svakodnevnom poslovanju provodimo svjetska iskustva i spoznaje u elektroenergetskoj djelatnosti i kontinuirano ulažemo u razvoj kadrova potrebnih za našu djelatnost. Kontinuirano stipendiramo nadarene studente, stvaramo uvjete za nova radna mjesta kako bismo mladim obrazovanim ljudima osigurali ostanak i opstanak u BiH.

Što su proizvodni potencijali JP Elektroprivreda HZ HB?

– JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električne energije. Naš proizvodni potencijal čini sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Mostar, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) i od ožujka ove godine vjetroelektrana Mesihovina.

Koliko je opskrbno područje, koliko kupaca električne energije imate?

– Opskrbno područje JP EP HZ HB d. d. Mostar proteže se na 35 općina u Federaciji BiH, od juga, preko središnjeg dijela, do sjevera, s gotovo 200.000 aktivnih kupaca električne energije.

Prošla godina bila je teška u hidrološkom smislu, ali je poduzeće ipak u prvoj polovini ove godine ostvarilo dobit. Možete li nam iznijeti konkretnije podatke?

– Nakon što smo prošlu, u hidrološkom smislu, najlošiju godinu u povijesti završili pozitivno, zahvaljujući realnom sagledavanju situacije i pravodobnim uvođenjem rigoroznih mjera štednje, u zadnjem smo tromjesečju pozitivne godine za JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar. U prvoj polovini tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Društva u prvih 6 mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, što je 36,9% više od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihod je povećan za 47,5%. Ostvarena proizvodnja u našim pogonima u prvom polugodištu tekuće godine je 1283,75 GWh, što je više od planiranoga za 56,94%.

Elektroprivreda HZ HB je važna i u smislu gospodarskog razvitka ovog djela Europe. Na koji način?

– Elektroprivreda HZ HB ima značajnu ulogu u procesu integracije BiH u europski elektroenergetski gospodarski prostor. Već danas EP HZ HB vidim kao važan činitelj ukupnog gospodarskog razvitka ovog djela Europe, a kao temeljni pokretač gospodarskog razvoja i rasta BiH. Kroz svoj razvoj i napredak vidimo ukupan razvoj i drugih djelatnosti u BiH, a time bolji i kvalitetniji život svih građana BiH. Kako bismo primjereno odgovorili na izazove globalnih razmjera, poput održivog razvitka, zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i objekata, orijentirani smo prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te nam je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, po čemu smo jedinstveni u regiji.

Ističete kako su vam potrošači u prvom planu. Hoće li struja poskupjeti?

– Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Društvu, u cijelosti potrošači su u središtu poslovnog interesa. Kao što sam više puta naglašavao, otkako sam došao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati. EP HZ HB bez nadzora FERK-a donosi cijene opskrbe za kupce koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu (kupci na 35 kV, 10 kV i javna rasvjeta), tako da kontinuirano zaključujemo posebne ugovore o opskrbi gospodarskih subjekata koji su u ovoj kategoriji potrošača po povoljnijim uvjetima, čime, kao što sam već rekao, doprinosimo razvoju drugih segmenata gospodarstva u BiH i otvaranju novih radnih mjesta kod drugih subjekata.

Radi se na boljoj komunikaciji s kupcima. Uveli ste neke novine?

– U posljednje vrijeme kontinuirano radimo na intenziviranju komunikacije s kupcima kroz razvoj svih oblika podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanje kvalitete pisane elektroničke i telefonske korespondencije. Kupcima je 24 sata dnevno na raspolaganju besplatni telefonski broj 080 080 001 te brojevi za prijavu kvara po našim pogonima. Kupci mogu i na e-mail [email protected] uputiti upite, primjedbe, sugestije, pohvale, ideje i dr. Cijeneći važnim odnos s kupcima, uveli smo besplatnu web-uslugu preko koje kupci iz kategorije kućanstava – fizičke osobe mogu u svako doba imati stanje o svojoj potrošnji, očitanju brojila, stanju računa i uplata, kao i pregled trenutačnog stanja duga. Zadovoljstvo mi je istaknuti kako se većina kupaca koji su otvaranjem tržišta, nakratko, promijenili opskrbljivača ponovno vratila u sustav opskrbe EP HZ HB.

Kakav je odnos prema društvenoj zajednici?

– Kako kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poduzimamo sve u cilju zaštite okoliša, ljudi i objekata tako i kroz sponzorstva sportskih, kulturnih i drugih značajnih događaja i projekata dajemo svoj doprinos društvenoj zajednici.

Tržište električne energije je otvoreno, gdje je EP HZ HB na tom polju?

– EP HZ HB je prisutan na otvorenom tržištu električne energije u oba smjera, odnosno i u smjeru kupnje i prodaje električne energije. Posljednjih godina rezultati pokazuju rast prihoda za Društvo kada je u pitanju prodaja električne energije na tržištu, tu mislim na kupoprodaju na visokom naponu (veleprodajnom tržištu), a ne prodaju na niskom i srednjem naponu. Optimiramo našu proizvodnju tako što stvaramo takve produkte koji imaju najveću vrijednost na tržištu i tako prodajemo naš proizvedeni MWh po najvećim cijenama, dok istodobno nedostajuću količinu energiju kupujemo u jeftinijim profilima, većinom noću i u dane vikenda te blagdana i drugim danima kada dođe do smanjenja cijena električne energije na burzama.

Kolika je važnost i uloga CHE Čapljina?

– Naša reverzibilna elektrana – CHE Čapljina pokazala je svoju temeljnu vrijednost te sa zadovoljstvom možemo reći kako je CHE Čapljina ponovno prepoznata, zbog svojih mogućnosti crpnog rada, u cijeloj regiji, tako da smo u prošloj kalendarskoj godini imali 202 crpna ciklusa, čime smo osigurali visoku dobit za Društvo, što je u prošlog godini bilo od posebnog značaja s obzirom na lošu hidrologiju. I u ovoj godini imamo znatan broj odrađenih crpnih ciklusa (oko 45 ciklusa samo u prvom djelu godine), a sigurni smo kako ćemo do kraja godine taj broj znatno povećati. Kada su u pitanju naše druge hidroelektrane, mi u svom proizvodnom portfelju, kao što sam već rekao, imamo 7 hidroelektrana raznih karakteristika, tako da planiramo i optimiramo proizvodnju tako što smo svakodnevno prisutni na tržištu u oba smjera, kupujemo energiju u jeftinijim dijagramima, a prodajemo u skupljim, kako je rečeno. Elektrana od najvećeg značaja po tom pitanju je HE Rama.

Poduzeće ima značajne rezultate i na balansnom tržištu. O čemu je riječ?

– Točno. Na balansnom tržištu također imamo značajne rezultate jer nudimo sve vrste rezerve za elektroenergetski sustav BiH, čineći time sustav stabilnim i sigurnim, a također smo preko operatora sustava u više navrata rezervu nudili i susjednim operatorima te pomagali sustavima susjednih zemalja da izbjegnu havarijsko stanje. U nadolazećem razdoblju očekujemo još dodatnih naših produkata na tržištu u regiji, a svjedoci smo svoje vrijednosti jer stalno imamo potražnju iz inozemstva za našim MW jer malo koji proizvođač u okruženju ima elektrane s tehničkim karakteristikama kao EP HZ HB, takvih karakteristika da gotovo u svakom trenutku mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

Kada očekujete najveću vrijednost EP HZ HB na tržištu električne energije?

– U skoroj budućnosti jer očekujemo formiranje burze za trgovinu električnom energijom u BiH, kada bismo sve transakcije vršili unutar naše države i ne bismo imali dodatne troškove izvoza električne energije na granici BiH, odnosno troškove prekograničnih kapaciteta jer bi u tom slučaju tu vrstu rizika preuzeo trgovac. EP HZ HB jedan od pokretača te inicijative, a sve kako bismo domaći MW iz naše države prodali po što većoj cijeni i na taj način ostvarili što veću dobit kako za EP HZ HB tako i za BiH u cijelosti. Mi danas samo neizravno sudjelujemo na burzama preko posrednika jer bez registriranja posebne kompanije za trgovinu u EU ne možemo trgovati na burzama u Uniji. U svakom slučaju, u posljednje vrijeme razmatramo i tu opciju da se širimo i na te burze, što je već i bilo predstavljeno više puta na našim dosadašnjim međunarodnim regionalnim konferencijama REK Mostar u posljednje dvije godine, kao najvećim energetskim skupovima u BiH kada je u pitanju tržište električne energije.

U razvojnim planovima EP HZ HB bitno mjesto zauzimaju solarne elektrane, recite nam nešto o tome?

– Provedbom razvojno-istraživačkoga projekta, koji ima za cilj razvoj modularne platforme koja će prediktivno upravljati energijom, koordinirati s energetskim mrežama i u konačnici omogućiti integraciju većeg broja objekata, mi smo na svom poslovnom objektu u Tomislavgradu predstavili jedinstven primjer primjene suvremenih tehnologija i realizacije obnovljivih izvora energije sagledavajući to iz više kutova. To su ugradnja opreme i pripadajućih modula projekta, prelazak predmetnoga objekta iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i stvara nove informacije koje će služiti za upravljanje opskrbom i potrošnjom te se takvim sustavom pametne koordinacije trošila na razini zgrade i na razini mreže može predvidjeti smanjenje potrošnje koje je nužno tijekom vršnih razdoblja. S druge strane, spomenuti sustav kao takav u završnici će biti rijedak primjer provedbe raznih oblika obnovljivih izvora energije na jednom mjestu.

Uskoro ćemo imati jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. O čemu je riječ?

– Priključivanjem obnovljivih izvora, zgrada, tj. naš objekt u Tomislavgradu postaje aktivni element mreže i u ovom slučaju jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. Osim spomenutog obnovljivoga sustava energije, ova zgrada je ujedno i centar za upravljanjem prve VE u BiH Mesihovina i buduće CHE Vrilo te time još jednom dokazujemo jedinstven primjer provedbe više proizvodnih sustava s različitim oblicima obnovljivih izvora energije na jednom mjestu. Uz razvoj spomenute softverske platforme, također je izvršena integracija obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih elektrana, kao i autonomnoga baterijskog sustava za pohranu energije, čime se žele istražiti dodatne mogućnosti korištenja suvremenih tehnologija koje će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti dostupnije širem krugu korisnika, čime se EP HZ HB ponovno stavio u vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu koji se i nakon ovih aktivnosti može pohvaliti činjenicom da svi proizvodni kapaciteti u sastavnici EP HZ HB pripadaju sustavima obnovljivih izvora energije.

Sve navedeno predstavlja perspektivu korištenja energije sunca?!

– Fotonaponske ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Eksponencijalni rast proizvodnje fotonaponskih ćelija, uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije, predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije sunca. Karakteristika dnevne proizvodnje energije proizvedene iz solarnih elektrana se u nekim dijelovima razmjerno podudara s karakteristikom potrošnje električne energije u elektroenergetskom sustavu te se solarne elektrane kao takve približavaju konceptu pametnih mreža koje kao jedan od osnovnih koncepata imaju zahtjev da se trenutačna potrošnja prilagođava trenutačnoj proizvodnji, a ne obrnuto, kako to poznaje konvencionalni elektroenergetski sustav.

Što pokazuju analize, je li bolje bazirati se na hidroelektrane, vjetroelektrane ili, pak, solarne ili drugo?

– Za Elektroprivredu HZ HB, koja je do izgradnje prve vjetroelektrane u BiH koristila samo hidroenergiju te koja i dalje predstavlja daleko najveći udio u ukupnoj bilanci proizvodnje el. energije EP HZ HB, godišnji dijagram proizvodnje iz solarnih elektrana je gotovo u potpunosti kompatibilan s dijagramom proizvodnje hidroelektrana – u ljetnim mjesecima, kada je hidrologija najlošija i time proizvodnja hidroelektrana najmanja, solarne elektrane proizvode najviše. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Mijo Matanović: Zdrava obitelj najveće je bogatstvo

Objavljeno

na

Objavio

Mijo Matanović, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ BiH naš je Posavljak. U razgovoru za naš portal govori o danima stvaranja HDZ BiH, političkom životu Bosanske Posavine i predstojećim izborima.

Gospodine Matanoviću, jedan ste od osnivača HDZ BiH i predsjednik ste Udruge utemeljiitelja ove stranke. Možete li povući crtu između onih slavnih dana i danas?

– HDZ BiH se pojavio na političkoj sceni sredinom 1990.godine i otada djeluje, u početku kao pokret a danas kao moderna europska stranka sa ustrojem od temeljnih ogranaka na terenu do predsjedništva i samog predsjednika, koji se biraju na Saboru stranke ranije svake druge a u novije vrijeme svake četvrte godine. U samim počecima u HDZ se pristupalo iz uvjerenja, radi programa koji je ponuđen kao i zbog potrebe očuvanja hrvatskog identiteta, kulturnog blaga i tradicije, a danas su drugačiji motivi, veća sigurnost, lakše do uposlenja i društvenog prestiža. Bez obzira na motiv pristupa u članstvo postajemo dio velike stranačke obitelji koja danas broji preko 42 tisuće članova.

U prethodnom periodu obavljali ste niz visokih stranačkih dužnosti. Kako danas gotovo 30 godina od stvaranja HDZ BiH  vidite politički život Hrvata Bosanske Posavine?

– Kroz dvadeset i osam godina kontinuiranog rada u stranci na svim razinama od kojih ističem poziciju prvi predsjednik Općinske organizacije i prvi predsjednik Županijske organizacije te u tri mandata član predsjedništva HDZ BiH. Kroz to vrijeme stekao sam povjerenje Hrvata Odžaka i Posavine i zahvaljujući tomu u svim izbornim procesima sam dobijao značajan broj glasova na terenu a ponosan sam da do sada imam najveći broj na ime za izbore iz 2010.godine za županijsku skupštinu. U ranijim kandidaturama pri samom kandidiranju se vodilo računa koga kandidirati prolaskom kroz više filtera a danas su lobiranja prioritetna a sve manje kandidatura na temelju ranije utvrđenih kriterija.

U mandatima zastupnika u FBiH, ali i na drugim dužnostima na državnoj razini u Vašim se nastupima osjećala ta posebna veza s napaćenim posavskim narodom? Sjećam se 2014. godine i poplava. Kao dužnosnik HDZ BiH velike poplave zatekle su Vas u Sarajevu. Sjećam se razgovora pred sarajevskom katedralom. Tom prigodom vlro zabrinuta lica, pored Vas, bili su i predsjednik Izbornog povjerenstva BiH Stjepan Mikić, a posebno današnji dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i kanonik Vrhbosanske nadbiskupije prof. dr. sc. vlč. Darko Tomašević.

 – Kao dijete Posavine usađena mi je roditeljskim odgojem da volim svoj rodnu grudu i da s ponosom i vedra čela mogu reći tko sam, čiji sam i odakle dolazim, taj osjećaj i danas u meni prevladava u borbi za bolji rodni Svilaj, općinu Odžak, Posavinu uopće a s pravom ističem i državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj sa svojom obitelji živim. Silno me vrijeđa nepravda, suosjećam sa svima u potrebi, nastojim pomoći u okviru mogućnosti intelektualne i materijalne a najteže mi je bilo u vrijeme rata kad sam napuštao rodnu kuću i odlazio u izbjeglištvo sa obitelji i narodom a također i nemoć, stalni vapaj i molitva u vrijeme elementarne nepogode-poplave 2014.godine kada su dvije trećine prostora Županije bio pod vodom. Ne ponovilo se. U mnogobrojnim obraćanjima i kontaktima tražio sam da se pomogne oštećenim a zahvalan svima koji su pozitivno reagirali i pružili pomoć.

Proteklo je pet godina od tih dana i mnogo je projekata “protutnjalo” kroz Posavinu?

 – Peta je godina od poplava, bilo je raznih pomoći,doduše nedovoljno u srazmjeru sa štetama ali posebno ističem, pored humanosti i silnu volju i želju naroda posavskog da većinu šteta sanira i vlastitim materijalnim sudjelovanjem i svojim radom. Posebno raduje da će nasipi, koji dugo nisu obnavljani, u cijeloj dužini biti sanirani a samim tim i mogućnost plavljenja svedena na najmanju mjeru.

Kao što ste dobili povjerenje svoje stranke da budete predsjednik Kluba Utemeljitelja stranka Vam je povjerila i da budete nositelj liste u svojoj izbornoj jedinici? Hrvatskom narodu u Posavini niste nepoznanica već dobro poznata konstanta. Da li će smjer u kojem ste išli svih ovih godina biti isti ili će se mijenjati kad ponovno postanete nositelj najviših dužnosti u društveno-političkoj zajednici?

– U Predsjedništvo HDZ BiH sam predložen ispred kluba utemeljitelja a rezultat je to vremena kad sam pristupio stranci i kontinuiranog rada od utemeljenja do današnjih dana obnašajući vrlo odgovorne dužnosti na pozicijama: Župana Županije Posavske, Predsjednika Skupštine županije Posavske, Predsjednika vlade Županije Posavske, izaslanika u Domu naroda FBiH i jedan kraći period zastupnik u Hrvatskom saboru iz 11 izborne jedinice tzv dijaspore. Dosad, ova kandidatura, najteža je zadaća osvojiti direktan mandat u izbornoj jedinici za koju sam kandidat a cilj mi je dovoljno glasova za eventualni kompenzacijski mandat preko kojeg realnije mogu ući u parlament i nastaviti borbu za bolje sutra mom hrvatskom ali i ostala dva naroda. Biti čovjek i uvijek dostupan svima je moj životni moto i ne kanim ga mijenjati. Bit ću zagovaratelj jednakopravnosti svih naroda i građana ali i svih pozitivnih dostignuća da se u ovoj državi nešto značajno i vrijedno pažnje pokrene u gospodarskom smislu, promišljati demografsku obnovu, dostojanstvo branitelja naročito pripadnika HVO-a, boriti se za vladavinu prava, bolje obrazovanje, zdravstvo i socijalu te zagovarati europski put BiH.

Često Vas na pojedinim susretima vidimo u društvu najbližih. Za vas nema dvojbi – naše hrvatske i kršćanske vrijednosti ostaju temelj svim političkih akcija?

– Potičem iz tradicionalne katoličke hrvatske obitelji u kojoj je obitelj temelj društva, imam troje odrasle djece koji ne razmišljaju o odlasku. Društveno su korisna kroz kulturu i šport. Tvrdim da je zdrava obitelj najveće bogatstvo i jedan je od kvalitetnih načina da preko nje živimo bolju BiH i svih njenih naroda i građana.

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari