INTERVJU – Tihomir Orešković: Učinit ću sve da ljudima vratim nadu

Sada već davne 1968. godine otac Tihomira Oreškovića, kemijski inženjer, uputio se sa svojom obitelji u Kanadu. Tu je počela priča o trenutačno najpoznatijem i najtraženijem stranom naglasku u Hrvatskoj, onom mandatara za hrvatsku Vladu i vjerojatnog budućeg premijera. O svom ocu Tihomir Orešković kaže da ga je zarazio osjećajem odgovornosti za domovinu i radnom etikom. Kad je trebalo birati ljetne poslove, birao mu je one najteže. Umjesto laboratorija, poslao ga je na pravu šljaku. “To je bilo super”, pričao nam je Orešković koji ne skriva da je u Tevi imao vrlo visoka primanja. Njemu su premijerska primanja, blago rečeno, džeparac prema onome što je zarađivao. Priznaje: “Izgubit ću. Ali to je ipak čast. Sada mogu pomoći Hrvatskoj, ovakva prilika rijetko se pruža.” Želi da njegova djeca nemaju razlog za odlazak iz Hrvatske kao njegov otac. Želi da Hrvatska ima svoj “američki san”, da postane mjesto za uspjeh.

Gospodine Oreškoviću, hrvatska javnost još se pita kako ste se odlučili na povratak u Hrvatsku i ulazak u politiku? Kada ste dogovorili sudjelovanje u novoj Vladi?

– Može se reći da je sve krenulo prije više od šest mjeseci. Još sam bio šef Tevinih financija za Europu kada me kontaktirao gospodin Karamarko te pitao jesam li zainteresiran za preuzimanje mjesta potpredsjednika Vlade ili ministra financija. Nisam to očekivao, no bila mi je čast primiti takav poziv. Nije to bio prvi kontakt s našim političarima. Nudio sam svoju pomoć kad je trebalo prezentirati Hrvatsku u Londonu i Kanadi. Imao sam korektne odnose i s ljudima iz koalicije Hrvatska raste; s bivšim ministrom Vrdoljakom, s Grčićem, još ranije, dok sam radio u Plivi, s gospodinom Čačićem.

U međuvremenu dogodili su se demokratski izbori. SDP je izgubio na izborima, a Domoljubnoj koaliciji za formiranje saborske većine bila je nužna suradnja s Mostom. Most je tražio nestranačkog premijera. Čuo sam se s gospodinom Petrovom s kojim me upoznao gospodin Karamarko. Raspitali su se o mojim stavovima, o mojim mišljenjima. Vrlo jasno su rekli da traže čovjeka koji bi preuzeo odgovornost biti premijer, pitali su me jesam li spreman. Danas je jasno kakav je bio moj odgovor.

Upoznali ste se s programima HDZ-a i Mosta? Kakav je vaš stav o predloženim reformama i ciljevima HDZ-a? Je li IFO institut koji je slagao glavne preporuke ispunio vaša očekivanja? Što mislite o programu Mosta? Što je vaš program?

– Da, odmah sam od HDZ-a tražio informaciju o preporukama IFO instituta. Isto tako, tražio sam program Mosta. Dojam je da su i jedni i drugi predložili kvalitetne reforme te da imaju realne ciljeve. Vrlo sam zadovoljan pripremama i preporukama koje su obavili HDZ-ovi stručnjaci u suradnji s IFO institutom. Mogu reći da mi se najkvalitetnijim čini dio Doing Business preporuka. Nužno je popraviti pojedine indikatore hrvatske konkurentnosti. U nekim indikatorima smo napredovali, ali ako se usporedimo sa Slovenijom, Češkom, Slovačkom ili Mađarskom, vidimo da te zemlje rastu brže od nas, što znači da postoji prostor napretka. Svidjelo mi se što sam naišao i na konkretne preporuke s primjerima implementacije u drugim državama.


S obzirom na to da niste prošli izborni proces, građane zanimaju vaša uvjerenja. Kakvi su vaši ekonomski stavovi – kejnzijanac, liberal, ordoliberal…? Kakvi su vaši politički stavovi? Vidjeli smo da idete u crkvu, jeste li konzervativni i tradicionalni ili liberalnih nazora? Gdje ste ideološki?

– Odrastao sam u Kanadi, tamo sam se i formirao. Financijski gledano, mogu reći da sam fiskalni konzervativac. Poslovno gledano, nisam sklon rizičnim potezima i eksperimentima. Poslovni svijet ima svoje zakonitosti, pravila i standarde i ja ih poštujem. Ako, recimo, usporedimo Kanadu i Sjedinjene Države, možemo primijetiti da su Amerikanci možda bili previše slobodni u preuzimanju rizika, pa su u trenutku dolaska krize to skupo platili. Kanada je tu puno bolje prošla. Kanada je trenutačno jedna od najbolje pozicioniranih država u svijetu upravo zbog tog financijskog konzervativizma. A politički gledano, za sebe mogu reći da pripadam političkom centru.

Rekli ste da ste fiskalni konzervativac? A monetarni? Kanada je poznata kao zemlja koja je izvezla svog uspješnog guvernera Carneyja u Veliku Britaniju, a on je poznat po vrlo ekspanzivnoj monetarnoj politici. Sa strane Mosta dolazi dosta zahtjeva da se krene sličnim smjerom u Hrvatskoj? Vaše mišljenje?

– Jesam za promjene u monetarnoj politici, ali postepeno. Kad sam 2009. došao, u Hrvatskoj nije bilo moguće dobiti dugoročni kredit u kunama. Sada već možete dići kredit u kunama, ali treba biti svjestan da je 80 posto štednje u eurima te je jasno da pojedine poteze u sustavu moramo povlačiti s više opreza i, ponavljam, postupno. Moramo voditi računa koliki rizik sa sobom nose pojedine reforme. Međutim, reforme za koje se odlučimo moramo provesti brzo, efikasno i temeljito. Spomenuli ste Carneyja. On je dobar primjer kad je u pitanju – komuniciranje. Moram se u kratko vrijeme što je moguće bolje informirati i to neposredno od onih koji upravljaju procesima. Velika većina mojih sastanaka vezana je upravo uz to. Ovih dana susreo sam se s guvernerom Vujčićem. Zanimali su me njegovi pogledi na monetarnu politiku, cijenu novca i slično. To su iznimno važna pitanja za ono što nas čeka, posebno za investicijske krugove.

Ako smo dobro razumjeli, vi niste za poteze poput ukidanja valutne klauzule i druge avangardne prijedloge Mosta?

– Svaka promjena sa sobom nosi određene posljedice. Prije no što se odlučimo za pojedine promjene, moramo sagledati posljedice. Budu li one pozitivne, tek tada možemo krenuti u tu promjenu.

No, gospodin Karamarko prije izbora javno je zatražio smjenu guvernera Vujčića. U Mostu snažno podržavaju ideje gospodina Lovrinovića koji se zalaže za ekspanzivnu monetarnu politiku i ukidanje valutne klauzule odnosno neke poteze koje mogu voditi u devalvaciju i inflaciju, fenomene koji su ostali u neugodnom sjećanju. Kakav će biti vaš stav kao premijera ako Most i HDZ krenu dirati neovisnost HNB-a mijenjanjem zakona da bi smijenili guvernera iako naš ugovor s EU jamči centralnoj banci neovisnost?

– Koliko razumijem, gospodin Vujčić ima mandat guvernera HNB-a do 2018. godine.

Čuo sam da su pojedini političari i ekonomisti otvorili pitanje odgovornosti i uloge HNB-a u društvu. Kad budem imao sve informacije, uključit ću se u tu raspravu.

Vidio sam neke izjave u kojima je g. Lovrinović demantirao da se zalaže za devalvaciju i inflaciju. Kao što sam rekao, podržavam stabilnost, a sve eventualne promjene tečaja treba provoditi tako da ih građani ne osjete na svom standardu, a da one budu poticaj gospodarstvu.

A što ako HDZ i Most promijene zakon i smjene ga?

– Zna se tko može mijenjati zakone, ali ne vjerujem da će ga mijenjati baš zbog smjene guvernera. Kakav god sada bio, zakon treba poštivati. I dok je tog zakona, gospodin Vujčić je guverner.


Imate li već neka imena u rukavu za ključne resore u Vladi? Tko će vam primjerice biti ministar financija, tko će biti odgovoran za gospodarski resor, tko ministar uprave…?

– Upoznajem ljude, razgovaram, promišljam, vrte se neka imena, ali nemamo još ništa konkretno. To je proces koji smo otpočeli i koji moramo respektirati. Most i Domoljubna koalicija predložit će kandidate i izabrat ćemo najkvalitetnije ljude.

Tko će imati zadnju riječ pri izboru? Što ako se Domoljubna koalicija i Most dogovore oko nekog kandidata, hoćete li vi imati zadnju riječ kao vođa tima ili…?

– Diskutirali smo o tome. Oni će dati prijedloge. Ja ću imati svoja očekivanja u pogledu kvalitete ljudi s kojima ću surađivati. Otvoreno ćemo raspravljati. Na kraju krajeva, bit će to moj tim i ja ću biti odgovoran za njegove rezultate. Morat ćemo surađivati na implementaciji reformi.

Možemo li onda reći da će vaša biti zadnja?

– Dogovorili smo se da će oni predložiti kandidate, a da ću ja donijeti konačnu odluku. Ako procijenim da neki kandidat nije dovoljno kvalitetan za neko ministarstvo, neću ga prihvatiti. Mogli bismo reći da ću imati pravo veta.

Oni predlažu kandidate, vi odobravate?

– Dogovarat ćemo se. Istražit ću potencijale na terenu. I sam se raspitujem o ljudima, njihovim kvalifikacijama. Imam dobre kontakte još iz vremena dok sam vodio Plivu, ali u osnovi je nužan dijalog s Mostom i Domoljubnom koalicijom. 

Kakav će biti omjer stručnjaka i političara u Vladi? Hoćete li pored kandidata za ministre imati neovisne stručnjake?

– Svi tražimo najkvalitetnije ljude. To vrijedi za ljude i iz HDZ-a i iz Mosta. Ne vidim razloga da se u proces ne uključe ljudi izvan stranaka.

Javljaju li vam se već ljudi koji žele u Vladu?

– Dobio sam dosta poruka ljudi koji su spremni pomoći. Drago mi je zbog toga. Ali još nije vrijeme za konkretna imena. Tek smo prošli konstituiranje Sabora.

Imate li strukturu Vlade; hoće li ostati ista ili će se mijenjati?

– I o tome ćemo od ponedjeljka razgovarati. To je isto dio ove faze procesa.

Tko je vaš premijerski uzor? S kime biste voljeli da vas uspoređujemo?

– Meni je čast biti hrvatski premijer i iznimno poštujem tu poziciju. Ljudi su na izborima zatražili promjenu, ja sam tu da je provedem. Bit ću sam svoj premijer. Učinit ću sve da ljudima vratim nadu.

JutarnjiList