Pratite nas

BiH

Inzko u UN-u: ‘Hrvatski dužnosnici Komšića uporno nazivaju nelegitimnim’

Objavljeno

na

SDA, SNSD i HDZ BiH osvojile su najveći broj glasova na prošlim Općim izborima, ali državna vlast nije formirana zbog neslaganja oko aktiviranja MAP-a. S druge strane, federalna vlast nije formirana zbog inzistiranja HDZ-a na usvajanju izmjena Izbornog zakona s ciljem osiguravanja “legitimnog predstavljanja”.

Napomenuo je ovo visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u 55. izvještaju Glavnom tajništvu UN-a o stanju provedbe mira u Bosni i Hercegovini, a koji će predstaviti u srijedu pred Vijećem sigurnosti UN-a. Izvješće se odnosi na razdoblje od 16. listopada 2018. do 15. travnja 2019. godine.

Visoki predstavnik u BiH u spomenutom izvješću, između ostalog, označava Milorada Dodika, predsjedatelja Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a, kao osobu koja najčešće dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Inzko također podsjeća da je u ožujku održan kongres udruge nazvane “Hrvatska zajednice Herceg-Bosna”, na kojem je pohvaljena ratna uloga Herceg-Bosne, prenose Vijesti.ba.

Privrženost EU, NATO prepreka za formiranje vlasti

Inzko u izvješću ističe da je posljednjih šest mjeseci uglavnom proteklo u pregovorima o formiranju vlasti, ali da vlast na razini države, Federacije BiH te četiri od deset kantona još nije formirana. Novi saziv Vijeća ministara i Vlada FBiH, dodaje Inzko, nisu formirani zbog neslaganja vodećih stranaka oko reformi izbornog zakonodavstva i puta BiH ka članstvu u NATO-u.

– S pozitivne strane, konkretni razgovori među strankama o formiranju državne vlasti su napredovali i međunarodna zajednica očekuje da se novi saziv Vijeća ministara što prije formira – navodi se u Inzkovom izvješću.

Visoki predstavnik naglašava da politički lideri ostaju privrženi aspiracijama ka članstvu u Europskoj uniji (EU) te u tom kontekstu podsjeća da je Vijeće ministara BiH u veljači finaliziralo odgovore na 655 dodatnih pitanja Europske komisije, koje je predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik u ožujku odnio u Bruxellesu.

– Izbor Željka Komšića, lidera građanske neetničke stranke Demokratske fronte, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH potaknula je reakciju glavne hrvatske političke stranke, HDZ-a BiH, čiji dužnosnici uporno nazivaju Komšića “nelegitimnim” predstavnikom hrvatskog naroda – piše u izvješću.

Među događajima koji su obilježili posljednjih šest mjeseci u BiH, Inzko izdvaja i presudu Radovanu Karadžiću, kojeg je Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u ožujku ove godine osudio na doživotnu zatvorsku kaznu.

– Žalosno je da mnogi u BiH nastavljaju promovirati revizionističke narative o sukobu i poricati genocid u Srebrenici, kojeg su potvrdila dva međunarodna tribunala. U tom kontekstu, RS je formirala komisije za ponovno tumačenje događaja u Srebrenici i Sarajevu od 1992. do 1995. godine. Ove komisije će donijeti vrlo malo povijesne vrijednosti ili pridonijeti pravdi i pomirenju, budući da su događaji u BiH točno dokumentirani, i kao dio pravnih postupaka protiv počinitelja ratnih zločina od strane domaćih i međunarodnih sudova – navodi se u izvješću.

Entiteti nemaju pravo odcjepljenja

Inzko u izvješću dodaje da je u siječnju SDA najavila mogućnost upućivanja apelacije Ustavnom sudu BiH o nazivu entiteta RS. Pojasnio je da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović tu mogućnost obrazložio diskriminirajućim položajem Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS te napadima SNSD-a na teritorijalni integritet BiH i blokiranjem njenog euroatlantskog puta.

– Iako SDA nije realizirala najavljenu inicijativu, ipak naglašavam da Ustav BiH priznaje da se BiH sastoji od dva entiteta, FBiH i RS-a. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je u više navrata izrazio svoju predanost temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od ova dva entiteta – napisao je Inzko.

Očekivano, dodaje Inzko, najavljena inicijativa je usporila političke pregovore te je potakla SNSD i ostale srpske političke stranke da zaprijete secesijom.

– Nevezano za te događaje, određeni dužnosnici iz RS-a nastavili su često davati izjave kojima negiraju državnost BiH, dok su se zalagali za odcjepljenje RS-a i ujedinjenje sa Srbijom, govoreći, na primjer, da je RS “već odvojena”. U tom kontekstu, pod ovlastima koje su mi dodijeljene u skladu s Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma, ponavljam da entiteti nemaju pravo ocijepiti se od BiH i da Sporazum garantira suverenitet i teritorijalni integritet BiH i unutarnji ustavni položaj entiteta, RS-a i FBiH – navodi se u izvješću.

Opisujući političko okruženje u BiH, Inzko podsjeća da su SDA, SNSD i HDZ stranke koje su osvojile najveći broj glasova na prošlim Općim izborima te da državna vlast nije formirana zbog neslaganja oko aktiviranja MAP-a. S druge strane, federalna vlast nije formirana zbog insistiranja HDZ-a na usvajanju izmjena Izbornog zakona s ciljem osiguravanja “legitimnog predstavljanja”. Inzko također podsjeća da su u FBiH formirane dvije kantonalne vlade bez SDA, u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu, a da se Savez za pobjedu u entitetu RS raspao nakon Općih izbora.

Inzko također podsjeća i na prosvjede u Banja Luci zbog smrti Davida Dragičevića te optužbe vlasti na račun prosvjednika, koje su nazivali “teroristima”.

– U vrijeme pisanja ovog izvješća, međunarodna zajednica također prati najavljene izmjene Zakona o policiji i unutarnjim poslovima RS-a kojima se, između ostalog, stvaraju pričuvne policijske snage RS-a. Potezi vlasti RS-a prema uspostavi pričuvne policije potaknuli su snažne reakcije brojnih stranaka sa sjedištem u FBiH do toga da će FBiH razmotriti suprotstavljanje sličnom inicijativom. Uz najavu da će RS kriminalizirati nepoštivanje odluka političkih vlasti RS-a i ponovno inkriminirati klevetu, čini se da su ti napori usmjereni ka kontroliranju aktivnosti građana, ponekad na štetu njihovih demokratskih prava i temeljnih sloboda – napisao je Inzko u izvješću.

Nepoštivanje vladavine prava ozbiljan problem

Visoki predstavnik naglašava da nepoštivanje vladavine prava širom države ostaje ozbiljan problem te da vlasti na svim razinama nastavljaju sa nepoštivanjem ili odbijanjem presuda.

– U razdoblju kojeg pokriva izvješće , stranke iz FBiH nisu uložile nikakav napor da riješe pitanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” ili raniju odluku o izbornom sustavu u Mostaru, zbog koje lokalni izbori u tom gradu nisu održani od 2008. godine. RS nastavlja odbijati pridržavati se presuda Ustavnog suda i Suda BiH u vezi s upisom vojne imovine i odluka Ustavnog suda u vezi s 9. siječnjem kao “Danom RS-a”. Iako nitko ne osporava “Dan RS-a”, on mora biti organiziran u skladu s pravnim okvirom i poštivanjem vladavine prava. Na sjednici u ožujku Narodne skupštine RS-a, ministar pravde je najavio razgovore u Vladi RS-a o uspostavljanju visokog sudskog i tužiteljskog vijeća na entitetskoj razini, što bi predstavljalo ozbiljan nazadak u pravosudnim reformama – navodi se u izvješću.

Inzko izdvaja i problem odbijanja nekoliko kantona u FBiH da prilagode svoje ustave Ustavu FBiH na način da osiguraju punu jednakopravnost Srba kao konstitutivnog naroda. Međutim, u svom izvješću Inzko ne precizira koje političke strukture opstruiraju provedbu.

Pored pitanja neprovedenih sudskih odluka, BiH se, dodaje Inzko, također suočava s problemom duboko ukorijenjenog razočarenja javnosti u pravosudni sustav.

– To se ogledalo u dva slučaja, jedan u Banjoj Luci i drugi u Sarajevu, o mladićima ubijenim pod sumnjivim okolnostima, u kojima aktivisti optužuju vlast za zataškavanje. Tijekom posjete BiH u ožujku, europski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn sastao se s roditeljima dvaju mladića, Davida Dragičevića i Dženana Memića – podsjeća Inzko.

Inzko konstatira da, usprkos čestim kršenjem vladavine prava i Daytonskog mirovnog sporazuma, tijekom izvještajnog razdoblja nije koristio svoje ovlasti, a u skladu sa politikom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koje prednost daje donošenju odluka lokalnih vlasti u odnosu na međunarodnu zajednicu kao donositelja odluka. Kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz Programa 5+2, koje su neophodne za gašenje OHR-a, Inzko tvrdi da je u tom segmentu ostvaren ograničen napredak.

Pitanje knjiženja vojne imovine na državu BiH, iako je vezano za NATO put BiH, je prije svega, smatra visoki predstavnik, pitanje poštivanja vladavine prava.

– Stalno odbijanje nadležnih vlasti RS-a i visokih dužnosnika RS-a da provedu te pravno obvezujuće odluke predstavlja ozbiljan izazov vladavini prava. Primjera radi, gotovo tri godine Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a nije provela pravomoćnu presudu Suda BiH u slučaju perspektivne vojne imovine u Han Pijesku i registrirala tu imovinu kao vlasništvo države BiH – napisao je Inzko u izvješću.

Negiranje genocida

Govoreći o fiskalnoj održivosti, Inzko ističe da je državni budžet “zamrznut” na istoj razini od 2012. godine.

– Iako je to do sada omogućavalo osnovno funkcioniranje državnih institucija, zabrinut sam zbog sposobnosti državnih institucija da se suoče s izazovima zemlje, uključujući reagiranje na izvanredne situacije, ispunjavanje međunarodnih obveza i ispunjavanje zahtjeva u okviru europskih integracija, bez mogućnosti financiranja svojih potreba – upozorava Inzko.

Kada su prijetnje Okvirnom mirovnom sporazumu u pitanju, Inzko izdvaja Milorada Dodika kao osobu koja najčešće dovodi u pitanju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. U istom kontekstu Inzko podsjeća da je u ožujku održan kongres udruge nazvane “Hrvatska zajednice Herceg-Bosna”, na kojem je pohvaljena ratna uloga Herceg-Bosne.

Inzko podsjeća da je Narodna skupština RS-a u listopadu 2017. godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, kojom je taj bh. entitet proglasio vojnu neutralnost, iako isključivu nadležnost za vođenje vanjske politike ima država BiH te iako su već ranije donesene odluke koje se odnose na to pitanje.

– Budući da su vanjska politika i obrana nadležnosti države, Rezolucija nije imala nikakav pravni učinak. Međutim, Rezolucija se sada ističe kao razlog da RS odbije knjiženje vojne imovine u RS-u na državu BiH i podnošenje godišnjeg nacionalnog programa BiH NATO-u. U praksi se Rezolucija sada koristi za blokiranje ključnih procesa, što predstavlja direktno kršenje nekoliko temeljnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući ustavni poredak BiH i njen suverenitet – napisao je Inzko u izvješću.

U izvješću se također navodi da visoki dužnosnici entiteta RS nastavljaju negirati i omalovažavati genocid počinjen u Srebrenici te nastavljaju negirati presude međunarodnih sudova za ratne zločine. Također se ističe da je HNS u siječnju usvojio deklaraciju kojom se odbacuju presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

– Zabrinjavajuće je da se nakon više od dva desetljeća od završetka rata u BiH visoki politički dužnosnici i pojedini segmenti društva nisu uspjeli uhvatiti ukoštac s prošlošću i nastavljaju negirati presude Međunarodnog suda i Mehanizma. Takvi stavovi uveliko ometaju izglede za trajno pomirenje u zemlji – zaključuje Inzko./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Šoljić: Bošnjački dužnosnici manipuliraju, zasluge HVO-a pokušavaju pripisati sebi

Objavljeno

na

Objavio

”Zgrožen sam, to je ružno i tužno. Osim ako gospodin Džaferović ne posjeduje neki dokument iz kojega bi se vidjelo da Hrvatska traži pomoć od Petog korpusa Armije BiH. Ako ga ima, ja sam se onda spreman ispričati”, rekao je za HMS Vladimir Šoljić, nekadašnji ministar obrane Hrvatske republike Herceg-Bosne, danas predsjednika Glavnog vijeća HZ HB, komentirajući navode bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džeferovića, koji je izjavio kako su i pripadnici Armije BiH zaslužni za obranu Hrvatske od srpske agresije Bivši ministar obrane HR HB kaže da ovakve pojave nisu ništa novo te da one traju dugo.

“Poznato je da je obrana Mostara povjerena HVO-u i da je za to Predsjedništvo BiH dalo suglasnost. Slična je situacija i sa sudbinom Jajca i to ne smeta dužnosnike s bošnjačke strane da ulogu HVO-a pripišu sebi”, istaknuo je Šoljić.

”Obmane i manipulacije”

Šoljić je mišljenja da ovakve obmane i manipulacije ne vode ničemu dobrom i da one imaju svoj kontinuitet. “Tamo gdje je HVO zatočio Bošnjake to su logori, a gdje je Armija BiH zatočila Hrvate to su sabirni centri.

Gdje je HVO počinio zločin nad Bošnjacima to je zločin, a gdje je Armija počinila zločin nad Hrvatima to je incident. Ta ružna i tužna praksa trebala bi se promijeniti, ali vremena se mijenjaju a praksa ostaje ista” naglasio je Šoljić.

Šoljić je napomenuo i najnovije podvale s bošnjačke strane kada je u pitanju skandal s fabriciranom izjavom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović o militantnom islamu koji vlada u BiH , ili najnoviji slučaj (samo)iscrtavanja grafita u Uskoplju.

Kritika ”bošnjačkim medijima”

”Da su takvo nešto Hrvati učinili Bošnjacima svjetska javnost bi se digla na noge, ali bošnjački mediji su ovaj događaj zamaglili”, rekao je Šoljić.

 

Mišetić: Neka Džaferović objasni zašto je Vlada BiH 22. 7. 1995. zatražila hitnu vojnu intervenciju RH radi spašavanja Bihaća

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HNS: Komšić na grub i izravan način napao temelje ustavnog poretka BiH i Daytonskog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor u BiH će poduzeti sve raspoložive legitimne pravne i političke aktivnosti kako bi ovo antidržavno, antiustavno i antidaytonsko djelovanje bilo sankcionirano i onemogućeno

Hrvatski narodni sabor u BiH reagirao je danas na izjave Željka Komšića od 15. kolovoza 2019. godine. Reagiranje HNS-a prenosimo u cijelosti:

Željko Komšić, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je posredstvom izbornog inženjeringa i većinske bošnjačke izborne volje uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, u svojoj je izjavi od 15. kolovoza 2019. godine na grub i potpuno izravan način napao same temelje ustavnog poretka BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Višekratno je eksplicitno izjavio kako ne priznaje i odbacuje načelo konstitutivnosti naroda te pozvao i druge političke subjekte u BiH da se pridruže njegovoj neustavnoj i antidaytonskoj političkoj agendi.

Željka Komšića, kao i sve zainteresirane javnosti u BiH i svijetu podsjećamo na činjenicu da je Ustavni sud BiH, u postupku koji je 1998. godine pokrenuo Alija Izetbegović, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, 1. srpnja 2000. godine donio Odluku U 5/98-III. U Članku 63. spomenute odluke Ustavnog suda BiH se navodi:

„… mora se zaključiti da donositelji Daytonskog ustava ne bi označili Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, sa istaknutim kontrastom u odnosu na ustavnu kategoriju nacionalne manjine, da su željeli da ih ostave u takvom manjinskom položaju u odgovarajućim entitetima kao što su činjenično bili u vrijeme zaključivanja Daytonskog sporazuma, kao što se može vidjeti niže. Da su donositelji Ustava priznali ovu činjenicu, oni ne bi uveli označenja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda uz pretpostavku u pozadini o njihovoj kolektivnoj jednakosti, ili bi potpuno izostavili sintagmu “konstitutivni narodi” s obzirom da se odredbe o etničkom sastavu institucija BiH odnose izravno na Bošnjake, Hrvate i Srbe, te u ovim odredbama nije potrebno dodatno označavanje ovih kao “konstitutivnih” naroda. Ova oznaka u Preambuli, stoga, mora biti shvaćena kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3. (b) Ustava BiH.

Posljednji stavak Preambule Ustava BiH, također treba podsjetiti, a na koju se Ustavni sud BiH poziva u navedenoj odluci, glasi:

Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.

Konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda je, dakle, i po slovu Ustava BiH i po njegovom tumačenju od za to najmjerodavnije institucije, Ustavnog suda BiH, ne samo neporeciva ustavna kategorija nego i natkrovljujuće ili temeljno načelo cijeloga Ustava BiH, a time i Daytonskoga sporazuma jer je Ustav BiH najvažniji dio toga sporazuma.

Stoga, bez imalo pravne i političke dvojbe, Komšićeve izjave treba okarakterizirati kao izravan udar na ustavno-pravni poredak, negiranje Ustava BiH i ne poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Hrvatski narodni sabor u BiH će poduzeti sve raspoložive legitimne pravne i političke aktivnosti kako bi ovo antidržavno, antiustavno i antidaytonsko djelovanje bilo sankcionirano i onemogućeno. Također, pozivamo i sve ostale mjerodavne pravne i političke subjekte u BiH i međunarodnoj zajednici da osude i sankcioniraju navedeni pokušaj negiranja i rušenja ustavno-pravnog poretka BiH.

Svoje opasne antiustavne postupke Komšić pokušava opravdati vlastitim (pogrešnim) tumačenjem Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, u kojem se na bilo koji način ne poistovjećuje osiguranje prava kandidiranja na izborima s ukidanjem temeljnog načela Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, načela konstitutivnosti naroda. Dokument sadrži na nekoliko mjesta kritike mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za koji se navodi da otežava i usporava proces donošenja odluka, ali nigdje ne poziva na ukidanje načela konstitutivnosti.

Spomenute izjave Željka Komšića samo su još jedan u nizu dokaza kako je njegovo već treće uzurpiranje pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH dio osmišljene unitarističko-šovinističke političke agende. Jedan od glavnih ciljeva te agende je  potpuno ustavno, pravno i političko dekonstitutiranje Hrvata, najprije na razini Federacije BiH, a onda i na razini države.

Mi u Hrvatskom narodnom saboru BiH svjesni smo toga već duže vrijeme. Stoga, kao krovno političko tijelo Hrvata u BiH, čija je osnovna svrha zaštita i artikulacija prava koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum priznali i potvrdili Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH, najoštrije osuđujemo i odbacujemo navedene antiustavne i antidaytonske izjave Željka Komšića te još jednom poručujemo svima koji podržavaju, zagovaraju i provode unitarističko-šovinističku agendu da će HNS BiH upotrijebiti sva legitimna pravna i politička sredstva kako bi zaštitio ustavno-pravni poredak i hrvatsku konstitutivnost u BiH, priopćeno je Hrvatskog narodnog sabora u BiH.

Tvrtko Milović: Komšićev legitimni udar na konstitutivnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari