Pratite nas

BiH

Inzkovo izvješće UN-u puno je obmana i laži o Hrvatima

Objavljeno

na

U prvome tjednu svibnja Visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko podnio je redovito izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojemu je govorio o polugodišnjem razdoblju u Bosni i Hercegovini iznoseći gomilu laži, obmana i podvala. Uredu Visokoga međunarodnog predstavnika očito je jedini cilj održati status i nastaviti zarađivati stotine tisuća eura, dok s druge strane svojom pristranom probošnjačkom retorikom njegov prvi čovjek nastavlja održavati dominaciju ovoga naroda nad Hrvatima. Skandalozni su navodi, činjenično netočni i obmanjujući, koje je predstavio članovima svjetske organizacije koja je i utemeljila ovu funkciju u BiH. Tako se Inzku priviđaju separatizam kod Hrvata, negiranje Haaškoga tribunala, opstrukcije, a da istodobno nije predstavio nijedan grijeh druge bošnjačke strane. Po običaju i s mjerom podsjetio je na grijehe srpske strane.

Problem NVO Herceg-Bosna

Sredinom ožujka u Mostaru je održana godišnja skupština nevladine udruge Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja je doslovno to što predstavlja – udruga. Na njoj je govorio Dragan Čović, predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH, također još jedne udruge. To je bio događaj koji je jedva zabilježen u popisu agencijskih vijesti. No ne i za Inzka i njegov tim.

‘Kao što je napomenuto, u izvještajnom razdoblju izjavama se nastavilo osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, pri čemu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najzastupljeniji predstavnik takvih proglasa. U ožujku je udruga pod nazivom ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna’, kako se u ratu nazivala odcijepljena paradržava, održala kongres u Mostaru, gdje je ‘pohvaljena ratna Herceg-Bosna’, navedeno je u izvješću austrijskoga diplomata. Koliko su njegova izvješća primitivna i površna, najbolje govori stavljanje u identični kontekst Dodikovih istupa te hrvatskih dužnosnika. I dok Dodik nastavlja ondje gdje su stale srpski ratni vođe Radovan Karadžić i Ratko Mladić, Herceg-Bosna najprije je značila otpor agresiji. Mala povijesna lekcija uči nas kako je utemeljena istoga dana, 18. studenoga 1991. godine, u BiH kada je Vukovar pao u srpske ruke. Jedina logična poveznica s time jeste da je Herceg-Bosna simbol otpora agresiji koja je u BiH uslijedila pola godine kasnije. I da nije bilo Herceg-Bosne, posve je sigurno da ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Za Inzka je, pak, pozivanje na ulogu Herceg-Bosne ‘osporavanje suvereniteta i teritorijalnoga integriteta’. Istodobno, jedina je činjenica da Herceg-Bosna na žalost danas ne postoji kao entitet, odnosno republika, dok istodobno Republika Srpska itekako postoji. Nije Inzko propustio spomenuti niti rezoluciju sa zasjedanja Hrvatskoga narodnog sabora BiH održanoga u siječnju ove godine. Posebno mu je zasmetao dio u kojemu su politički predstavnici Hrvata rekli kako totalnu laž i krivotvorenje povijesti predstavlja presuda šestorici dužnosnika Herceg-Bosne koju je izrekao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

‘Odbacujemo kvalifikacije ICTY-a o udruženom zločinačkom pothvatu koje su nepravedno i neutemeljeno pripisivane Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva se zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi kao pokušaj ostvarivanja ratnoga cilja jedne strane u ratu u BiH u ukidanju hrvatskoga naroda kao političkoga subjekta u BiH. ICTY nije bio kvalificiran u predmetu ‘Prlić i drugi’, niti je uopće kvalificiran, kao što su oni sami presudili 2007. godine, da odlučuju o pitanjima odgovornosti države, jer imaju kaznenu nadležnost koja se odnosi samo na pojedince’.

Za kardinala Komšić kao Hitler

Ovaj navod iz Deklaracije HNS-a BiH za Inzka predstavlja negiranje ratnih zločina, iako niti jednom rečenicom ratni zločini čak niti u ovomu tekstu nisu spomenuti. Dapače, u rezoluciji HNS-a navedeno je da se osuđuju i prihvaćaju svi pojedinačni zločini posljednjega rata, ali ne i kolektiviziranje krivnje te osuda cijelih država. Skandalozno je i posve diskvalificira Haaški tribunal ocjena u predmetu Prlić da je Hrvatska bila agresor na BiH te da su istu ulogu imali Hrvati u BiH. S obzirom na to da je takva presuda političke naravi, bez ikakve pravne podloge u njegovim pravilnicima, čime su izašli izvan okvira Statuta, politički odgovor HNS-a BiH posve je primjeren takvom političkom stavu. U stvari, presuda Haaškog tribunala i nije izrečena s ciljem da se kazne ili osude šestorica dužnosnika zbog zločina nego da se Hrvatima u BiH dodijeli uloga gubitnika za zelenim stolom pravde, kada to već druga strana nije uspjela učiniti u ratu. Na vrlo ružan način, predstavljajući ih kao separatiste, zatvorene, podupiratelje ratnih zločina, Inzko je opisao Hrvate u BiH. Istodobno je pak Bošnjake, a naročito one koji ih lažno predstavljaju i prava su paradigma njihove podređene pozicije, opisao kao napredne pojedince koji žele napredak društva. To je ocjena za Željka Komšića, koji je predstavljen kao čelnik građanske, neetničke političke stranke Demokratske fronte. Riječ je o stranci u kojoj je ovaj politički Bošnjak samo pokrovitelj velikobošnjačkoga projekta.

‘Izbor Željka Komšića, čelnika građanske/neetničke političke stranke Demokratska fronta (DF), kao hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, izazvao je značajnu reakciju glavne hrvatske političke stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), čiji službenici uporno govore kako je Komšić ‘nezakonit’ predstavnik hrvatskog naroda. U prosincu je Hrvatski sabor usvojio deklaraciju kojom kritizira Komšićeve izbore i poziva na ustavne promjene, naveo je Inzko u izvješću. Zanimljivo je kako je ovaj čovjek, koji se predstavljao kao veliki katolik, koji čak u svome rodnom mjestu svira orgulje na misama polnoćkama, zaboravio spomenuti i kako je kardinal Vinko Puljić njegov izbor usporedio s dolaskom Hitlera na vlast u Njemačkoj, da su ga sve hrvatske stranke označile kao novovjekovnoga Sejdu Bajramovića, da je njegov izbor Hrvatska akademija za znanost i umjetnost ili pak sveučilište ocijenilo kršiteljem prava Hrvata. No Inzko se zadržao samo na HDZ-u kako bi njegova pristrana priča dobila dodatno na težini i potvrdio stereotipe koje ponavlja godinama.

Podržava preglasavanje

Niti jednim slovom Inzko nije spomenuo probleme s kojima se BiH suočava s migrantskim valom, najavljenim povratkom ratnika iz Islamske države, blokadom vlasti i uspostave Vijeća ministara. Svi su ti problemi iz dvorišta bošnjačke strane i politike. No Inzku su beznačajni. Najzanimljivije je, međutim, što je posve ignorirao problem izbora parlamenta, odnosno Gornjega doma naroda Federacije BiH, za što je izravno odgovoran njegov ured. Iako je Središnje izborno povjerenstvo pronašlo neustavno i nezakonito rješenje, ostaje činjenica kako BiH doslovno nema zakonito uređeno pitanje načina izbora izaslanika za Dom naroda. Naime, to je pitanje Ustavni sud BiH izbrisao, a radi se o odredbama koje su svojedobno nametnuli iz Inzkova ureda. U više od 24 godine rada Ureda kojemu je austrijski diplomat na čelu, u posljednjih devet samo je jedna odluka bila u korist Hrvata, a sve druge, a bilo ih je na stotine, bile su na štetu Hrvata. Ta se jedina odnosila na proširenje granica Općine Žepče u kojoj su pripojene mjesne zajednice iz drugih općina s hrvatskom većinom. Sve druge, uključujući i one da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate, da imaju dvostruko više ministara i utjecaja u federalnim vlastima, rezultat su čovjeka čiji istupi ohrabruju upravo politiku dominacije. S obzirom na to da se radi o konstanti od 24 godine, hrvatska politika konačno mora početi tražiti njegov odlazak i zatvaranje OHR-a. Samo je u takvim okolnostima moguće da BiH napravi iskorak. Ovako će Inzko i društvo stalno podržavati ratne ciljeve jedne strane dok je posve sigurno kako takvo što Hrvati ne će prihvatiti.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Inzko u UN-u: ‘Hrvatski dužnosnici Komšića uporno nazivaju nelegitimnim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obilježena 26. obljetnica likvidacije gvardijana i vikara u Fojnici koje su pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pozivom na praštanje i ostanak na rodnoj grudi u srijedu je u Fojnici u središnjoj Bosni obilježena 26. godišnjica likvidacije gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikice Miličevića i vikara fra Leona Migića koje su 1993. pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH koje su bošnjačke civilne vlasti nakon presude suda vrlo brzo pomilovale za ovaj ratni zločin.

Današnji gvardijan Samostana u Fojnici fra Mirko Majdandžić rekao je u propovijedi na misi kako je potrebno praštati, smatrajući kako je pogrešno držati se riječi: “opraštamo, ali ne zaboravljamo”.

“To se ne smije događati, moramo opraštati radi nas samih, radi toga da bi nama bilo lakše i moramo učiniti pomake radi mira među svima nama u cijelom svijetu”, rekao je fra Mirko. On je dodao kako su se fra Nikica Miličević i fra Leon Migić žrtvovali zbog naše budućnosti.

Pozvao je na misi Hrvate katolike na vjernost domu i podneblju otkuda su potekli, te da im životi franjevačkih svećenika koji su ubijeni budu primjer.
“Trebamo voljeti ovaj prostor, živjeti na njemu i stvarati bolje životne uvjete. Nije mnogo potrebno, samo malo žrtve koju su mnogi prije nas dali prenoseći odgovornost u naše ruke“, rekao je fra Mirko.

Svetoj misi nazočio je i predsjednik federacije BiH Marinko Čavara.
Gvardijana Franjevačkog samostana fra Nikicu Miličevića i vikara fra Leona Migića ubio je u jeku bošnjačko-hrvatskog sukoba 13. studenog 1993. pripadnik Armije BiH Miralem Čengić koji je kasnije osuđen na 15 godina zatvora, dok su njegovi pomagači Nedim Zerda, Samin Mušinbegović i Vahid Begić dobili po šest mjeseci zatvora.

No, sud pod nadzorom bošnjačkih vlasti u Sarajevu je taj zločin okarakterizirao kao obično ubojstvo.
Svjedok toga zločina dr. fra Vitomir Slugić izjavio je ranije da se zločin koji je bio očito osmišljen, na Sudu u Sarajevu pretvorio u nešto slično običnom ubojstvu u restoranu, dok predstavnici crkve smatraju kako se radilo o kaznenome djelu “ratnog zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava”.

Nekoliko mjeseci nakon pravomoćne presude za ovaj zločin 1995. tadašnji bošnjački predsjednik BiH Alija Izetbegović je ubojici dao čak tri pomilovanja, da bi nakon četvrtog pomilovanja od strane ondašnjeg predsjednika F BiH Ejupa Ganića, ubojica Miralem Čengić već bio na slobodi.

“Sve ovo ukazuje na opravdanu sumnju da je procesuiranje ubojice i ostalih sudionika bila samo dobro izrežirana predstava kako bi se zapravo javnosti skrenula pozornost s prave istine i kako bi se prikrili pravi zločinci, tj. oni koji su ovaj zločin planirali i naredili”, smatraju u Franjevačkom samostanu u Fojnici. U nekoliko navrata predstavnici crkve su tražili da se proces za ovaj zločin obnovi, no do toga za sada nije došlo. (Hina)

 

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bitka za Bašino Brdo – Jedna od najbrilijantnijih bitaka u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na planini Jasikovica iznad Fojnice jučer je obilježena 26. obljetnica Bitke za Bašino Brdo, jednu od strateških kota obrane Lepeničke doline u proteklom Domovinskom ratu.

Uspomeni na poginule hrvatske branitelje, njih više od 30, koji su živote na oltar Domovine položili 12. studenog 1993. godine, uz suborce i članove Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Županije Središnja Bosna te krovnih Udruga HVO Herceg- Bosne, poklonilo se i izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH predvođeno Brankom Stanić, predsjednikom OO HDZ BiH Fojnice i ratnim zapovjednikom HVO-a u Fojnici, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Bitka za Bašino Brdo bila je jedna od najbrilijantnijih u Domovinskom ratu. „Nažalost o ovoj bitci malo se zna, jer mi Hrvati u BiH imamo najmanje medija. Zato je ovo prilika da kažemo kako hrvatski narod središnje Bosne može biti ponosan na Bitku za Bašino Brdo, a naša je trajna zadaća sjećati se naših poginulih i odavati im dužnu počast ali i učiti buduće našu djecu što je ova Bitka značila za Fojnicu i središnju Bosnu“, kazao je ovom prilikom Stanić.

„Snagom zajedništva koju su naši hrvatski branitelji pokazali u bitkama za Bašino Brdo, Meoršje, Zavrtaljku i mnoge druge, izborimo se za naš ostanak u Lepeničkoj dolini“, istaknuo je Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg – Bosne.

Nakon polaganja vijenaca pred Spomen križem na Bašinom Brdu, misu zadušnicu pred Spomen kapelicom spredvodio je fra Mirko Majdanžić, gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Fra Mirko se zahvalio okupljenima na dolasku i njegovanju uspomene na žrtvu poginulih hrvatskih branitelja naglasivši kako nema veće ljubavi od one kada položite život za prijatelja.

„Naši su hrvatski branitelji živote dali za naš opstanak i ostanak u Fojnici i cijelom ovom kraju. Nisu ginuli ni za Austriju, ni za Njemački ni za Australiju. Nemojmo to nikad zaboraviti, izdignimo se iz magle naših života u kojoj smo se našli jer nas svakodnevno zatrpavaju informacijama koje šire beznađe o nemogućnosti života i suživota na ovim prostorima.

Ne napuštajmo olako kilometre prostora jer za svaki metar četvorni ginuli su naši branitelji“, poručio je okupljenima na Bašinom Brdu fojnički gvardijan. Mnogi su mišljena da su u znak osvete samo dan nakon osvajanja Bašinog Brda na pragu Franjevačkog samostana u Fojnici ubijeni tadašnji gvardijan i vikar fra Nikica Miličević i fra Leon Migić.

Nalogodavci ovog kao i brojnih drugih zločina nad Hrvatima Fojnice, uljučujući i masovan progon hrvatskog stanovništva početkom srpnja 1993. iz tadašnje „sanitetske zone“ nikad nisu procesuirani te su i motivi zločina, uključujući i okrutno ubojstvo gvardijana i vikara ostali zamagljeni, baš poput pogleda s Bašinog Brda na Fojnicu danas, na 26. godišnju Bitke za ovu kotu na planini Jasikovica.

Fra Mirko Majdandžić – ‘Svjedok zla’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari