Pratite nas

Naši u svijetu

Irak će se raspasti na 3 dijela?!

Objavljeno

na

Suniti, šijiti i Kurdi šire svoja područja interesa

Dok se vladine snage bore s ISIL-om za kontrolu nad Tal Afarom i rafinerijom Baiji, dok premijer Maliki očajnički traži bilo kakvu pomoć, uključujući i zračne napade američkog ratnog zrakoplovstva, što Bijela kuća zasad odbija, sve je izglednije da se Iraku kao cjelovitoj i jedinstvenoj državi približio kraj. Donedavno relativno kompaktna država, vrlo će se vjerojatno raspasti, i to ne na dva, već na tri dijela, piše Bernard Karakaš za Večernji List.

 irak raspad 3Kurdi koriste priliku

Sunitski ekstremisti okupljeni oko terorističke organizacije ISIL, poznate po svojoj okrutnosti i ekstremizmu zbog kojeg ga se odrekla čak i Al-Qa’ida, već sada kontrolira znatan dio teritorija na području središnjeg Iraka, a to područje šire doslovno iz dana u dan.

Dobro obučeni i vrlo motivirani borci ISIL-a borbeno su nadmoćnija formacija u odnosu na demoralizirane iračke vojne postrojbe, koje su dobar dio bojišta, poput grada Mosula, u kojem je i počela sunitska ofenziva, panično napustili bez ozbiljnije borbe.

Ipak, na strani sunita nisu samo teroristi ISIL-a.

Borci ove skupine jesu oštrica sunitskih snaga, no ne i jedine postrojbe koje se sada bore protiv vlade u Bagdadu. Tu su i plemena sunitskih Arapa, tu je i časnički kadar izašao iz vojske. Što se sada događa svojevrsna je kazna sustavnom zanemarivanju sunita u Iraku, koje šijitska vlada premijera Malikija provodi već godinu i pol dana – kaže vojni analitičar Igor Tabak. Borbe sunita i šijita možda su najbolje iskoristili Kurdi na sjeveru države, koji posljednja zbivanja koriste kako bi učvrstili svoju vlast i pripremili se za stvarno formiranje svoje samostalne države. Ovladali su gradom Kirkukom te proglasili kraj one države Irak koju smo do sada znali.

Kurdi već dugo vremena imaju svoju punu autonomiju na sjeveru, svoju vladu, vojsku, pa čak i svog ministra vanjskih poslova. A sada su sve to spremni i formalizirati na međunarodnoj sceni.

Gotovo je paradoksalno, ali u tom im najviše pomaže njihov, donedavno najveći neprijatelj – Turska. Transformacija Turske iz neprijatelja u jednog od ključnih kurdskih saveznika već je pri kraju, a za to Ankara ima jako dobre razloge. Prije svega, s Kurdistanom već sada Turska ostvaruje osam milijardi dolara trgovinske razmjene više nego s ostalim dijelovima Iraka. Preko Turske Kurdi izvoze naftu s nalazišta koja su pod njihovom kontrolom. I na kraju, dok je Kurdistana, Turska neće graničiti s dijelovima Iraka koje kontrolira ISIL.

Ni vlada u Bagdadu se ne predaje. Koliko god suniti i ISIL imali podršku Saudijske Arabije, Katara ili Kuvajta, a Kurdi podršku Turske, irački šijiti mogu se pouzdati u pomoć Irana i Sirije. Iranski je predsjednik najavio kako će Iran pomoći u zaštiti svetih šijitskih mjesta poput Karbale, Najafa ili Samare, a sirijski su zrakoplovi već udarali po postrojbama ISIL-a u Iraku. Na djelu je komadanje zemlje, a svi interesni blokovi pokušavaju prigrabiti što veći i što bolji dio sada već de facto nepostojeće države.

Najveći broj izbjeglica na svijetu još od kraja Drugog svjetskog rata

Sukobi u Siriji, Srednjoafričkoj Republici i Južnom Sudanu koji su obilježili prošlu godinu izazvali su dramatičan rast broja izbjeglica na svijetu, čiji je broj prvi put krajem 2013. prešao 50 milijuna! Prema izvještaju UN-ove agencije za izbjeglice, najmanje 51,5 milijuna ljudi diljem svijeta izbjeglo je iz svojih domova zbog oružanih sukoba, što je više nego li ih je izbjeglo u Drugom svjetskom ratu.

Sukoba je sve više, a istodobno nikako da zamru stari sukobi, zbog kojih su tisuće ljudi izbjeglice već desetljećima – kaže Antonio Gutteres, direktor UNHCR-a. Najveći broj izbjeglica dolazi iz Afganistana, odakle ih je krajem 2013. bilo više od 2,5 milijuna. Ipak, situacija je danas vjerojatno znatno gora nego u trenutku pisanja dokumenta. Izvještaj ne uzima u obzir posljednja zbivanja u Iraku u kojem je počeo veliki rat sunita i šijita, a samo iz grada Mosula u jednome je danu izbjeglo oko pola milijuna njegovih stanovnika. Osim ovih, “privremenih” izbjeglica, koji se nakon nekog vremena ipak vrate svojim kućama, velik problem “predstavljaju i dugogodišnji izbjeglice, ljudi koji su u izbjeglištvu i po nekoliko desetaka godina. Procjenjuje se da je tih dugogodišnjih izbjeglica oko 6,3 milijuna diljem svijeta. Među njima je i 120.000 Burmanaca koji su smješteni u izbjegličkom kampu u Tajlandu već više od 20 godina. Izvještaj UN-a upozorava i na velike probleme pri smještaju ovih ljudi jer za 86 posto izbjeglica zemlje domaćini izrazito su siromašne države.

51,5 milijuna izbjeglica bilo je na svijetu krajem 2013. godine. Njihov broj vjerojatno se u međuvremenu povećao jer su se rasplamsale i žestoke borbe u Siriji i Iraku

6,3 milijuna izbjeglica na svijetu takozvani su dugogodišnji izbjeglice koji su iz svojih domova otišli prije deset i više godina, a nemaju nikakve naznake da će se ikad vratiti kući

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari