Pratite nas

Naši u svijetu

Iran obilježava 35. obljetnicu islamske revolucije

Objavljeno

na

Prije 35 godina Iranci su slavili islamsku revoluciju koja im je obećala besplatnu struju i redovite prihode od izvoza nafte, a u studenome prošle godine bili su zadovoljni što im je Zapad barem donekle ublažio sankcije.

[dropcap]A[/dropcap]jatolah Ruholah Homeini, koji je 1. veljače 1979. stupio na iransko tlo nakon više od desetljeća progonstva, uglavnom u Iraku te u Turskoj i Francuskoj, obećao je Irancima besplatnu opskrbu električnom energijom i gotovinu od prihoda od nafte.
Danas, tri i pol desetljeća od revolucije i nakon isto toliko godina raznih međunarodnih sankcija, prosječni Iranac siromaštvo, nezaposlenost, inflaciju i skupoću prepoznaje kao tekovine revolucije, piše Al Džazira u tekstu ‘Ajatolahova neispunjena obećanja’. Po podacima iranske središnje banke inflacija je s krajem siječnja bila 38,4 posto, a 15 od 75 milijuna ljudi službeno živi ispod granice siromaštva.

homeiniKad je Homeini u Air Franceovu Boeingu 747 jednom američkom novinaru 1. veljače 1979. rekao kako “ne osjeća ništa”, u svezi s povratkom u domovinu, njegovi pristaše čuli su to kao još jedan dokaz njegove duhovnosti. Za njih je on bio čovjek čija je prvenstvena životna dužnost bila služenje Bogu, piše Christian Caryl u svojoj knjizi ‘Strange Rebels’. Deset dana kasnije, 11. veljače, vojska se proglasila “neutralnom” i predala oružje. Bio to znak pobjede revolucije i početka nastanka današnjeg Irana.

Već 1. ožujka te 1979. Homeini je okupljenim studentima islamske teologije u svetome gradu Komu najavio kako će Iran biti islamska, a ne demokratska republika.

“Ne upotrebljavajte tu riječ ‘demokratski’. To je zapadnjački. Mi poštujemo zapadnu civilizaciju, ali nećemo je slijediti”, najavio je, prenio je Guardian.

Nekoć je to bila moćna i progresivna zemlja bogata naftom, s ambicioznim kraljem koji je od nje bio nakanio učiniti jednu od vodećih industrijskih zemalja svijeta, a danas su Iranci presretni što je svijet ublažio sankcije, piše Al Džazira.

Ali Iračani nisu dobro živjeli pod šahom. Upravo su masovni prosvjedi i štrajkovi nezadovoljnih, koji su trajali cijelu 1978., natjerali šaha Rezu Pahlavija da s obitelji pobjegne iz zemlje u siječnju 1979., a milijuni su idući mjesec oduševljeno dočekali Homeinija. Islamska je revolucija službeno završila 1. travnja, kad je na temelju 98,2 postotne pobjede na referendumu proglašena Islamska Republika Iran.

Neki promatrači iz današnje perspektive kažu kako je šah odgovoran i za revoluciju koja je dovela Homeinija na vlast.

“Šah se uvijek bojao”, kaže Ahmad Salamatian, vodeća figura demokratske oporbene skupine Nacionalna fronta, koji je odmah nakon revolucije pobjegao u Švicarsku. U tekstu u Financial Timesu o zadnjim danima šahove vladavine, kaže: “Bojao se Amerikanaca, bojao se Britanaca, njima je dugovao prijestolje. U tome je i ležao problem: zato se šah toliko i prepao kad je krajem sedamdesetih pomislio da mu Engleska i SAD više neće pomagati”.

Više od svakog drugog, čak i od Homeinija, šah je bio arhitekt islamske revolucije, drži Salamatian.

“A to je problem svih diktatora u ovoj regiji. Sami sebi iskopaju grob”.

Iran se već 1979. sukobio sa Sjedinjenim Državama. U studenome te godine počela je diplomatska kriza koja će za 52 talaca trajati 444 dana. Skupina iranskih studenata upala je u američko veleposlanstvo i uzela taoce, a predsjednik Jimmy Carter taoce je nazvao “žrtvama terorizma i anarhije” i rekao kako “Sjedinjene Države neće podleći ucjeni”. Nakon neuspjelih pokušaja oslobađanja i dugih pregovora, taoci su oslobođeni 20. siječnja 1981., kad je novi predsjednik Ronald Reagan u Washingtonu završio svoj inauguracijski govor.

Usred talačke krize, 1980. Irak Sadama Huseina napao je Iran i taj je osmogodišnji rat, drže promatrači, dodatno učvrstio revoluciju.

“Islamska je revolucija bila pravi šok, osobito za zemlje Perzijskog zaljeva”, kaže Gary Sick, nekadašnji analitičar američkoga nacionalnog vijeća sigurnosti, “Bez nje, Bliski istok danas bi bio drukčiji. Strah od revolucionarnih ciljeva koji su obuhvaćali i svrgavanje monarhija, nasmrt je prepao monarhije (u regiji). Taj je strah stvorio sukobe i saveze koji i danas, 35 godina kasnije, utječu na regionalnu politiku.”

“Iran je stvorio Hezbolah u Libanonu i zauvijek promijenio libanonsku politiku”, drži njujorški novinar Hooman Majd, “Otvorio je dotad nezamislivu drugu frontu protiv izraelskih ambicija”.

Tijekom cijele Homeinijeve vladavine, a umro je 1989., odnosi sa Zapadom bili su loši. Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad svojom ih je protuizraelskom politikom i insistiranjem na iranskome nuklearnom programu od kojega Zapad zazire, dodatno pogoršao.

Odmah nakon revolucije 1979. SAD je uveo sankcije Iranu, a 1995. ih je proširio. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda od 2006. donijelo je šest rezolucija kojima uvodi sankcije jer je Iran odbijao prestati obogaćivati uranij. Zapad strahuje da bi obogaćeni uranij mogao biti upotrebljen za proizvodnju nuklearnog oružja, a sve iranske vlasti uporno tvrde kako je uranij namijenjen mirnodopskoj upotrebi.

S vremenom su sankcije, koje su uključile i zamrzavanje iranskih sredstava u inozemstvu te naftni embargo, potkopale iransko gospodarstvo, a novi iranski predsjednik, umjereni Hasan Rohani pristao je 24. studenoga 2013. na prijelazni sporazum s Europskom unijom i tzv. skupinom P5+1, u kojoj su SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija te Njemačka.

Sporazum koji je stupio na snagu 20. siječnja predviđa da u šestomjesečnom prijelaznom razdoblju Iran smanji obogaćivanje urana, te da ne pali reaktor za proizvodnju teške vode u Araku.

Zauzvrat će P5+1 i EU ublažiti sankcije. Obustavit će se sankcije na iranski izvoz petrokemijskih proizvoda, na uvoz dobara i usluga za automobilsku industriju te uvoz i izvoz zlata i plemenitih metala. Također će Iranu biti dopušten uvoz rezervnih dijelova za civilno zrakoplovstvo te servisiranje zrakoplova. EU i Skupina P5+1 obvezali su se i učiniti Iranu dostupnim 4,2 milijarde zamrznutih sredstava i to u pravilnim intervalima tijekom šestomjesečnoga razdoblja.

U utorak Iran slavi 35. godišnjicu revolucije, a Sick ocjenjuje kako je riječ o “neobičnoj revoluciji, koja je prerasla u evoluciju: ultraradikalna pozicija iz prvih nekoliko godina, prerasla je u umjereniju, pragmatičnu poziciju”.

“Nedavni dogovor o nuklearnom pitanju… Pokušaj je da (Iran) postane normalna zemlja, koja doista sudjeluje u svjetskim zbivanjima.”
Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari