Pratite nas

Iz Svijeta

Iran obilježava 40. godišnjicu Islamske revolucije

Objavljeno

na

Širom Irana u ponedjeljak se održavaju skupovi u povodu obilježavanja 40. godišnjice Islamske revolucije, a tisuće Iranaca ujutro su se počele okupljati u središtu Teherana gdje će im se obratiti predsjednik Hasan Rohani

Očekuje se da će u Teheranu i ostalim gradovima milijuni ljudi prisustvovati skupovima kako bi proslavili krah monarhije 11. veljače 1979. i proglašenje Islamske Republike.

Događaji kojima se obilježava početak Islamske revolucije počinju svake godine 1. veljače, na dan kad se ajatolah Ruholah Homeini vratio iz egzila i postao vrhovni vođa Islamske Republike, a završavaju 11. veljače, na dan pada iranske sekularne vlade.

Islamska revolucija predvođena svećenstvom srušila je šaha, ukinula monarhiju i dovela do proglašenja Islamske Republike Irana.

Homeini je svojim djelovanjem pomogao srušiti monarhiju koja je trajala više od 2000 godina i bio je vrhovni vjerski vođa do smrti 1989., kada je imao 86 godina.

Već nekoliko tjedana, iranska državna televizija emitira priloge posvećene Revoluciji i 40. godišnjici Islamske Republike.

Četrdeseta godišnjica revolucije odvija se u teškom gospodarskom trenutku za Iran pošto je američki predsjednik Donald Trump 2018. odlučio povući svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma i nametnuti nove sankcije Iranu.

Nuklearnim sporazumom koji je 2015. potpisao sa šest svjetskih sila, Iran se odrekao razvoja nuklearnog oružja u zamjenu za ukidanje sankcija što je bila snažna injekcija za razvoj letargičnog iranskoga gospodarstva, ali i povratak u okrilje međunarodne zajednice.

No SAD se nije zaustavio samo na vlastitim sankcijama već ultimativno zahtijeva od drugih država da ne posluju s Iranom, pojačavajući gospodarski pritisak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izrael želi snažnije veze s Ukrajinom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u ponedjeljak u Kijevu, u nastojanju da privuče birače u domovini, na snažnije veze između Izraela i Ukrajine, odakle potječe puno izraelskih državljana.

To je prvi posjet nekog izraelskog premijera Ukrajini od 1999. i analitičari ističu da ima stratešku važnost pred parlamentarne izbore u Izraelu 17. rujna.

“Možemo krenuti u budućnost sami, ali možemo bolje zajedno”, rekao je Netanyahu tijekom sastanka s novim ukrajinskim predsjednikom, Volodimirom Zelenskijem, pozvavši ga da posjeti Jeruzalem.

On je uzvratio da Ukrajina “može učiti od Izraela, posebice na području sigurnosti i obrane”.

Dvojica čelnika posjetila su memorijalni centar Babin Jar, poprište najvećeg strijeljanja Židova tijekom holokausta. U travnju 1941. ondje je ubijeno više od 33.000 Židova.

Prije holokausta, velik dio ukrajinskog stanovništva činili su Židovi. Zelenskij je i sam židovskog podrijetla.

Više od milijun ljudi iz bivših sovjetskih republika nastanilo se u Izraelu nakon pada ‘željezne zavjese’, čineći petinu stanovništva svoje nove domovine.

Oni su obično skloni glasati za nacionalističku stranku Yisrael Beiteinu koju vodi Avigdor Lieberman.

(Hina)

 

Predsjednica: Moj glavni interes je podići razinu prijateljskih odnosa s Izraelom na strateško partnerstvo

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel na proslavi događaja koji je otvorio pukotinu u ‘željeznoj zavjesi’

Objavljeno

na

Objavio

Trideset godina nakon pada “željezne zavjese” njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se u ponedjeljak za Europu “solidarnosti i slobode”, prisjećajući se događaja iz 1989. koji su dokinuli podjelu na istok i na zapad kontinenta.

Angela Merkel je na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana doputovala u ponedjeljak u Mađarsku, u pogranični grad Sopron gdje je 19. kolovoza 1989. više od 600 istočnih Nijemaca koji su ljetovali u Mađarskoj, iskoristilo “paneuropski piknik” i otvaranje graničnog prijelaza s Austrijom kako bi pobjegli na Zapad.

Taj je događaj otvorio presudnu pukotinu u “željeznoj zavjesi”, granici koja je nakon Drugog svjetskog rata prvo ideološki a onda i fizički razdvajala zonu sovjetskog utjecaja na istoku od zapadnih zemalja i koju je simbolizirao Berlinski zid.

Taj je piknik “prerastao u međunarodni simbol koji svjedoči da se slobodu ne može ugušiti”, ocijenila je Merkel u govoru koji je održala u Orbanovu društvu, nakon vjerske službe u gradskoj crkvi.

“Sopron pokazuje što nas čini Europljanima”, rekla je, te dodala: “(piknik) je označio zaokret prema solidarnosti, slobodi i miru, prema Europi s ljudskim licem”.

Te vrijednosti i ubuduće moraju “ujedinjavati Europu”, istaknula je kancelarka, pozivajući da se “otklone uzroci zbog kojih (izbjeglice) s ratnih i kriznih područja bježe” iz svojih zemalja u Europu.

Angela Merkel, na vlasti od 2005. i Viktor Orban, od 2010., veterani europske politike, zadnji put su se sastali u srpnju 2018. u prigodi Orbanova posjeta Berlinu.

Merkel je tada iskoristila prigodu i upozorila ga da mora poštovati načelo “humanosti” nakon kritika upućenih Mađarskoj zbog postupanja s tražiteljima azila koje je zadržavala na svojoj granici.

“Otvaranje željezne zavjese u Mađarskoj utrlo je put njemačkom ujedinjenju”, podsjetio je Orban u ponedjeljak.

“Znali smo da naše oslobađanje od sovjetskog jarma neće biti konačno bez ujedinjene Njemačke”, dodao je.

Dvije vlade, premda se razlikuju u nekim političkim pitanjima, imaju velike gospodarske interese. Njemačka je glavni trgovinski partner Mađarske zbog velike prisutnosti svoje automobilske industrije u toj zemlji.

(Hina)

 

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari