Pratite nas

Iz Svijeta

Iran: Odlučno ćemo odgovoriti na bilo kakvu američku prijetnju

Objavljeno

na

Iran će odlučno odgovoriti na bilo kakvu američku prijetnju i svaki pucanj u Iran spalit će američke interese, poručili su dužnosnici te zemlje u subotu u vrijeme eskalacije napetosti između Teherana i Washingtona zbog rušenja američke bespilotne letjelice.

Iranski projektil oborio je u četvrtak američku bespilotnu letjelicu i dok Teheran tvrdi da je srušena iznad njegova teritorija, Washington uvjerava da se to dogodilo u međunarodnom zračnom prostoru.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da je u posljednji trenutak povukao zapovijed o vojnom napadu kojim bi kaznko Iran jer bi pritom moglo poginuti 150 ljudi te je naznačio da je otvoren za pregovore s Iranom.

Iran poručuje da će braniti svoje granice.

“Kakvu god da (američki dužnosnici) donesu odluku… mi nećemo dopustiti povredu iranskih granica. Iran će se odlučno suprotstaviti bilo kakvoj agresiji ili prijetnji Amerike”, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi, a prenosi poluslužbena agencija Tasnim.

“Bilo kakva pogreška iranskih neprijatelja, posebice Amerike i njezinih regionalnih saveznika, bila bi pucanj u bačvu baruta koja će spaliti Ameriku, njezine interese i saveznike do temelja”, rekao je glasnogovornik iranskih oružanih snaga Abolfazl Šekarči za Tasnim u subotu.

Iranska organizacija za civilni zračni promet objavila je u subotu da je iranski zračni promet siguran za letenje, prenio je Tasnim.

“Zračni prostor koji nadzire Iran iznad Perzijskog zaljeva i druge zračne rute su posve sigurni”, rekao je glasnogovornik organizacije.

Američke vlasti zabranile su u četvrtak letenje američkim kompanijama iznad zračnog prostora u Hormuškom tjesnacu i Omanskom zaljevu koji nadzire Iran.

I neke druge međunarodne zrakoplovne kompanije poduzimaju slične mjere opreza.

(Hina)

 

Od Iranske revolucije 1979. godine situacija između dva neprijatelja, SAD-a i Irana, nikada nije bila napetija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ocijenio je u srijedu “neprihvatljivima” izjave o NATO-u francuskog kolege Emmanuela Macrona koji je rekao da je savez u stanju “moždane smrti” i izrazio žaljenje zbog turskog ponašanja u Siriji.

Erdogan je bio “veoma razočaran” francuskim izjavama o NATO-u, rekao je Donald Trump u Ovalnom uredu tijekom susreta s Erdoganom. “Mislim da se (turskom) predsjedniku doista nisu svidjele (…) i mislim da su mnogi ljudi isto reagirali”, dodao je.

“Neprihvatljivo”, rekao je kratko turski predsjednik.

“Nemate nikakvu koordinaciju strateške odluke Sjedinjenih Država s partnerima u NATO-u i svjedoci smo agresije jednog drugog NATO-ova partnera, Turske, na području na kojemu mi imamo interese”, rekao je za tjednik The Economist francuski predsjednik prije tjedan dana, smjerajući na tursku vojnu intervenciju u Siriji.

“Ono što se dogodilo golem je problem za NATO”, dodao je, pitajući se o sudbini 5. članka Sjevernoatlantskog ugovora koji predviđa vojnu solidarnost između članica u slučaju napada na jednu od njih.

“Što će sutra biti s 5. člankom? Odluči li režim Bašara al-Asada odgovoriti Turskoj, hoćemo li se uključiti? To je pravo pitanje”, rekao je. (Hina)

 

Francuski dužnosnici: Macronova dijagnoza NATO-a bila je riskantna, no potrebna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari