Pratite nas

Vijesti

Iran odmjerava snage s SAD-om dok BiH gori

Objavljeno

na

[dropcap]N[/dropcap]ovinske agencije proširile su vijest o približavanju iranske pomorske flote američkim morskim granicama. Da su iranske vojne pomorske flote krenule prema Atlantiku iz voda južne Afrike, potvrdio je u subotu zapovjednik sjeverne flote iranske mornarice Admiral Afshin Rezazee Haddad. Komentar je u Washingtonu dao i neimenovani američki dužnosnik iz ministarstva obrane u razgovoru za Reuters. Ističe kako sumnja u navode da se iranski ratni brodovi približavaju SAD-u, no također ističe kako brodovi mogu slobodno ploviti unutar međunarodnih voda. S obzirom na to da sve ovo izgleda kako tinjanje izvorišta novog svjetskog rata, za komentar smo upitali bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a i analitičara Davora Domazeta – Lošu. 

davor_domazet-loso

Uplovljavanje američke flote u u perzijske zemlje je, naravno, dobar način pritiska na Siriju, ali isto tako ne zaboravimo kako

 su dijelovi američke flote uplovili i u Crno more te da je predsjednik Obama nedavno javno dao potporu borbi protiv terorizma, ako bude potrebno, za sigurnost Olimpijskih igara u Sočiju. Dakle, iz ovoga se iščitava, kako nam to SAD želi predstaviti, da terorizam, koji dolazi iz islamskoga svijeta, jednako ugrožava i ruske i američke interese – smatra Domazet.

Uplovljavanje američke flote u Perzijski zaljev na nekin način označava da bi iza tih svih navodnih terorističkih događanja mogao na neki način stajati Iran. Odgovor Irana je opet posve logičan. Ja mislim kako je približavanje američkim granicama stvar retorike, a ne stvarnih operativnih sposobnosti, da Iran može doći do stvarne granice SAD-a. Bilo kroz Atlanski, bilo kroz Pacifički ocean, jer to su velike operacije i oni nemaju takve kapacitete. Smatram da je to više stvar toga da Iran svijetu i SAD-u danas pokaže da raspolaže takvim pomorskim snagama koje mogu pratiti svako događanje i sve aktivnosti američkih pomorskih snaga, bilo u Perzijskom zaljevu ili u prilazu Perzijskog zaljeva – kaže naš sugovornik.

Domazet ne vjeruje da će biti bilo kakve eskalacije sukoba, ni s jedne strane.

 Iako je Iran defintivno žarište novog svjetskog rata, u ovom trenutku to je samo iskazivanje i uspoređivanje snaga. Ništa nije slučajno. Vrlo je važno povezati ovaj elemenat, uplovljavanje američke flote u Crno more i potporu predsjednika Obame Rusiji s jedne strane i s druge strane uplovljavanje američke flote u Perzijski zaljev, kojim SAD hoće označiti Iran na način da oni tobože stoje iza tog terorizma. Iako postoji mogućnost daljnih pritisaka, gotovo sam siguran da nam u ovom trenutku ne prijeti nikakva eskalacija. No to ne znači da neće eskalirati već sutra ili za par mjeseci odnosno godina – vjeruje Domazet.

Naš se sugovornik osvrnuo i na situaciju u susjednoj BiH.

Prosvjedi se događaju isključivo na području Federacije. Iza toga netko igra igru, jer ne zaboravimo da su uskoro izbori u Srbiji. To nije slučajno. Gotovo je sigurno da će pobijediti Vučić. Dakle, kompletnu vlast u Srbiji od, predsjednika do premijera, preuzima velikosrpska politička opcija. U njihovom memorandumu 2 stoji jedna točka koja je od 2011. na snazi. U toj točci lijepo piše da je potrebno slabiti vlast u BiH, i u Hrvatskoj. Oni se nisu odrekli svojih velikosrpskih pretenzija niti prema Bosni niti prema Hrvatskoj. Naravno, BiH je ta u kojoj može najlakše planuti. Samo pogledajte gdje je izvor. Nije slučajno da se prosvjeduje od Tuzle do Mostara, a poglavito u Mostaru da se pale zgrade i HDZ-a i SD-a. Objektivno, postoji prijetnja da to u nekim elementima bude u eskalacija između muslimana i Hrvata, dok se u Republici Srpskoj ne događa ništa. To je opasno za Hrvatsku jer bi federacija po Washingtonskom sporazumu trebala biti u konfederaciji sa Hrvatskom, što znači da će se svaki događaj ili nasilje tamo odraziti i na Hrvatsku, ali i na ostale zemlje – zaključuje Domazet.

[box_light]Iranski ratni brodovi plove prema morskoj granici SAD-a, u znak prosvjeda i kao direktan odgovor na američku vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu, prenose iranski izvori. “Iranska pomorska vojna flota već je krenula prema Atlantiku iz voda Južne Afrike”, potvrdio je jučer zapovjednik sjeverne flote iranske mornarice, Admiral Afshin Rezayee Haddad.

iran brodovi

Haddad je također istaknuo kako će se brodovi približiti morskoj granici SAD-a te kako ovaj potez “ima jasnu poruku”. Iranski izvori koji su prenijeli informaciju ne ističu o kojoj se vrsti brodova radi ni koliko ih ima u ovoj skupini.

Podsjetimo, Iran je još u rujnu 2011. najavio kako će njihovi ratni brodovi doći pred granice SAD-a u znak prosvjeda protiv američke prisutnosti u Zaljevu. Do sada se to još nije dogodilo, no izgleda kako Iran nije zaboravio na ovo “obećanje”. Glavni zapovjednik iranske mornarice, Habibollah Sayyari, tada je izjavio: “Kao što arogantne sile imaju prisutnost uz naše morske granice, tako ćemo imati i mi uz njihove, uz američke granice”. Iduće godine, u jesen 2012., ponovno je potvrdio ovaj plan te je istaknuo kako će se to dogoditi “kroz nekoliko godina”.

Iranska mornarica počela je djelovati u međunarodnim vodama od 2008. kada su poslali svoje ratne brodove u Adenski zaljev kao odgovor na prijetnje pirata iz Somalije. Od onda su ušli i u Indijski ocean i šire.

Po pitanju iranskog približavanja američkim granicama, komentar je u Washingtonu dao neimenovani američki dužnosnik iz ministarstva obrane u razgovoru za Reuters. Ističe kako sumnja u navode da se iranski ratni brodovi približavaju SAD-u, no također ističe kako brodovi mogu slobodno ploviti unutar međunarodnih voda.

SAD sa saveznicima često izvodi vojne vježbe na prostoru Perzijskog zaljeva, dok svoju prisutnost opravdavaju “potrebom osiguravanja slobodne navigacije” u prostoru kroz koji se pomorskim putem prebacuje oko 40% svjetske nafte. Nadalje, Američka 5. flota stacionirana je u zaljevskoj otočnoj monarhiji Bahrain.

[/box_light]

dnevno/foto advance/kamenjar

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari