Pratite nas

Iz Svijeta

Iran za odmazdu zbog 23 žrtve prvi put napao Izrael

Objavljeno

na

Kako se i očekivalo, izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom rezultirao je eskalacijom sukoba koji bi se mogli pretvoriti u rat širih razmjera koji bi mogao obuhvatiti cijeli Bliski istok a možda čak i šire područje.

Vojni sudar iranske i izraelske vojske na Golanskoj visoravni trebao je biti uvod u veliki rat, međutim, zbog neučinkovitosti izraelskog raketnog štita taj je rat na neko vrijeme odgođen.

Naime, iranske snage u Siriji, u znak odmazde za napad na sirijsku vojnu bazu T4 kod Homsa pri čemu je ubijeno sedam časnika iranske revolucionarne garde, napale su prvi put baze izraelske vojske na Golanskoj visoravni ispalivši više od 67 razornih dalekometnih projektila Grad i raketa Fajr od kojih je izraelski sustav protuzračne obrane Iron Dome uspio presresti samo 20 projektila koji su dolazili iz Sirije dok su ostali projektili pogodili ciljeve. Iran je time htio promijeniti pravila igre i uputiti jasnu poruku Izraelu – na svaki budući napad na iranske snage u Siriji uslijedit će odgovor, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Rat (dez)informacijama

Izraelska vojska optužila je za napad iransku brigadu Al Quds. Unatoč tome što izraelska vojska tvrdi da nema žrtava ni štete u izraelskim vojnim bazama, izraelski analitičari tvrde da je jedna baza sigurno bila pogođena s obzirom na to da je izraelska vojska blokirala mjesto gdje su rakete pale te je odmah bio zabranjen pristup medijima i uvedena je cenzura na izvješćivanje i objavljivanje bilo kakvih izvještaja.

Tako su gotovo svi izraelski mediji bili prisiljeni prenositi ono što je prenosila libanonska TV postaja Al Mayadin koja je jedina uživo pratila sve događaje do ranih jutarnjih sati. Stanovnici Golanske visoravni, i Izraelci i Arapi, koji su se uživo javljali u TV program Al Mayadina, tvrdili su da je više od 40 kola hitne pomoći ušlo u vojnu bazu i evakuiralo ranjene.

Za izraelsku obavještajnu službu i vojni vrh enigma je kako je iranska revolucionarna garda uspjela doći do podataka vezanih uz tu izuzetno važnu vojnu bazu na Golanskoj visoravni s obzirom na to da su izraelska vojska i Google Earth potpisali sporazum o zabrani snimanja svih područja gdje se nalaze izraelske vojne baze.

Unatoč tome što je izraelska vojska javno obavještavala da je od napada na bazu T4 podigla punu pripravnost te pripremila skloništa s obzirom na to da je Iran govorio da će odgovoriti na taj napad, Izrael nije bio pripremljen za obranu od iranskog napada. Naime, na društvenim su mrežama Izraelci objavili slike skloništa koja su bila bez struje, vode i osnovnih potrepština za boravak u njima, što dokazuje da Izraelci do posljednjeg trenutka nisu vjerovali da će Iran odgovoriti.

Zbog neučinkovitosti izraelskog sustava protuzračne obrane Iron Dome, prema mišljenju izraelskih vojnih analitičara, odgođeno je izraelsko bombardiranje nuklearnog postrojenja u Iranu s obzirom na to da su se i izraelski premijer Netanyahu i Trump složili da je napad Irana na Golansku visoravan agresija na koju treba odgovoriti. Naime, Izraelci, koji posjeduju tri bombardera F 35 koji su tehnološka tajna i nevidljivi za radare, bili su spremni bombardirati Iran.

Međutim, napad Izraela na Iran izazvao bi reakcije i uz sirijsku frontu otvorio bi i libanonsku. Izraelu bi, u tom slučaju, osim projektila iz Sirije i Libanona prijetile i balističke rakete iz Irana, što bi moglo biti pogubno za Izrael te bi odnijelo na desetke tisuća žrtava.

Zbog toga je Izrael ograničio svoju operaciju bombardiravši skladište oružja, logističke ciljeve i obavještajne centre koje koriste elitne iranske jedinice u Siriji, pri čemu su, kako tvrde zapadni mediji, poginula najmanje 23 pripadnika iranske revolucionarne garde. Izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman kazao je da je izraelska vojska pogodila gotovo sve iranske mete u Siriji, kao odgovor na raketne napade s tih položaja, dodavši da Iranci ne smiju zaboraviti njihovu poruku da ako na Izrael padne kiša, Iran će pogoditi nevrijeme i oluja.

Urazumite se!

Eskalacija koja se dogodila nakon izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma zabrinula je svijet. Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emanuel Macron te njemačka kancelarka Angela Merkel zbog zabrinutosti od rata na Bliskom istoku pozvali su Izrael i Iran da se suzdrže od bilo kakve mogućnosti eskalacije sukoba. “Eskalacija u proteklim satima pokazuje da se sada stvarno radi o jednom pitanju: Rat ili mir?”, komentirala je zabrinuta Merkel.

Yuval Steinitz, izraelski ministar za energetiku i infrastrukturu zaprijetio je prije tri dana da bi Izrael mogao ubiti sirijskog predsjednika Bashara al Assada ako se Iran posluži sirijskim teritorijem za napade na Izrael, dok je izraelski premijer Netanyahu zaprijetio i susjednoj državi Libanon u kojoj je na izborima pobijedio proiranski Hezbollah.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

Izraelski ministri prijete Asadu likvidacijom u slučaju napada na Izrael

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron u Bundestagu pozvao na jačanje Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u nedjelju u Berlinu, obraćajući se zastupnicima Bundestaga, za jaču i otvoreniju Europsku uniju i prenošenje više ovlasti s nacionalne na EU razinu.

„Moramo smoći hrabrosti i otvoriti novo poglavlje u razvoju Europe. To joj dugujemo“, rekao je Macron obraćajući se zastupnicima Bundestaga. Naglasio je da Europa stoji pred „istim izazovima i nadama“ i pritom istaknuo ulogu Njemačke i Francuske u jačanju uloge EU-a u svijetu.

Macron je također upozorio na to kako ima sila u svijetu koje „priželjkuju slabljenje Europe“.

„Mi ne smijemo biti igračka drugih utjecajnih država. Ima previše sila koja nas žele usporiti“, rekao je Macron ne navodeći na koje sile misli.

„Tu odgovornost leži posebice na Njemačkoj i Francuskoj da Europskoj uniji podare potrebnu suverenost. Njemačko-francuska sprega ima zadaću ne dopustiti da svijet potone u kaos“, rekao je Macron. On je dodao kako će jačanje Europe biti moguće jedino uz odricanje jednog dijela nacionalnih kompetencija u korist zajednice.

„Svako od nas će u korist zajedništva svoje pravo odlučivanja, svoju vanjsku i migrantsku politiku, kao i dio proračuna pa i poreznih prihoda, morati dijeliti s drugima. Jedino tako će biti moguće savladati izazove“, rekao je Macron čiji je govor u Bundestagu često bio prekidan dugotrajnim pljeskom.

Macron je zahvalio da na dan kada Njemačka odaje počast žrtvama ratova smije govoriti pred Bundestagom.

Francuski predsjednik je prije toga s njemačkim državnim vrhom, predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom i kancelarkom Angelom Merkel, povodom njemačkog Dana narodne žalosti, položio vijenac na groblju stradalima u prvom i Drugom svjetskom ratu.

Dan narodne žalosti uveden je kao praznik sjećanja na pale u Prvom svjetskom ratu a od pedesetih godina prošlog stoljeća ovaj je praznik posvećen žrtvama svih ratova i diktatura.

Angela Merkel i Emmanual Macron se večeras sastaju kako bi razradili plan uvođenja sveobuhvatnih EU reformi do EU samita u prosincu.

(Hina)

 

Macron sve nepopularniji, potpora samo 25 posto

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macron sve nepopularniji, potpora samo 25 posto

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zadnjih je tjedana postao još nepopularniji, po novom ispitivanju javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, u trenutku dok je zemlja zahvaćena prosvjedima zbog povećanja poreza na gorivo.

Samo 25 posto ispitanika kazalo je da je zadovoljno Macronom, prema 29 posto u listopadu, pokazuje ispitivanje Ifop-a provedeno od 9. do 17. studenoga na2000 ljudi, objavio je Journal du Dimanche.

Macron, koji je došao na vlast prije 18 mjeseci obećavajući da će transformirati gospodarstvo i reformirati institucije, zanemaruje pad svojeg rejtinga i inzistira na provedbi niza reformi, uključujući fleksibilnije zakonske propise o otpuštanju i zapošljavanju radnika.

Njegova vlada povećala je poreze na gorivo kako bi potaknula vozače da kupuju automobile koji manje zagađuju okoliš, što je razljutilo birače u ruralnim područjima, posebice u svjetlu porasta cijene nafte u listopadu.

Ljutiti vozači i drugi prosvjednici, od kojih mnogi optužuju Marcona da je izgubio doticaj s običnim ljudima, blokirali su u subotu ceste širom zemlje, u sklopu protestnog pokreta nazvanog “žuti prsluci” koji je privukao gotovo 288.000 ljudi. Neke zapreke na prilaznim cestama, kod naplatnih kućica i na kružnim tokovima još nisu uklonjene.

Frustrirani vozači u subotu su se pokušali probiti preko cestovnih zapreka pri čemu je ozlijeđeno više od 400 ljudi, od kojih 14 teško, rekao je ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner. Jedna prosvjednica je poginula kod jedne zapreke kada je na nju slučajno naletjela uspaničarena vozačica. Pritvoreno je najmanje 157 ljudi.

U drugom ispitivanju Ifop-a, objavljenom također u nedjelju, 62 posto ispitanika kazalo je da bi vlada trebala staviti prioritet na politike koje će pomoći kućanstvima pa makar to značilo sporije napredovanje u zaštiti okoliša.

Ministar zaštite okoliša Francois de Rugy rekao je da vlada neće popustiti kada je riječ o oporezivanju goriva. Porezi će ponovno rasti u siječnju uključujući dizel, najčešće korišteno gorivo u zemlji.

Macronova popularnost u drugim je ispitivanjima nedavno pala na 21 posto

(Hina)

 

Francuska desnica pretekla Macrona u anketama za europske izbore

 

 

Macron žestoko napao Mađarsku i Poljsku: Što rade ti čelnici, te lude glave koje lažu svom narodu?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari