Pratite nas

Iz Svijeta

ISIL prijeti uništenjem antičkog grada Palmire pod UNESCO zaštitom

Objavljeno

na

Po toj nevladinoj organizaciji, džihadisti i provladine snage pokušale su osvojiti teren ispaljujući granate s jedne i druge strane.

IS je u subotu preuzeo nadzor nad većim dijelom sjevera Palmire gdje su se odvijali intenzivni sukobi s lojalnim snagama. Po Opservatoriju, poginulo je najmanje 29 osoba među džihadistima a 47 među pripadnicima vladinih snaga.

[ad id=”68099″]

Većina monumentalnih ruševina nalazi se na jugozapadu grada. Radi se o jednom od najvažnijih kulturnih središta u antičkom svijetu, upisanom u svjetsku baštinu čovječanstva UNESCO-a.

Guverner pokrajine Homs Talal al-Barazi kazao je u subotu navečer da su vladine snage blokirale napredovanje IS-a u Palmiri te da su džihadisti zatražili slanje pojačanja iz njihova uporišta u Raki i Deir Ezoru.

“Pripremili smo potrebne mjere da se zajamči humanitarna podrška predviđajući masovni egzodus iz grada”, dodao je on, procjenjujući da u njemu ima 70.000 stanovnika.

Borci Islamske države opasno su se približili drevnoj Palmiri, “Veneciji pijeska”, antičkom biseru u pustinji čije bi potencijalno uništenje predstavljalo neprocjenjiv gubitak za svjetsku kulturnu baštinu, piše BBC.

Palmira je zadnje mjesto na kojemu bi bilo tko očekivao šumu kamenih stupova i lukova. Putnici iz 17. i 18. stoljeća svaki su put bili ponovno oduševljeni onim što su vidjeli – prostranim poljem ruševina usred sirijske pustinje, negdje na pola puta između sredozemne obale i doline Eufrata.

Posjetiteljima je, međutim, glavni razlog razvoja i napretka toga mjesta odmah vidljiv – drevna Palmira nalazi se na rubu oaze datuljinih palmi i vrtova. Smještena je na izvoru vode i na trgovačkom putu s istoka, a samo joj ime kazuje da palme i dalje dominiraju krajem.

Za grad na tako izoliranoj lokaciji, Palmira zauzima važno mjesto u povijesti Bliskog istoka.

Od skromnih početaka u prvom stoljeću prije Krista Palmira je postupno dobivala na važnosti pod vlašću Rima dok u trećem stoljeću gradski vladari nisu izazvali rimsku vlast i stvorili vlastito carstvo od Turske do Egipta.

Priča o kraljici Zenobiji koja se borila protiv rimskog cara Aurelija dobro je poznata. Manje se zna da je Palmira ratovala s još jednim velikim carstvom, onim Sasanidskih Perzijanaca. Sredinom trećeg stoljeća kad su Sasanidi napali Rimsko Carstvo i zarobili cara Valerijana, upravo Palmirci su ih porazili i potisnuli natrag preko Eufrata. Nekoliko desetljeća nakon toga Rim je bio prisiljen oslanjati se na palmirsku vlast kako bi obnovio svoj utjecaj na istoku.

Palmira je veliko bliskoistočno postignuće, grad kao nijedan drugi u Rimskom Carstvu, jedinstven s umjetničkog i kulturnog aspekta. U drugim gradovima glavnu su riječ vodile političke elite, dok je u Palmiri najvažniji bio stalež trgovaca. Njihovim vojnicima specijalnost je bila zaštita trgovačkih karavana kroz pustinju.

Poput Venecije, Palmira je stvorila golemu trgovačku mrežu, no u ovom je slučaju pustinja bilo njezino more, a deve njezini brodovi.

Bogatstvo stečeno trgovanjem s istokom Palmira je uložila u impresivne arhitektonske projekte u gradu.

Dobro očuvani ostaci svetišta palmirskim bogovima (Belov hram), široka ulica s kolonadama i kazalište i danas su očuvani. Arheološke iskopine ukazuju na nekad živu bliskoistočnu kulturu s upečatljivim vlastitim identitetom.

Palmirani su svoje monumentalne zgrade ponosno ukrašavali vlastitim semitskim pismom i jezikom umjesto da se oslanjaju na grčki i latinski – norme ondašnjeg antičkog svijeta.

Palmira je razvila vlastiti umjetnički stil, svoju klasičnu arhitekturu. Ukrasi na zgradama i način odijevanja govore o širokoj povezanosti s istokom i zapadom. Bila je to u ono doba kozmopolitska kultura.

No o Palmiri se još uvijek zna relativno malo. Iskopan je samo djelić gradskog prostora. Većina još uvijek leži tek nešto ispod površine, a ne u dubokim slojevima, zbog čega je gotovo nadohvat ruku pljačkašima.

Poput drugih sirijskih mjesta i Palmira je bila pljačkana u povijesti, no s obzirom na ponašanje Islamske države u Iraku postoji opravdana bojazan od sustavnog uništenja padne li Palmira u njezine ruke.

Ako se to dogodi, važno poglavlje bliskoistočne povijesti i kulture postat će još jednom žrtvom tragičnog sukoba u Siriji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Mađarska uvodi mjere za dolaske iz rizičnih zemalja

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska od srijede uvodi nova ograničenja putovanja kako bi spriječila širenje koronavirusa, najavio je u nedjelju šef kabineta premijera Viktora Orbana, po kojemu se te mjere ne odnose na Hrvatsku.

Pod novim pravilima mađarski državljani koji se vraćaju iz rizičnih zemalja s crvene ili žute liste morat će proći zdravstvenu provjeru na granici i ići u karantenu. Karantena se može izbjeći jedino s predočena dva negativna testa na covid-19 stara najviše pet dana, najavio je Gulyas.

Ista pravila vrijedit će i za strance koji dolaze iz zemalja sa žute liste, dok će onima s crvene ulazak u Mađarsku biti zabranjen.

Mađarska je ukinula većinu ograničenja u svibnju i otvorila svoje granice za putnike iz zemalja EU-a i susjednih, trećih zemalja.

Gergely Gulyas rekao je da su nova ograničenja potrebna kako bi se koronavirus zadržao “izvan granica” i izbjeglo ponovno zatvaranje zemlje.

“Ove restrikcije su zbog zaštite naše slobode”, rekao je Gulyas.

Albanija, Kosovo, Crna Gora i Ukrajina, između ostalih, nalaze se na crvenoj listi.

Srbija, Bugarska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo su na žutoj listi, dok se u i iz Hrvatske zasad može slobodno putovati.

Tranzit i teretni prijevoz, kao i poslovna putovanja su izuzeci, ali će se provoditi zdravstvene provjere na granici.

Mađarska, u kojoj ima oko 10 milijuna stanovnika, bilježi 4.234 slučajeva koronavirusa i 595 mrtvih. U nedjelju je izvijestila o pet novih slučajeva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Bill Gates poziva na raspodjelu lijekova i cjepiva za covid-19 najpotrebitijima

Objavljeno

na

Objavio

Milijarder filantrop Bill Gates pozvao je da lijekovi za covid-19 i potencijalno cjepivo budu dostupni zemljama i ljudima kojima su najpotrebniji, a ne “onome tko više plati”, rekavši da će oslanjanje na tržišne uvjete produljiti smrtonosnu pandemiju.

“Ako jednostavno dopustimo da lijekovi i cjepivo odu onome tko najviše plati, umjesto ljudima i mjestima gdje su najpotrebniji, imat ćemo dužu, nepravedniju i smrtonosniju pandemiju”, rekao je osnivač Microsofta u video poruci objavljenoj u subotu tijekom virtualne konferencije na temu covida-19 koju je organiziralo Međunarodno društvo za borbu protiv AIDS-a.

“Trebamo da čelnici donesu ove teške odluke o distribuciji koja se temelji na jednakosti, a ne samo na čimbenicima koje određuje tržište.”

Sa stotinama projekata kojima je cilj pronaći cjepivo i vladama u Europi i SAD-u koje ulažu milijarde dolara u istraživanja, ispitivanja i proizvodnju, postoji zabrinutost da bi bogatije nacije mogle za sebe osigurati obećane lijekove protiv koronavirusa, ostavivši zemlje u razvoju praznih ruku.

Europska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija upozorile su na nezdravo nadmetanje u pronalasku lijeka koji će biti ključan za spašavanje života i rješavanje ekonomskog kaosa koji je izazvao virus, dok su neki dužnosnici u Washingtonu rekli da će im prioritet biti američki građani.

Gates je rekao da su napori počeli prije dva desetljeća kao borba s globalnom HIV/AIDS krizom, kad su se zemlje udružile kako bi pronašle i lijek učinile dostupnim u većem dijelu svijeta uključujući i Afriku te da to može služiti kao model da se lijek za covid-19 učini široko dostupnim.

Kao primjere je izdvojio Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije iz 2002. godine i Predsjednikov izvanredni plan za AIDS sa sjedištem u SAD-u kojima je cilj bio dostaviti ljudima lijekove da se bore s nekima od najsmrtonosnijih bolesti.

“Jedna od najboljih lekcija u borbi protiv HIV-a/AIDS-a je važnost izgradnje velikog, poštenog globalnog distribucijskog sustava kako bi lijekovi stigli do svih”, rekao je Gates. (Hina)

Višnja Starešina: Trump vs. Gates – Korijeni sukoba u sjeni pandemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari