Iz Svijeta
ISIL se ne može pobijediti samo udarima iz zraka
Borbeni napori protiv vojske Islamske države u Iraku i Levantu (IS ili ISIL) ulaze u novu fazu – Pentagon je izvijestio da se “vojna akciju protiv terorista IS-a vodi uz pomoć lovaca, bombardera i raketa Tomahawk”, a u akciji uz snage SAD-a sudjeluju i partneri s Arapskog poluotoka.
Vojni analitičari s kojima smo razgovarali kažu da će Hrvatska sudjelovati tako što će iračkoj vojsci i kurdskim snagama koje se bore protiv boraca ISIL-a slati znatne količine oružja i vojne opreme iz naših zaliha – od pješačkog oružja preko protuoklopnog oružja do minobacača, mina, streljiva… Može se očekivati, kažu, kako će naša vojska sudjelovati i u obuci boraca koji se bore protiv ISIL-a.
Što SAD od Hrvatske kao saveznice uopće očekuje, pitali smo analitičara portala Obris.org Igora Tabaka.
Kako je naše zrakoplovstvo, kao i mornarica, tehnološki jako zastarjelo, ostaje naša kopnena vojska. No, budući da SAD kaže kako kopnenu vojsku neće slati u Irak i Siriju, kao mogućnost našeg angažmana ostaje obuka iračkih, kurdskih i sirijskih vojnika koji se bore protiv ISIL-a. Obuka se može događati i u inozemstvu i u Hrvatskoj. Uostalom, mi smo već u Hrvatskoj obučavali iračku vojsku – govori Tabak i dodaje kako je realno očekivati da će Hrvatska međunarodnoj koaliciji protiv ISIL-a pomagati i isporukom oružja i vojne opreme. Kurdima smo već isporučili pošiljku vojne tehnike, a prije dvije godine oružje smo, preko posrednika, slali i sirijskoj oporbi koja se borila protiv snaga Bashara al-Assada.
Vojni analitičar Fran Višnar sluti da će apetiti SAD-a prema saveznicima s vremenom biti sve veći, pogotovo ako zračni udari ne budu dali željene rezultate.
– Ne znam hoće li Hrvatska moći samo jednom nogom stajati u toj operaciji. Dakle, slanjem oružja i vojne opreme kurdskim i iračkim snagama koje se bore protiv ISIL-a te obukom vojnika. Naime, ISIL stalno jača i vrag je odnio šalu jer u Iraku su ozbiljno ugroženi američki geostrateški interesi. SAD nipošto ne može prihvatiti situaciju u kojoj bi ISIL kontrolirao iračku naftu. Takva sila kao što je ISIL ne može se pobijediti udarima iz zraka. Mora ih se poraziti kopnenom vojskom, i to najsuvremenijim snagama. SAD će morati okupiti koaliciju zemalja koje su spremne u Irak poslati svoje vojnike. Čak i ako udari iz zraka budu uspješni, to će SAD-u dati samo predah. Amerikanci jednostavno moraju imati snage spremne za kopnenu intervenciju – rekao je Višnar. Dodaje kako sve to ne znači da će Hrvatska svoje vojnike poslati u Irak i Siriju jer je raspoloženje javnosti takvo da Vlada, čak i kad bi tražila, za takvu akciju ne bi dobila podršku.
Sigurnosni rizici
Analitičar portala Obris.org Igor Tabak objašnjava da svaki angažman, pa tako i sudjelovanje Hrvatske u međunarodnoj koaliciji protiv ISIL-a predvođenoj SAD-om za sobom, naravno, povlači i određene sigurnosne rizike – ali kako je zasad fokus djelovanja pripadnika ISIL-a ponajprije usmjeren na Irak i Siriju, odnosno na stabiliziranje situacije u područjima koje su nakon vojnih akcija stavili pod svoju kontrolu.
Mogući scenariji: Hoće li zračni udari na ISIL biti dovoljni
1. Amerikanci sa saveznicima udaraju po ISIL-u iz zraka
Američko ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica udaraju po položajima ISIL-a, a u akciju se uključuju i borbeni zrakoplovi saveznika. Hrvatska u ovoj fazi borbe protiv ISIL-a u Siriji i Iraku, naravno, ne sudjeluje.
2. Hrvatska može obučavati borce i slati oružje
Naravno da SAD od svojih saveznika očekuje da se uključe u napore za uništavanje ISIL-a. Mi ćemo vjerojatno slati oružje i vojnu opremu, a možemo i obučavati vojnike koji se bore protiv ISIL-a.
3. Moguće je i slanje kopnenih snaga u Irak
Ako zračni udari te kurdske i iračke snaga na tlu ne budu dovoljni, SAD će ići u okupljanje savezničkih kopnenih snaga spremnih za intervenciju
(MarkoŠpoljar/VL)
Što vi mislite o ovoj temi?
Iz Svijeta
Putin danas u posjetu Srbiji, čuva ga 5.000 srpskih i 300 ruskih policajaca
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dolazi u četvrtak u službeni posjet Srbiji gdje bi ga, kako je najavljeno, trebalo dočekati oko 70.000 ljudi iz cijele zemlje čiji će dolazak u prijestolnicu organizirati proruski „nevladin sektor i patriotske organizacije“, dok je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) angažirala lokalne odbore diljem Srbije oko dolaska svojih članova i pristaša u Beograd.
Uz sigurnosne mjere na najvišoj razini, o Putinovoj sigurnosti će, kako je najavljeno, brinuti više od 5.000 srbijanskih policajaca i pripadnika tajnih službi te oko 300 do 350 ruskih pripadnika sigurnosti koji su, kako tvrde srbijanski mediji, ranije ovog tjedna već doputovali u Beograd.
Putina će u zračnoj luci Nikola Tesla dočekati domaćin, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a svečani doček ruskom šefu države bit će priređen ispred Palače Srbija, u kojoj potom slijede razgovori Vučić-Putin, ministarski sastanci u širem formatu te susreti državnih izaslanstava.
U fokusu dvojice predsjednika bit će, među bilateralnim temama, i aktualna situacija u regiji, prije svega pitanje Kosova, čiju neovisnost Rusija ne priznaje i pruža potporu Srbiji u UN-u i međunarodnim organizacijama i institucijama.
Najavljeno je da će dvije zemlje potpisati dvadesetak sporazuma, memoranduma i protokola o suradnji, od gospodarstva i infrastrukture do znanosti i kulture.
Zbog Putinova posjeta Beograd će danas imati poseban režim prometa, brojne ulice bit će zatvorene, pojedine od njih još od srijede u 22 sata do večeras u 20 sati, a u svim gradskim školama je najavljena skraćena nastava.
Putinu u čast fontana na beogradskom Trgu Slavija, pored koje će proći na putu do Hrama Svetog Save, gdje ga očekuje mnoštvo građana iz cijele Srbije, bit će u bojama ruske i srpske nacionalne zastave – bijeloj, plavoj i crvenoj.
Skup građana iz cijele Srbije i Beograda, koji će ispred najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu pozdraviti ruskog šefa države, započet će u središtu srbijanske prijestolnice u ranim poslijepodnevnim satima, a Putinov dolazak pred Hram Svetog Save očekuje se nešto iza 18 sati.
Šef srpske države Aleksandar Vučić darovat će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tromjesečno mladunče šarplaninca, autohtone pasmine sa Šar planine na Kosovu, tromjesečnog mužjaka čiji pedigre vodi sedam generacija unatrag.
“Riječ je o našoj najstarijoj autohtonoj pasmini, a zna se da predsjednik Putin upravo takve rase voli”, najavili su beogradski elektronički mediji, navodeći da će Vučić pokloniti Putinu i vrijednu pravoslavnu ikonu.
Putinov posjet pratit će oko 600 akreditiranih domaćih i inozemnih novinara, snimatelja i fotoreportera, a u izvješću iz Beograda agencija Associated Press napominje da Putin dolazi u svoj četvrti posjet Srbiji od 2001. godine.
Američka agencija je, prenoseći izvatke iz Putinova intervjua beogradskom tisku u srijedu uoči posjeta, istaknula njegovu ocjenu da “politika SAD i nekih zapadnih zemalja, koja ima za cilj da pojača njihovu dominaciju u regiji, predstavlja ozbiljan destabilizirajući faktor”.
Uoči Putinova posjeta u Beograd je u srijedu navečer već doputovao ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, kojeg je u zračnoj luci Nikola Tesla dočekao njegov srbijanski kolega Ivica Dačić.
S Putinom u četvrtak stižu i ministri trgovine i rada Denis Manturov i Maksim Topilin, ministar za digitalni razvoj, veze i masovne komunikacije Konstantin Noskov te glavni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, objavio je ruski portal “Sputnjik” i najavio da će posjet ruskog predsjednika Beogradu pratiti “iz minute u minutu”, a izravni prijenos većine predviđenih sureta izravno će prenositi i Radio-televizija Srbije.
U svečanom dijelu posjeta, kako je najavljeno, ruski predsjednik predat će srbijanskom šefu države odličje Aleksandra Nevskog za doprinos suradnji dviju država, nakon čega bi se Putin i Vučić trebali obratiti medijima.
(Hina)
Što vi mislite o ovoj temi?
Iz Svijeta
Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH
Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.
Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.
Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa
“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.
“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.
Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.
Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.
Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.
Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU
Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.
Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.
“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.
Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.
“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.
Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.
Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.
“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.
Dayton treba mijenjati
Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.
Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.
Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.
Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.
Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.
Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.
Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.
“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.
Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.
“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.
Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.
Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.
“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.
Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.
(Hina)
miro
