Pratite nas

Gospodarstvo

Isisali su milijarde kuna iz Proračuna:ovo je 12 kapitalaca iz Remetinca

Objavljeno

na

BILO da su bili birani na izborima za parlament ili lokalnu vlast ili da su bili izabrani od Vlade za odgovorna mjesta u državnim tvrtkama ovi ljudi koji su do jučer uživali povjerenje naroda i vlasti danas se nazivaju – kapitalcima iz Remetinca.  Naime, riječ je o najpoznatijim stanovnicima zatvora koji su boravili u pritvoru od 2009. godine godine do danas, a dokazane su im ili se još uvijek dokazuju milijunske malverzacije

IVO SANADER – ratni profiter

Svakako je najveći “kapitalac” Remetinca,  a kao bivši premijer i šef HDZ-a dobio je osam i pol godina zatvora za ratno profiterstvo. Bivši premijer već je pravomoćno osuđen u slučajevima Hypo i Ina-MOL, a zajedno sa svojom bivšom strankom HDZ-om i nekoliko njenih dužnosnika nepravomoćno zbog izvlačenja državnog novca i punjenja HDZ-ova crnog fonda preko agencije Fimi media.

Sudi mu se zbog primanja mita u slučaju Planinska, u srpnju bi mu trebalo početi novo suđenje u slučaju HEP-Dioki, a čeka ga i nepotvrđena šesta optužnica kojom ga se tereti da je HEP oštetio za 650 milijuna kuna potičući tadašnju upravu da šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju prodaje struju ispod tržišne cijene.

NADAN VIDOŠEVIĆ – umjetnička zbirka i šteta od 35 milijuna kuna

Tereti se za aferu Remorker zbog kojeg je bio u višemjesečnom pritvoru u Remetincu, a sumnjiči ga se za izvlačenje 35 milijuna kuna. Na čelu HGK bio je od 1995. godine a bio je i predsjednik Hajduka, župan, predsjednički kandidat te predsjednik Uprave Kraša.

Od poznatih nekretnina posjeduje  obiteljsku kuću u Zagrebu, imanje sa šumom u Gorskom kotaru, turistički objekt u Omišu, zemljište u Medulinu, šumsko i poljoprivredno zemljište u Pisarovini te zemljište u Kupresu u BiH.

Poznat je i po skupocjenoj zbirci umjetnina.

IVAN MRAVAK – bivši stanovnik Remetinca težak najmanje 650 milijuna kuna

Ivan Mravak tereti se za štetu od čak 650 milijuna kuna zbog prodaje jeftine struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju.

Već je prije nagodbom dobio godinu i pol dana zatvora priznajući da je  2007., po nalogu tadašnjega glavnog rizničara HDZ-a Mladena Barišića, za HDZ pribavio 600.000 kuna.

NEVENKA JURAK, MLADEN BARIŠIĆ I BRANKA PAVOŠEVIĆ – Milijuni za HDZ

Najveća korupcijska afera  u Hrvatskoj svakako je ona Fimi media, a proglašeni su krivima Ivo Sanader, Mladen Barišić, Ratko Maček, Branko Pavošević, Nevenka Jurak, Anita Lončar-Papeš, Bojan Dimića, Hrvatska demokratsku zajednica i trgovačko društvo Fimi media.  Afera je bila teška sedamdesetak milijuna kuna.

Barišić je dobio tri godine zatvore, Pavošević godinu i pol, a Nevenka Jurak dvije godine zatvora.

JOSIP PROTEGA – Bankomat težak 225 milijuna kuna

Josip Protega bio je na čelu Hrvatske poštanske banke, a afera bankomat bila je teška 255 milijuna kuna. I Protega je proveo mjesece u Remetincu.

“Nesavjesnim poslovanjem napravljena je velika šteta Hrvatskoj poštanskoj banci.Uprava HPB-a lažno je prikazivala i poslovanje te sebi isplaćivala nepripadajuće bonuse”, stoji u optužnici.

ROBERT JEŽIĆ – Vole ga predsjednici i bivši premijeri

Rober Ježić bivši šef Diokija i bivši vlasnik dnevnika Novi list pravomoćno je osuđen u poznatom slučaju INA-MOL prema kojoj je u državnu kasu trebao vratiti pet milijuna eura. Tereti ga se i malverzacije i u slučaju HEP-DIOKI da je sa Sanadervom poticao tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka da njegovim  tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.

Ukupna šteta procijenjuje se na oko 60 milijuna kuna.

DAMIR POLANČEC – Spice boy

Damir Polančec bivši je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva u vladama premijera Ive Sanadera i premijerke Jadranke Kosor. Dobio je deset mjeseci zatvora za izradu nepotrebne studije te za aferu Reflektori.

USKOK ga je teretio da je ustrojio zločinačku organizaciju koja je raznim dioničarskim transakcijama koprivničku Podravku oštetila za oko 400 milijuna kuna.

MARINA LOVRIĆ MERZEL – Kuma s Remetinca

Bivša sisačko-moslavačka županica još je jedna bivša stanovnica Remetinca. Osumnjičena za više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave, primanje mita i pranje novca.

Županiju je oštetila za više od 10,5 milijuna kuna

MILAN BANDIĆ – Dosadašnja šteta od 20 milijuna kuna

Zagrebački gradonačelnik i aktualni stanovnik Remetinca Milan Bandić tereti se za Uskok jednog od najpoznatijih hrvatskih političara tereti za niz koruptivnih nedjela povezanih u više slučajeva u kojima je Bandić naveden kao poveznica svih osumnjičenika, s izuzetkom dva sumnjiva zapošljavanja za koja je navodno odgovoran Ljubičić.Ukupna šteta procijenjuje se na oko 20-tak milijuna kuna.

IVAN ČEHOK

Bivšeg gradonačelnika Varaždina teretilo se da je zajedno s poduzetnikom Davorom Pataftom oštetio grad Varaždin za 28 milijuna kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari