Pratite nas

Hrvatska

ISKAPANJE U BRDOVCU: Strijeljanja su trajala tri dana. Tisuće su pobacane u jame koje se tek sada otkrivaju

Objavljeno

na

Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Svjedoci tvrde da ih je bilo četiri tisuće. Što domobrana, što vermahtovih vojnika, uglavnom Folksdojčera iz tzv. Plave divizije.

Uhvaćeni su u povlačenju prema austrijskoj granici. I koncem svibnja 1945. pobijeni na širem području Brdovca, u nizu sela protegnutih kada se od Zaprešića krene prema slovenskoj granici.

Strijeljanja su trajala tri dana. Nitko sa sigurnošću ne može reći koje su točno partizanske jedinice počinile zločin. Mještanima je, naime, strogo bilo naređeno da ne izlaze iz kuća. Leševe ubijenih vidjeli su poslije, kada su partizani otišli, piše Slobodna Dalmacija

– Dovodili su ih u grupama od po četiri ili šest. Bili su goli. Najprije su ih skinuli, a onda vezali žicom i tako vodili na likvidaciju. Zarobljenike su dovodili predvečer, a smaknuća su bila noću. Svi u selu morali su biti u kući. Nije se smjelo paliti svjetlo, niti se smjelo izlaziti. U kuće koje su bile bliže nasipu dopirali su jauci. Dozivali su djecu, svoje žene, jaukali… Cijelim selom odzvanjali su rafali – ispričao je svojedobno za Večernji list Pavao Kutarčić iz Ključa Brdovečkog. U to je doba imao 15 godina.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja objavila je u ponedjeljak da je koncem siječnja provela terensko istraživanje na preko 2400 četvornih metara u tom kraju te da je na lokaciji Prudnice u općini Brdovec pronašla posmrtne ostatke žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Kada vremenski uvjeti postanu pogodniji, poručili su u Ministarstvu branitelja, krenut će se s drugom fazom: ekskumacijom posmrtnih ostataka.

Prema prvim informacijama, tamo bi se moglo nalaziti između 200 i 300 tijela ubijenih pripadnika poražene vojske nakon Drugog svjetskog rata.

Ministarstvo branitelja priopćilo je da su tijekom terenskog istraživanja kroz razgovor s mještanima prikupljena dodatna saznanja o grobištima na području općine Brdovec. To je inače bio kraj u kojemu tijekom Drugog svjetskog rata praktički nije ispaljen ni metak. Njihova apokalipsa počinje u danima kada je rat završio.

Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

– Nakon što su ih pobili, partizani su samo otišli. Sjećam se glava, ruku, nogu koje su virile iz zemlje. Morali smo ih pokopavati. Sjećam se da su u jednu jamu pobacali toliko leševa da se nije mogla zatrpati, pa su se mrtva tijela morala prebacivati u drugu – ispričao je jedan svjedok.

U brdovečkom kraju u tim danima nije bilo puno muškaraca. Većina ih je bila mobilizirana u domobrane, pa su u selima ostali žene i djeca. Lipanj je te 1945. bio izuzetno vruć.

– Doslovce je kipjelo iz tih grobnica. Krv je izlazila iz zemlje, a žene su dolazile i motikama zgrtale zemlju preko te krvi ne bi li je prekrile – ispričao je drugi svjedok, piše Slobodna Dalmacija

U selu su prikupili živo vapno. Polijevali su ga preko tijela kako bi spriječili smrad i širenje zaraze. Na listi partizanskih zločina u okolici Zagreba koju su objavljivali desničarski portali u općini Brdovec se navode 10 lokacija masovnih grobnica: u šumi Janekovićevo, na brdovečkom groblju, u Ključanskoj Gmajni, Hercegovu, kod Rasadnika, u Javorju, u Ključu Brdovečkom, Prudnicama, u Pancer grabi i u Šenkovcu.

Za Prudnice se navodi okvirna brojka od oko tisuću žrtava.

 

Probnim iskapanjima otkrivena još jedna grobnica žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Izborna šutnja se krši manje u odnosu na sve dosadašnje izbore

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Izborna šutnja, koja je na snazi u subotu i nedjelju, u Hrvatskoj se u subotu kršila manje u odnosu na sve dosadašnje izbore, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Građani se uglavnom pritužuju na SMS poruke, objave na društvenim mrežama, traže zaštitu osobnih podataka, pitaju se odkud nekim izbornim sudionicima njihove adrese na koje su dobili izborne pošiljke, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Te pritužbe, ovisno o njihovu karakteru, DIP prosljeđuje HAKOM-u, odnosno Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Ne možemo reći da se radi o poplavi pritužbi, „dosta ih je manje“ u odnosu na sve dosadašnje izbore, ističe potpredsjednica DIP-a.

Za kršenje izborne šutnje na izborima za Hrvatski sabor zakon ne predviđa kazne, no iz DIP-a pozivaju na etično postupanje izbornih sudionika i medija.

Fabijančić-Križanić ističe i kako se birački odbori pripremaju za parlamentarne izbore u nedjelju.

Odborima se dijeli izborni materijal (glasački listići, glasačke kutije, zapisnici itd.), svi su odbori popunjeni i vjerujem da će uspješno obaviti zadaću, kazala je.

Zbog pandemije koronavirusa, na gotovo sedam tisuća biračkih odbora u zemlji u inozemstvu, velika je odgovornost u provedbi izbora.

Zbog mjera zaštite od zaraze, prostoriju u kojoj se nalazi biračko mjesto potrebno je prozračivati više puta na izborni dan, glasačke paravane, kojima se štiti tajnost glasovanja, treba postaviti tako da se poštuje međusobna udaljenost birača od metra i pol, a istu udaljenost treba poštovati i kod postavljanja glasačke kutije i članova biračkog odbora. Na ulazu u prostoriju u kojoj je biračko mjesto na vidljivo se mjesto postavlja dezinficijens za ruke.

Za vrijeme glasovanja članovi biračkog odbora moraju međusobno održavati fizički razmak od metra i pol, obavezno nose maske, preporučuje im se nošenje rukavica.  One su obvezne za člana biračkog odbora koji identificira birača, odnosno uzima njegove isprave u ruke.

Članovi biračkog odbora brinu da se površine koje se često dodiruju (kvake, stolovi, kemijske olovke i slično) više puta dnevno prebrišu dezinficijensom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić: Brine porast broja oboljelih, ali uz mjere situacija je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je u subotu da je brine porast broja oboljelih u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, dodavši međutim da se uz pridržavanje propisanih mjera situacija može držati pod kontrolom.

“Među oboljelima u susjednim državama je puno hrvatskih državljana i zaraza je u Hrvatsku unesena većinom preko naših građana, državljana koji su bili u posjeti susjednim zemljama, a ne da su je donijeli ljudi koji žive tamo. Jako je važno da budu oprezniji da se ne kreću previše među rizičnim skupinama, kazala je Markotić u Dnevniku Nove TV.

Ravnateljica Klinike „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu naglasila je da među simptomima iz početka epidemije – kada je među oboljelima 20 posto ljudi imalo simptome težih kliničkih oblika, a 80 posto lakših – i sada nema bitnije razlika.

“Vidjet ćemo u kojem će smjeru ići stanje s novooboljelim. Najvažnije da se vrlo brzo otkriju oboljeli, što nam omogućava puno veća mogućnost dijagnostike, kazala je i dodala da su određene pojačane kontrole napravljene, i gdje bude identificirano rizično mjesto, da će se ondje primijeniti strožje mjere”.

Za lijek Ramdesivir je kazala da je pokazao određenu učinkovitost i da je dobio jednu vrstu ubrzanog odobrenja za primjenu, te da bi taj lijek, iako se za nj ne može reći da je „nešto jako spektakularno“, „mogao pomoći u određenim situacijama“.

Hrvatska je poslala Europskoj komisiji svoje planove i potrebe u vezi toga lijeka, kao i sve duge zemlje, kazala je.

Glede cjepiva je kazala da se svi dosadašnji rezultati ispitivanja drže tajnima dok se kliničke studije završe i da informacije ovise o tome što pojedine institucije govore. Ono što ohrabruje jest da je više cjepiva u trećoj kliničkoj fazi, što znači da se bliži rezultati, a kakvi će biti vidjet ćemo, zaključila je.

U Hrvatskoj je, naime, značajno porastao broj zaraženih koronavirusom, a prema podacima Nacionalnog stožera u subotu do 14 sati je bilo 86 novozaraženih. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari