Pratite nas

Povijesnice

ISKRENE ČESTITKE! Legendarna 113. Šibenska brigada danas slavi svoj 26. rođendan

Objavljeno

na

Legendarna 113. brigada osnovana je 19. lipnja 1991.godine kao 113. Brigada Zbora narodne garde, s Antom Ljubičićem na čelu. Okosnicu postrojbe sačinjavali su pripadnici iz pričuvnog sastava MUP-a i dragovoljci šibenskog kraja organizirani u sklopu Policijske uprave Šibenik. Polovicom srpnja 1991. godine postrojba se popunjava mobilizacijom, te se naoružava i ojačava aktivnom satnijom.

Zapovjedništvo 113. brigade organiziralo je i uspješno provelo sveobuhvatnu obranu napadnutog Šibenika, kao i područja u šibenskom zaleđu. U prosincu 1992. godine, u sklopu preustroja oružanih snaga RH, 113. brigada postala je djelatno-ročnopričuvna brigada sa zadaćom izobrazbe i obučavanja ročnih vojnika, te istodobno dio postrojbe drži crte obrane u skradinskom i vodičkom zaleđu.

Postrojba je u cjelini sudjelovala u svim značajnijim bojnim akcijama i operacijama Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata, pa je u skladu s tim velik broj pripadnika pohvaljen, nagrađen i odlikovan. Po okončanju ‘vatrenog’ angažmana 113. brigada radi i djeluje u skladu s mirnodopskim ustrojem oružanih snaga RH.

ISKRENE ČESTITKE 113. Šibenskoj brigadi

Uredništvo portala Kamenjar.com

Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – Rujanski rat – 16.09.1991.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. studenog 1991. – Vukovar Zlatnih dukata

Objavljeno

na

Objavio

Šture informacije koje su mjesecima stizale iz okupiranog Vukovara nisu dale ni naslutiti kakva sudbina čeka mučenike grada heroja.

Nije izostala potpora njegovim braniteljima koja je stizala iz svakog kutka Hrvatske, pa bar i pjesmom.

Tako je bilo i 17. studenog 1991. na kraju Dnevnika Hrvatske televizije kada je predstavljena pjesma Zlatnih dukata „Vukovar“ koje se i danas rado sjećamo.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica porazila jugomornaricu

Objavljeno

na

Objavio

Poslije dva dana silovitih borbi 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu.

Njome je prekinuta blokada hrvatskih luka, a poražena jugo-mornarica morala se povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.

Osim toga, bilo je to prvi put u povijesti ratovanja da je neki ratni brod napadao grad po kojem je dobio ime.

U borbi za hrvatski Jadran diverzanti su dva dana prije u uvali Bobovišća na Braču improviziranim vođenim torpedom potopili neprijateljski patrolni čamac “Mukos”.

Ubrzo su posade ostalih brodova i jugo-vojnici iz ratne luke Lore i drugih svojih uporišta otvorili žestoku vatru koja je potrajala cijelu noć. Sutradan ujutro zapucali su i ratni brodovi taktičke grupe “Kaštela” iz Splitskog kanala, ne mareći za cilj. Osim Splita, bombardirani su otoci Brač i Šolta, a u napadu je uz potporu taktičke grupe “Vis” sudjelovalo i šest bojnih zrakoplova.

U Splitu su pogođeni mnogi civilni objekti. Poginula su dva hrvatska pomorca, a šestero je građana ranjeno. Razaranja su pretrpjela i mjesta na zapadnoj obali otoka Brača, te Grohote na Šolti.

Kada od prosvjeda nije bilo ništa, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Sveto Letica izdao je jednostavnu zapovijed: “Raspali!” Hrvatske postrojbe, naoružane poluispravnim topovima na najnižoj granici uporabne vrijednosti, snažno su uzvratile.

Pogodile su i oštetile razarač “Split” i jednu topovnjaču, a iznad otoka Brača i Šolte srušile su dva zrakoplova. Agonija jugo-mornarice nastavila se i sljedeći dan. Oštećeni razarač dvije su topovnjače oteglile Bračkim i u Hvarskom kanalu spojile se s borbenom grupom “Ploče” dok ih je na izlazu čekala taktička skupina “Vis”. Uskoro je počeo novi sukob s hrvatskim obalnim bitnicama Lovište na Pelješcu i Blace na Korčuli.

U Hvarskom kanalu tada se našlo ukupno devet brodova, koji su i po broju i vatrenoj moći bili višestruko jači od hrvatskih snaga. U velikoj bitki neprijatelju su potopljena dva plovila, a više ih je oštećeno. U povlačenju prema otočiću Šćedru preostali brodovi naišli su na vatru topničkih bitnica iz Črne Luke i rta Privale, ali je magla spriječila njihove nove gubitke.

Naposljetku su se jugo-brodovi povukli u svoje baze da iz njih više nikada ne isplove, osim prema svom posljednjem uporištu – zaljevu Boki Kotorskoj. U siječnju 1992. jugomornarica je morala napustiti ratnu luku Loru, a u svibnju i otoke Vis i Lastovo.

 

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari