Pratite nas

Vijesti

Ako je ovo Islam koji treba pustiti u Europu glasno treba reći NE.

Objavljeno

na

Islamu koji poziva na smrt nema mjesta u normalnome svijetu.

Ne mogu, neću i ne želim povjerovati da je ovo Islam!? Kako povjerovati da postoje ljudi, uz to kažu da u nekoga i nešto vjeruju, a kliču riječi smrti, vješanja, osvete, kazne? To čujemo od pripadnika Islama u Pakistanu ovih dana, piše fra Mario Knezović.

To čujemo od vođa pakistanskih vjernika Islama. Mase, svjetina uzvikuje da se objesi, smakne žena, majka petero djece, zato što je dodirivala bocu s vodom, što je po nekakvim pravilima Islama blastfemija ili povreda vjere. Vidjevši kako fanatično urlaju po ulici meni se nameće pitanje jesu li upravo ti što kao brane Islam tog dana dodirivali bocu s alkoholom ili kakvim drugim opijatom što Islam brani? Ne vjerujem da nisu! Kakvo licemjerstvo.

Ako je ovo Islam koji treba pustiti u Europu glasno treba reći NE. To NE ne znači NE drugoj vjeroispovijesti, drugačijim mišljenjima. To NE mora biti NE fundamentalizmu koji se očituje bez imalo ljubavi, razuma i iskrenoga nasljedovanja, kako kažu, proroka Muhameda.

Ovakav Islam, koji je zvjerski očitovan u Pakistanu, mora biti sramota za sve pripadnike te vjere. Osobno bih se grozio da se kršćani, u današnje moderno doba, negdje ovako okupe i traže smrt za pripadnika Islama. Reagirao bih. Sramio bih se.

Dobro bi bilo da se pripadnici Islama s naših prostora, ali i cijeloga svijeta, ograde od ovakve bolesne prezentacije Islama koja se može svesti samo na mržnju i pomahnitali delirij. A kršćanska Asija Bibi je kazala da se nikome nema ništa pravdati jer samo vjeruje u Isusa Krista i ako je to krivica spremna je u smrt. Svi koji su je htjeli pomoći i zakonodavno zaštititi su smaknuti ili su morali pobjeći iz zemlje u kojoj je Islam sve samo ne vjera koja širi ljubav i dobrotu, napisao je fra Mario Knezović.

P.s. Ne želim ni pomisliti da bi kod ovakvih islamista iz Pakistana Željko Komšić dobio većinu glasova! (A ove fotografije govore o kakvim se zaluđenim ljudima radi)

Asia Bibi – Jeziva priča o blasfemiji, kršćanki i islamistima koji ju žele mrtvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Malenica objasnio kako do ‘e-Propusnice’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar uprave Ivan Malenica danas je predstavio uslugu e-Propusnica kojom se digitaliziraju propusnice koje građanima omogućuju kretanje unatoč zabrani napuštanja prebivališta i stalnog boravišta uvedenoj zbog epidemije koronavirusa. Usluga je dostupna na stranici epropusnice.gov.hr.

To će u praksi značiti umrežavanje podataka, brže procedure i strože kontrole, tako da će na koncu automatski ipak biti teže doći do propusnice nego što je to bio slučaj do sada. I dalje će ih izdavati poslodavci, liječnici i stožeri civilne zaštite, ali će podaci biti grupirani na jednom mjestu. Razmjenom podataka između državnih tijela vidjet će se je li osoba koja je tražila i dobila propusnicu uistinu imala pravo na nju. Na primjer, ako netko ima tvrtku s jednim zaposlenim, neće moći tek tako izdati propusnice za pet-šest prijatelja jer će odmah reagirati Porezna uprava. Ide se i u reviziju postojećih propusnica.

– Od danas će se, kada starta ova usluga, kroz sustav e-Građani moći zatražiti i izdati digitalne propusnice, a sustav će provjeravati valjanost svih podataka koje podnositelj stavi u svoj zahtjev. Osnovni cilj je stvoriti jedinstveno mjesto pristupa izdanim propusnicima, čime se smanjuje mogućnost zlouporabe i olakšava sustav kontrole izdanih propusnica, rekao je Malenica na konferenciji za novinare, dodajući da će se moći provjeriti i sve prethodno izdane propusnice. Neće biti moguće izdavanje propusnica za osobe u samoizolaciji.

Uslugom e-Propusnica omogućit će se jedinstveno mjesto pristupa izdanim propusnicama, čime će se smanjiti mogućnost zlouporabe te učinkovitiji sustav kontrole izdanih propusnica, priopćeno je iz Ministarstva uprave. Također, omogućit će i pomaganje u identifikaciji osoba koje krše mjere samoizolacije, dodaje se.

Malenica je rekao da je Ministarstvo čim je donijelo Odluku o zabrani napuštanja prebivališta i mjesta stalnog boravka u suradnji s nadležnim resorima iniciralo izradu digitalnog rješenja za e-Propusnicu kako bi rasteretili Stožer i ubrzali sam proces.

– Treba napomenuti da se ne radi ni o kakvoj aplikaciji, već o razvoju usluge u sklopu Centra dijeljenih usluga, jednog od strateških projekata Vlade, rekao je Malenica.

Sustav je namijenjen građanima u dijelu podnošenja zahtjeva prema obiteljskim liječnicima, stožerima civilne zaštite te po potrebi prema poslodavcima. U dijelu izdavanja propusnice usluga je namijenjena pravnim osobama, liječnicima te ovlaštenim osobama u Stožeru civilne zaštite.

U sustav se prijavljuje uslugom e-Ggrađani i NIAS-a korištenjem vjerodajnice, a građani koji nemaju mogućnost moći će i dalje koristiti postojeće načine podnošenja zahtjeva. Građani će dobiti propusnicu u obliku PDF-a koji će moći, na primjer, pokazati policiji na mobitelu ili isprintati. Propusnica ima QR-kod za provjeru.

Cilj je ubrzati i digitalizirati čitav proces te evidentirati sve propusnice i olakšati kontrolu. Apelirao je na građane da budu odgovorni i da traže propusnice samo za neodgodive i nužne situacije i poslove.

– Zlouporabom izdavanja propusnica stavljamo u opasnost čitavu državu, sve građane, rekao je Malenica.

Na pitanje novinara o popisu stanovništva rekao je da se on održava iduće godine.

– Mislim da Državni zavod za statistiku poduzima određene aktivnosti u tom dijelu i da će biti prema planu 2021. godine spreman za popis, rekao je Malenica, piše Hrt.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Vujčić: Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu, treba im pomoći da prežive

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je s najvećim bankama ministar financija Zdravko Marić usuglasio plan da se građanima pogođenima koronakrizom naplata kredita odgodi za tri mjeseca – još se čekaju detalji ove mjere.

Dužnici su se u međuvremenu počeli obraćati bankama od kojih čekaju pisane odgovore, a oporba po uzoru na slučaj Lex franak predlaže poseban zakon i moratorij od godine dana. Više je o svemu otkrio gost RTL-a Danas, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Banke su ponudile moratorij na otplatu kredita od najmanje tri mjeseca, što se čini kao dobra reakcija, ali pitanje je koliko će pomoći i treba li učiniti još što kako bi se pomoglo.

“Mjera tek počinje ovaj tjedan i odgoda potraživanja na tri mjeseca je za prvi korak nešto što je potrebno. Hoće li biti dovoljno, u ovom trenutku je nemoguće reći. Odgoda je prvenstveno za one koji su pogođeni restrikcijama. Ako one potraju, bit će potrebno produljenje. Ako budu relativno kratke, vratit će se gospodarska aktivnost”, rekao je Vujčić.

Dakle, to je dobra volja banaka i one će same određivati po kojim kriterijima ide odgoda. Ipak, SDP je predložio moratorij u trajanju od godinu dana, po uzoru na Lex franak.

“Nisam upoznat s tim, ali bilo koje rješenje mora voditi računa o onome što sam rekao. Jedna je da postoji dio subjekata koji su pogođeni restrikcijama i njima treba omogućiti odgodu. Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje, a u tome mora pomoći i država”, naglasio je Vujčić.

Također, oporba je imala i jedan prijedlog prema HNB-u, taj da se svaka dva tjedna izvještava koliko su novca “upumpale” poslovne banke u gospodarstvo.

“Nisam vidio te brojke, ali skupljamo podatke redovito i redovito ih možemo publicirati. U ovom trenutku je još rano govoriti, ako se misli na akcije koje su povezane s korona krizom, ali za koji tjedan ćemo i to moći publicirati.”

Svjetsko gospodarstvo također je u krizi jer pandemija ima globalni utjecaj. Kao i ona kriza iz 2008. i 2009. Ali, drugačije su…

“Ovo je drugačija vrsta krize jer ona 2008. i 2009. je bila kriza u financijskom sektoru te se prenijela na realni sektor, a ovdje je obrnuto. S tim da je ova kriza i kriza ponude, ali i potražnje pa su makroekonomske politike neefikasne. Teško je poticati potražnju, ako je blokirana ponuda pa bih rekao da je ovo gora kriza, ali trebala bi trajati kraće”, pojasnio je guverner HNB-a.

Prognoza na posljedice koje bi hrvatska ekonomija mogla osjetiti ako kriza potraje tri, šest ili 12 mjeseci, Vujčić nema.

“Vrlo je teško reći, nitko nema kristalnu kuglu. Ali, ako kriza bude relativno kratka, posljedice ne bi trebale biti velike, imamo mogućnost nositi se s time.”

Naravno, HNB prati i tečaj eura, koji blago raste u posljednje vrijeme.

“Analiziramo tečaj, kao i uvijek, on će fluktuirati u rasponima kao posljednja dva i pol desetljeća.”

Turistička sezona svakako će patiti ove godine, pitanje je koliko. To se već osjeti.

“Rekao bih da se na tržištu već vidi da sezona neće biti kao prema planu, a kolike će biti posljedice, znat će se kad vidimo kolika će sezona biti. Prihoda će biti bitno manje, ali vidjet ćemo koliko”, zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari