Pratite nas

Život

Isprazna i zavodljiva terminologija oko prava žena i pobačaja

Objavljeno

na

Nitko, ama baš nitko i nikada, neće moći bilo kojim zakonom i bilo koja država, ponavljam  neće moći zabraniti, bilo kojoj ženi i drugima, pravo na izbor: činiti dobro ili zlo djelo.  Pravo na izbor poba-čaja se upravo tu nalazi, u tom općem pravu na dobro ili zlo. Ne, i ne, drage feministkinje, nitko vam neće moći oduzeti to pravo ako se derogira sadašnji zakon po kojem je nekažnjivo djelo hotimični po-bačaj. Dapače tim zakonom djelo pobačaja država medicinski servisira odnosno sudjeluje u tom  ubojstvu nerođenog djeteta.

[ad id=”93788″]

Tu se uklapa i izjava ili tvrdnja u Slobodnoj Dalmaciji, 29. Svibnja 2016., gospodina Ivice Maštruka, koja glasi:

„ Dosta je sličnosti između društvenih gibanja oko zabrane abortusa u Europi i onoga što je polako na pomolu u Hrvatskoj, tumači i sociolog religije Ivica Maštruko, čiji je osobni stav da bi zabrana pobačaja bio civilizacijski korak unatrag jer o abortusu odlučuje žena i država se nema prava u to miješati“. ( Portal SD, članak pod naslovom: Spasitelji morala opet su se osjetili pozvanima: pokreće li Željka Markić referendum o pobačaju? )

Evo, to je ta zbrka u terminologiji: pravo na pobačaj i zabrana pobačaja. Gospodin Ivica Maštruko nije ni svjestan kako je kontradiktoran. Drugim riječima, ako netko hoće skočiti kroz prozor sa desetog kata ili leći pod vlak neka se nitko pa ni država ne mješa u to! To je slobodan izbor. E ali država neka se miješa(izostavljeno je to reći) kad netko hoće naplatiti ilegalni pobačaj po svojoj cijeni, onda ona treba to regulirati zakonom i novčanom tarifom za obavljeno ubojstvo nerođenog djeteta, jer će isto ubojstvo biti sigurnije po život žene, i obavlja se na državnoj klinici odnosno ginekološkom stolu uz asistenciju „dobre medicinske“ sestre. Vjerojatno i nerođeno dijete imam nekakvu prednost kod podnošenja smrtnih bolova na legalnom ginekološkom  stolu ispred onoga ilegalnog!? Gdje će ga manje boljeti, neka mi neka zagovornica pobačaja odgovori!?

A kad smo kod postojećeg zakona kod nas onda neka isti gospodin iz SD reče ili odgovori: može li se nekome zabraniti da jednoga dana, jednoga  mjeseca jedne godine u 3 poslije pola noći ne iskoči kroz prozor ili pak da netko dan kasnije u isto vrijeme izvrši razbojstvo, upadom u banku te ju popljačka? A de ne govorim o prostituciji i raspačavanju droge? Znajte i vi gospodine Ivica da nikakav Sabor ili zastupnici neće moći nikada donijeti zakon o zabrani pobačaja ili pak zakon o zabrani ubojstva osoba starijih od godinu dana pa dalje  odnosno nakon mjesec dana po rođenju i do izvjesne starosti. I u katoličkoj Crkvi svi znaju da ne postoji  zakon o zabrani ubojstva čovjeka u bilo kojoj dobi, ali svi bi mogli znati da postoji zapovijed: Ne ubij! I razlika je između zapovijedi i zakona.

 Ne kradi, ne laži…, jer ćeš dobiti po prstima. Da, kad ne slušaš tu zapovijed onda te čeka zakon i biti ćeš kažnjen. Kod nas se to zove: Kazneni zakon. E onda tu tek slijede izvjesne zabrane; ubojici, zateknuvši ga na djelu, stavljaju se lisice na ruku i zabranjuje mu se ostati doma ili biti na slobodi te ga se privodi u zatvor. A neki ubojice, tj. oni koji su koristili svoje pravo na izbor, znaju se prikrivati i godinama i do kraja života, a plate nevini. A da nije Kaznenog zakona, što bi sve na svijetu bilo činjenja i počinjenoga. Već sam pisao o tome, kako na Malti( a piše u rečenoj SD) nije zabranjen pobačaj nego nije legaliziran; pa kad se kod nas derogira postojeći zakon oko pobačaja ne znači da će time biti zabranjen, nego više neće biti legalan a nerođena djeca će biti zaštićena postojećim Kaznenim zakonom, što je konačno i normalno jer su ona ljudska bića, tj. nerođeno dijete je čovjek što i znanost potvrđuje.

Nikola Bašić, Vis

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Život

Dođi u Križnicu i osjeti ljubav

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ivana PRANJKIĆ

Tamo gdje je lijepa priroda lijepo se i jelo.  O rezultatima kuharskih ruku gospođe Ruže Fabčić u Dravskoj iži mogli smo se i sami uvjeriti. Osobno sam uvjeren  da ću se uštipaka, piletine s mlincima i veličanstvenog kralja riječne ribe, smuđa iz Dravske iži,  sjećati cijeli život. Tu nadomak restorana i konobe je malo stado jelena lopatara koji su tu da ih se vidi, ali stidljivo vire iz svojih nastambi. Naučili su oni na ljude, ali gledano iz životinjske perspektive, ipak neka ljudi daleko. Zlu ne trebalo, jer gdje je čovjek tu su i gril i peka

Opće je poznata stvar da Republiku Hrvatsku krasi neopisivo bogatstvo flore i faune. Stoga su oči cijeloga svijeta uperene u naše parkove prirode i zaštićena područja. Dolaze ljudi iz različitih krajeva svijeta. Obilaze Hrvatsku. I uistinu, toliko je toga lijepoga da se jednostavno ponekada ne sjetimo, pa i mi, novinari, okom kamere i olovkom, ne zabilježimo male rajeve na zemlji, a ima ih na svakom koraku.

Ako se putnik namjernik možda odluči posjetiti Pitomaču, ako mu nitko ne kaže, onda sigurno sam neće zamijetiti, živopisnu ljepotu jednog malog mjestašca interesantnog imena, do kojega se ne može doći cestom. Da, to je Križnica, a do nje možete pješice preko mosta za pješake ili skelom, neobičnim prijevoznim sredstvom, koja je za vrijeme rata povezivala mnogobrojne hrvatske i bosanske krajeve. Danas povezuje Križnicu sa ostatkom svijeta. Naime, povezuje ostatak svijeta s živopisnom prirodom koju ne možete vidjeti baš na svakom mjestu.

U Križnici živi tek 20-tak stalnih stanovnika, ali unatoč tomu, sva su polja zasijana i rezultati ljudskog rada su na svakom koraku. Polja su zasijana kukuruzom, sojom, pšenicom, a pozornost posebno plijene bezbrojni makovi i njihovi crveni cvjetovi.

Tamo gdje je lijepa priroda lijepo se i jelo.  O rezultatima kuharskih ruku gospođe Ruže u Dravskoj iži mogli smo se i sami uvjeriti. Osobno sam uvjeren  da ću se uštipaka, piletine s mlincima i veličanstvenog kralja riječne ribe, smuđa iz Dravske iži,  sjećati cijeli život. Tu nadomak restorana i konobe je malo stado jelena lopatara koji su tu da ih se vidi, ali stidljivo vire iz svojih nastambi. Naučili su oni na ljude. Gledano iz životinjske perspektive, ipak neka ljudi daleko. Zlu ne trebalo, jer gdje je čovjek tu su i gril i peka.

Prema riječima naše domaćice Ivane Kutleše Dravska iža je otvorena za brojne goste, koji ovdje dolaze iz obližnje Pitomače, ali neki „zapale“ i iz drugih krajeva bijeloga svijeta:

-Križnica a niti naša Iža nikada nisu prazni. Ljudi su tu svakim danom. Najviše ih je subotom i nedjeljom . Dođu na fiš, svježu ribu, janjetinu, piletinu, šarana na rašljama itd… Dođu se proveseliti, odmoriti, kaže Ivana i napominje da je Iža poznata i po podrumu s vinima još iz 18 stoljeća, koja je ovdje proizvodio izvjesni grof…

Dragi prijatelji namjernici, ovdje ćemo stati, jer se Križnicu ne dade opisati. Nju treba doći i vidjeti. Treba ju doživjeti i osjetiti te kušati kulinarske specijalitete. Tako ćete ju najlakše zavoljeti, jer stara narodna mudrost zna reći da ljubav dolazi preko punog želuca. Na kraju, ipak mislimo da je najbolje otići u Križnicu provozati se skelom, napuniti želudac i osjetiti ljubav.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Od danas dopuštena veća slavlja

Objavljeno

na

Objavio

Od danas bi se trebala dopustiti veća slavlja – 100 uzvanika u zatvorenom, do 300 na otvorenom.

Popuštanjem mjera u Crkvi su ponovno dopuštena krštenja, održavanje sakramenata Prve Svete pričesti i Svete potvrde.

O terminima se župnici dogovaraju s roditeljima, a svi se i dalje pridržavaju strogih mjera zaštite od koronavirusa.

Kada će se održati prve pričesti i krizme, odlučuju župnici, no moraju se poštovati propisane mjere. Razmak od dva metra, primanje hostije na ruke, a ako je moguće slavlje održati na otvorenom. U nekim župama prvopričesnici neće imati iste bijele haljinice, a roditelji moraju dati pisani pristanak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari