Pratite nas

Život

Isprazna i zavodljiva terminologija oko prava žena i pobačaja

Objavljeno

na

Nitko, ama baš nitko i nikada, neće moći bilo kojim zakonom i bilo koja država, ponavljam  neće moći zabraniti, bilo kojoj ženi i drugima, pravo na izbor: činiti dobro ili zlo djelo.  Pravo na izbor poba-čaja se upravo tu nalazi, u tom općem pravu na dobro ili zlo. Ne, i ne, drage feministkinje, nitko vam neće moći oduzeti to pravo ako se derogira sadašnji zakon po kojem je nekažnjivo djelo hotimični po-bačaj. Dapače tim zakonom djelo pobačaja država medicinski servisira odnosno sudjeluje u tom  ubojstvu nerođenog djeteta.

[ad id=”93788″]

Tu se uklapa i izjava ili tvrdnja u Slobodnoj Dalmaciji, 29. Svibnja 2016., gospodina Ivice Maštruka, koja glasi:

„ Dosta je sličnosti između društvenih gibanja oko zabrane abortusa u Europi i onoga što je polako na pomolu u Hrvatskoj, tumači i sociolog religije Ivica Maštruko, čiji je osobni stav da bi zabrana pobačaja bio civilizacijski korak unatrag jer o abortusu odlučuje žena i država se nema prava u to miješati“. ( Portal SD, članak pod naslovom: Spasitelji morala opet su se osjetili pozvanima: pokreće li Željka Markić referendum o pobačaju? )

Evo, to je ta zbrka u terminologiji: pravo na pobačaj i zabrana pobačaja. Gospodin Ivica Maštruko nije ni svjestan kako je kontradiktoran. Drugim riječima, ako netko hoće skočiti kroz prozor sa desetog kata ili leći pod vlak neka se nitko pa ni država ne mješa u to! To je slobodan izbor. E ali država neka se miješa(izostavljeno je to reći) kad netko hoće naplatiti ilegalni pobačaj po svojoj cijeni, onda ona treba to regulirati zakonom i novčanom tarifom za obavljeno ubojstvo nerođenog djeteta, jer će isto ubojstvo biti sigurnije po život žene, i obavlja se na državnoj klinici odnosno ginekološkom stolu uz asistenciju „dobre medicinske“ sestre. Vjerojatno i nerođeno dijete imam nekakvu prednost kod podnošenja smrtnih bolova na legalnom ginekološkom  stolu ispred onoga ilegalnog!? Gdje će ga manje boljeti, neka mi neka zagovornica pobačaja odgovori!?

A kad smo kod postojećeg zakona kod nas onda neka isti gospodin iz SD reče ili odgovori: može li se nekome zabraniti da jednoga dana, jednoga  mjeseca jedne godine u 3 poslije pola noći ne iskoči kroz prozor ili pak da netko dan kasnije u isto vrijeme izvrši razbojstvo, upadom u banku te ju popljačka? A de ne govorim o prostituciji i raspačavanju droge? Znajte i vi gospodine Ivica da nikakav Sabor ili zastupnici neće moći nikada donijeti zakon o zabrani pobačaja ili pak zakon o zabrani ubojstva osoba starijih od godinu dana pa dalje  odnosno nakon mjesec dana po rođenju i do izvjesne starosti. I u katoličkoj Crkvi svi znaju da ne postoji  zakon o zabrani ubojstva čovjeka u bilo kojoj dobi, ali svi bi mogli znati da postoji zapovijed: Ne ubij! I razlika je između zapovijedi i zakona.

 Ne kradi, ne laži…, jer ćeš dobiti po prstima. Da, kad ne slušaš tu zapovijed onda te čeka zakon i biti ćeš kažnjen. Kod nas se to zove: Kazneni zakon. E onda tu tek slijede izvjesne zabrane; ubojici, zateknuvši ga na djelu, stavljaju se lisice na ruku i zabranjuje mu se ostati doma ili biti na slobodi te ga se privodi u zatvor. A neki ubojice, tj. oni koji su koristili svoje pravo na izbor, znaju se prikrivati i godinama i do kraja života, a plate nevini. A da nije Kaznenog zakona, što bi sve na svijetu bilo činjenja i počinjenoga. Već sam pisao o tome, kako na Malti( a piše u rečenoj SD) nije zabranjen pobačaj nego nije legaliziran; pa kad se kod nas derogira postojeći zakon oko pobačaja ne znači da će time biti zabranjen, nego više neće biti legalan a nerođena djeca će biti zaštićena postojećim Kaznenim zakonom, što je konačno i normalno jer su ona ljudska bića, tj. nerođeno dijete je čovjek što i znanost potvrđuje.

Nikola Bašić, Vis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Obilježavanje Svjetskog dana oceana 2019

Objavljeno

na

Objavio

 Na Svjetski dan oceana 8. lipnja Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade pridružio se globalnoj proslavi. Suradnjom s Udrugom ‘La Revolution Albatros’ (Francuska), Ronilačkim centrom ‘Vodice dive’, Gradom Skradinom, OŠ Skradin i Dječjim vrtićom Žižula, nizom događanja obilježen je Svjetski dan oceana. Kreatorica događanje je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Događanje je prijavljeno i vidljivo na službenoj globalnoj bazi World ocean day 2019. https://www.worldoceansday.org/events-list

Ovogodišnja tema ‘Rod i ocean’ naglašava uzajamnost djelovanja oba spola  i oceana u postizanju ciljeva održivog razvoja, očuvanja, održivog korištenja mora i zaštite morskih ekosustava. Stoga je kao centralno mjesto odabran estuarij rijeke Krke, susret, uzajamno djelovanje rijeke i mora.

Poznati hrvatski biolog i publicist Goran Šafarek u uvodnoj riječi naglasio je značaj biološke raznolikosti i prenio iskustva s brojnih  svjetskih ekspedicija u kojima je sudjelovao.

„Svjetski dan oceana je prilika za podizanje globalne svijesti o izazovima s kojima se međunarodna zajednica suočava u vezi s oceanima. Pluća našeg planeta, koji osiguravaju najveći dio kisika koji udišemo, oceani su također glavni izvor hrane i lijekova i kritični dio biosfere. Koncept ‘Svjetskog dana oceana’ prvi je put predložen 1992. godine na samitu u Rio de Janeiru kao način da se proslavi zajednički ocean našega svijeta i naša osobna povezanost s morem, kao i da se podigne svijest o ključnoj ulozi koju oceani igraju u našim životima i načinima očuvanja. Ove godine tema Svjetskog dana oceana je ‘Rod i ocean’, kao usklađeno djelovanje oba spola u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima, politika – izrada i upravljanje“ … „Širiti znanje i ne pristajati na neznanje, težiti izvrsnosti, zadaća je svakog od nas…“ – poručila je dr.sc. Ljiljana Zmijanović koordinatorica i kreatorica događanja.

U kino dvorani u Skradinu održana je projekcija svjetskog  dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean,) sniman  u čak 60 zemalja i ovjenčan brojnim međunarodnim nagradama. Procjenjuje se da oceane danas zagađuje oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, koji izravno ugrožava ekosustav cijelog planeta, kao i živote i zdravlje svih ljudi. Stoga je prošlogodišnji Svjetski dan oceana obilježen temom ‘Sprječavanje onečišćenja plastikom i poticanje rješenja za zdrav ocean’.

Osnovnoškolcima, ali i djeci dječjeg vrtića Žižula prezentirana je profesionalna oprema za podvodno snimanje.  Kućišta za podvodno snimanje najmlađima je bio najveći izazov, pa raspravi nije bilo brzog kraja. Događanje su pratile ekološke akcije na području Vodica u organizaciji Ronilačkog centra ‘Vodice dive’, Stipe Birina. Fotografije biološke raznolikosti potpisuje Goran Šafarek. Održavanje radnih sastanaka omogućio je Restoran Visovac, Marija Kovilić, a vizualni identitet događanja Knjigovežnica Vitić, Dalibora Vitića. Cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

55 mladih u narodnim nošnjama primilo sakrament Svete potvrde na Šćitu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju je u župi Rama Šćit bilo svečano.

Razlog je podjela sakramenta Krizme za 55 mladh župljanki i župljana.

U nazočnosti kumova, kuma, roditelja, rodbine, prijatelja te okupljenih vjernika, pod sv. misom koja je započela u 11 sati, biskup Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BIH, podijelio je sakrament svete potvrde.

Svi krizmanici bili su obučeni u jednu od najljepših nošnji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u ramsku narodnu nošnju.

Euharistijsko slavlje uveličali su krizmanici recitacijama, molitvama, prigodnim govorima, čitanjima svetopisanskih čitanja. Tijekom mise pjevao je župni zbor, a na kraju su krizmanici zahvalili biskupu na podijeljenom sakramentu i darovali mu prigodni dar.

Poslije mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje krizmanika s biskupom Tomom kod Ramskog križa, piše Rama-prozor.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari