Pratite nas

Istine i zablude o vezama

Objavljeno

na

Na pitanje o savršenoj vezi zamišljamo prizore romantičnih večera uz svijeće, strastveni seks i neopisivu međusobnu bliskost. O strategijama kako se to postiže već smo se načitali – znamo teoriju, no pomažu li ti savjeti u praksi? Vrlo malo

Na pitanje o savršenoj vezi zamišljamo prizore romantičnih večera uz svijeće, strastveni seks i neopisivu međusobnu bliskost. O strategijama kako se to postiže već smo se načitali: učili su nas kako pronaći i zadržati onoga pravog, kako očuvati ljubav mladom, a strast uzavrelom. Da, znamo teoriju, no pomažu li ti savjeti u praksi? Vrlo malo, jer se većina njih temelji na zabludi. Uvjerenje da se ljubav, a time i vlastiti svijet osjećaja može oblikovati i tako kontrolirati nerealno je i bio bi to pretežak zadatak za baš svaki par. Što je još gore, većina uobičajenih savjeta izaziva osjećaje krivnje, jer stvara dojam da postoje pravi i pogrešni način života u vezi. Pozabavili smo se dvojbenim pretpostavkama koje se skrivaju iza najčešćih savjeta i ispitali zašto bi bilo bolje da većinu njih nismo ni čuli.

 

Zajednički hobiji sjedinjuju

• Pretpostavka: Parovima koji imaju osjećaj da se udaljuju, često se savjetuje da opet počnu stvari raditi udvoje, da pronađu zajednički hobi. Novi hobi probudit će sjećanja i stvoriti iskustva koja povezuju, takva je teza.

• Zabluda: Naravno da je lijepo kad partneri imaju zajedničke interese. No to nije nužno niti je moguće prisilno stvoriti zajedničke interese. I sami znate kako je katkad i pojedincu teško pronaći hobi koji ga doista veseli. Često se prepustimo, pa iako ništa ne mrzimo više od fizičkog napora, partneru za ljubav učlanimo se u teniski klub, i onda nas grižnja savjesti prisili da vikend za vikendom prebacujemo lopticu preko mreže. Ne morate to činiti. Ako partneri nemaju iste hobije, ne znači da su negdje pogriješili – ili od početka imamo zajedničke inetrese ili nemamo. A ako unatoč tome želite pronaći neku aktivnost koja će vas oboje veseliti, samo naprijed, istražujte, ali bez prisile.Nepredvidljivost osigurava strast

• Pretpostavka: Činjenica je da se partneri u dugim vezama zbliže i postanu predvidljivi jedno drugome. Nešto što nas je prije na partneru fasciniralo, nakon nekoliko godina postaje „tipično”, pa se stras stiša. Da bi se strast ponovno uzburkala, partneru treba prirediti novo uzbuđenje.

• Zabluda: A sad iskreno! Niste li se već zapitali kako bi to trebalo izgledati? Moramo li promijeniti vlastiti karakter? Odjednom postati tajanstveni i nedostižni, a zapravo smo otvoreni i volimo razgovarati? To neće funkcinirati, jer se reakcije druge osobe ne mogu predvidjeti: čak i da nam partner prethodno kaže što mu je zanimljivo, možemo posve pogriješiti jer je pitanje hipotetsko. Hoće li odvojeni stanovi pridonijeti uzbuđenju? Za mnoge parove to je svjesno odabrana alternativa. Tako stvaraju određenu distancu kako bi se ponovno mogli zbližiti. Parovi koji tako žive mnoge zgode doživljavaju razdvojeno, pa stoga imaju više tema za razgovor, a u razdoblju kad se ne vide stvara se čežnja. No, oprez: takva se veza temelji na modelu neovisnih partnera, a nismo svi stvoreni za vezu na daljinu.

 

Apsolutna otvorenost znači apsolutnu bliskost

• Pretpostavka: Jedinstvo postoji samo kada znamo sve o drugome i o mnogim stvarima imamo isto mišljenje. Iza toga se skriva trajna čežnja da se kao par tako stopimo da između nas ne može stati ništa i nitko.

• Zabluda: Pogrešno je misliti da dvije osobe mogu postati jedna. Doduše, povremeno nam je potreban osjećaj jedinstva, ali to ne odgovara stvarnosti. U nekim magičnim trenucima osjećamo stapanje, ali taj se osjećaj ne može trajno očuvati. Nedostaje li nam taj dojam sjedinjenosti, često ga pokušavamo prisilno vratiti. Parovi se svađaju satima kako bi pronašli izgubljeno jedinstvo, a najčešće na vidjelo iziđe još više međusobnih razlika. Osjećaj jedinstva paradoksalno se temelji na činjenici da ne dijelimo baš sve. Stoga ne treba inzistirati na slaganju oko baš svega, neke doživljaje možete zadržati za sebe.Malo seksa = loša veza

• Pretpostavka: Sretni su samo oni parovi koji imaju redovit i zadovoljavajući seks. Ako rijetko ili nikad spavamo zajedno, veza je u opasnosti.

• Zabluda: Ne poričemo da je seks jedan od najvažnijih čimbenika veze, ali nipošto nije jedini. Jedna je anketa među dugogodišnjim parovima pokazala sljedeće: povjerenje, ljubaznost i pouzdanost pokazali su se važnijima od dobrog seksa. Jesu li ti ljudi u krivu? Ne, oni se ponašaju u skladu sa svojim potrebama i određuju prioritete. Parove na početku veze povezuje intenzivan ljubavni život. Tko i poslije očekuje jednaku seksualnu strast, mora vezu organizirati na taj način. U to se ubraja distanciranje, bilo psihičko ili prostorno. Osobama kojima to ne odgovara savjet da njeguju seksualni život samo pričinjava nepotreban stres. Bolje bi bilo da istraže zašto uopće zajedno spavaju – možda pristaju na seks partneru za ljubav. Ako se oboje partnera s time slaže, u vezi može biti malo seksa ili ga ne mora ni biti. Ni od kakve koristi nije uspoređivanje s drugim parovima, koji navodno održavaju redovite seksualne odnose.

 

Ljubavna sreća treba “prave” osjećaje

• Pretpostavka: Često polazimo od toga da postoje glumljena bliskost i ljubav. Ali u dobroj vezi postoje samo „pravi” osjećaji.

• Zabluda: Znate li kakvi trebaju biti „istinska” bliskost i „prava” ljubav? Hm, ne znate? U tome i jest problem. Želimo osjećaj koji ne može biti individualniji stisnuti u objektivno mjerljive okvire. Svatko od nas voli onako i onoliko kako i koliko može ovisno o životnoj situaciji i naučenom ponašanju. Ljudi su takvi kakvi jesu i imaju veze kakve mogu imati. Nijedna veza ne može se površno svrstati u ladice „prava ljubav” i „istinska bliskost”. Postoje bezbrojni načini ljubavi, svaki par mora pronaći svoj put.

Prava ljubav je bezuvjetna

• Pretpostavka: Samo ako volimo bez zahtjeva i uvjeta, dajemo partneru pravu ljubav.

• Zabluda: Jeste li ikad vidjeli osobu koja voli bezuvjetno i koju partner istodobno poštuje? Kako biste mogli očuvati poštovanje neke osobe ako joj ne postavljamo nikakve uvjete da budemo zajedno? Naravno, svatko rado čuje: „Volim te bez obzira na to kakav si i što radiš”, ali bezuvjetna ljubav ne postoji, to je samo osjećaj koji nam je povremeno potreban. Pouzdanost i određena spremnost na sukob osnovne su pretpostavke koje su nam potrebne kada želimo zajedno živjeti i voljeti se. Uostalom, čim se dogodi nešto neočekivano, uvjeti se automatski pojavljuju, jer krizne trenutke tijekom veze ne možemo izbjeći. Ne mora biti riječ o prevari – razmislite biste li prijateljici savjetovali bezuvjetnu ljubav prema suprugu, ako je on ostao bez posla i ne pokazuje nikakvu namjeru da pronađe novi?

 

Mali pokloni čuvaju ljubav

• Pretpostavka: Polazimo od toga da je posve prirodno da mali znaci pažnje među partnerima izražavaju i potvrđuju ljubav, a da su oni skupi dokaz dubokih osjećaja.

• Zabluda: Ništa se ne može predbaciti tamnoj čokoladi koju ste donijeli svom dragom zato jer je rado jede. No iza dara se ne mora skrivati ljubav. Stvoriti ili pak očuvati ljubav ne može se poklonom. To nije funkcioniralo niti na školskom dvorištu, pa neće ni sada. I ljubavni rituali poput romantičnog vikenda imaju učinka jedino ako se iza njih skrivaju odgovarajući osjećaji. Partneri imaju istančan osjećaj za to daruje li se što s veseljem i od srca. Najveći poklon koji si partneri mogu dati je ljubav.

Kristina Litvan

facebook komentari

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Documenta napala Predsjednicu zbog Praljka

Objavljeno

na

Objavio

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u petak je prozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović za ‘neodgovornost’ zbog poruke organizatorima promocije knjige “Slobodan Praljak”, ocjenjujući da je njome demonstrirala nedopustiv pritisak na djelovanje Haaškog suda.

Promocija knjige “General Praljak“, održana je u Zagrebu 21. studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti. Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”.

Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom”.

Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”.

Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i “prijezir spram prvostupanjske presude haaškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice suda’)”.

Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost” Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”. A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.

“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s prošlošću. (Hina/Kamenjar)

PREDSJEDNICA O KNJIZI „GENERAL PRALJAK“

 

Akademik Josip Pečarić: Naš general Praljak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari