Pratite nas

BiH

Istjerivanje svojih interesa

Objavljeno

na

[dropcap]Z[/dropcap]a razliku od ranijeg razvlačenja, odgađanja i pokušavanja izbjegavanja raspisivanja referenduma na temelju potpisa Građanske inicijative »U ime obitelji«, vladajući su najednom promijenili svoju taktiku te je Hrvatski sabor u vrlo kratkom roku donio odluku o raspisivanju referenduma 1. prosinca ove godine. Promjenu politike – kako to javno i očituju istaknuti predstavnici vladajućih – ne treba tražiti u promjeni stava prema meritumu referenduma, nego u vremenskom tjesnacu u kojem treba donijeti ustavne promjene da bi se zaštitilo ono što je vladajućima posebno na srcu, a to je nastavak sofisticiranog opstruiranja europskoga uhidbenog naloga. Vladajući su i dalje spremni sve učiniti, progutati i promjenu Ustava koju može donijeti referendum, ali nisu spremni nepristranoj prosudbi prepustiti zločine komunističkog režima i odgovornost onih koji su u tim zločinima sudjelovali.Donošenje te odluke o raspisivanju referenduma na temelju Građanske inicijative »U ime obitelji« u Hrvatskom saboru izrodilo je dosada i nečuven govor mržnje i etiketiranje koji ne bi smjeli ostaviti ravnodušnim nijednog čovjeka kojem je makar minimalno na srcu poštivanje dostojanstva ljudske osobe i poštivanje drugačijega svjetonazora kao i slobode i prava na drugačiji svjetonazor. Predstavnik Hrvatske narodne stranke – Liberalnih demokrata (HNS-LD) u službenom govoru u sabornici 6. studenoga nazvao je građansku inicijativu u koju se uključilo više od 750 tisuća hrvatskih građana »prljavim pokretom« i na taj način teško uvrijedio sve potpisnike zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Zastrašujuće je što toliko netolerancije izbija iz te etikete zastupnika koji je odrastao u današnjoj Hrvatskoj, školovao se na Zagrebačkom sveučilištu i angažirao se u političkoj stranci koja u samom naslovu ima pojam »demokrata«. Koliki je to incident, najbolje bi se razumjelo kad bi takvu etiketu netko netolerantan prišio bilo kojoj manjinskoj skupini u hrvatskom društvu, a na što bi svi s pravom reagirali, od predsjednika države, preko parlamentarnih i drugih političkih stranka, udruga civilnoga društva do medija. Sada, kad je takvo nedopustivo etiketiranje upravljeno građanskoj inicijativi koja štiti višetisućljetnu vrednotu braka, takve su reakcije izostale, a mediji uglavnom nisu ni prenijeli javnosti te nesnošljive, svađalačke i mrziteljske riječi. Ako HNS-LD ima imalo stvarnoga demokratskoga duha u sebi, onda će se barem ograditi od toga pregrubog etiketiranja i govora mržnje.

Premda se treba radovati što je Hrvatski sabor odlučio da se konačno u Hrvatskoj provede referendum na zahtjev birača i da se na taj način nešto dogodi po volji većine, a mimo volje mnogih političara, i premda je potrebno da se što više birača odazove i pokaže kako stvarno diše većina u suvremenom hrvatskom društvu, ne smije se ispustiti pozornost prema svakodnevnim brigama, problemima i potrebama kao i prema neuspjesima vladajućih da odgovore elementarnim potrebama i vitalnim interesima svih članova hrvatskoga društva. Nitko u Hrvatskoj, ni stari ni djeca, a osobito mladi, ne mogu biti mirni nakon novoga potvrđivanja bolne istine da uz Grčku i Španjolsku najviše nezaposlenih mladih ljudi, bez obzira bili visoko obrazovani ili ne, ima Hrvatska. Ta činjenica povlači za sobom daljnje užasne posljedice: ti nezaposleni, osobito visoko obrazovani mladi, iskoristit će svaku priliku da napuste Hrvatsku i svoj kruh počnu zarađivati u drugim zemljama, a Hrvatska će ostati još starija, još bliže izumiranju, jer ti mladi neće ni pomišljati da u Hrvatskoj sklapaju brak, da u Hrvatskoj rađaju djecu. Nema ni glasa udruga civilnoga društva, nema medijskoga prostora ni novinarskih provokacija javnim osobama, nema oglašavanja opozicijskih političara i neparlamentarnih stranka, a kamoli kakva prosvjeda s jasnom porukom da mladi ljudi imaju ljudsko pravo na rad i na brak, da im se to pravo grubo krši politikom i politikantstvom nedefiniranja nacionalnih ciljeva i nedonošenja gospodarske strategije. U takvim okolnostima razumljiva je i procjena australskih znanstvenika da su baš Hrvati u Hrvatskoj najdepresivniji narod u Europi. Odgovorni za sve to mirno istjeruju svoje uske interese i ponašaju se kao da je sve u najboljem redu.

Tek u takvom kontekstu mogu se ispravno razumjeti riječi predsjednika Vlade kad je govorio o vjerojatnosti da MOL proda dionice INA-e, na koje Hrvatska ima pravo prvokupa, i rekao: »Radi se o nekoliko milijarda eura koje treba skupiti, a u takvu vrstu poslovnog avanturizma Vlada nema pravo ulaziti.« Te riječi jasno očituju da nema ni pomisli na to da se tako uspješna i strateška tvrtka uklopi u neku buduću hrvatsku gospodarsku strategiju i od njezina rada osigura što veća korist i za hrvatsko gospodarstvo, za državni proračun i za buduće zaposlenike. I ne pomišlja se da se isprave golemi propusti učinjeni i prilikom prve prodaje dionica, i kasnije prilikom predaje kontrolnog paketa pod čudnim okolnostima i još čudnije odricanje od plinskih polja Hayan i Aphamia u Siriji u koje je – kako u nedjelju 10. studenoga prenosi Novi list – INA prije dolaska MOL-a uložila oko milijardu dolara, a današnja im je vrijednost do 20 milijarda dolara. Vlada očito i ne želi pokušati okupiti domaći kapital, a istodobno će, kako se sve više čini, bez trunke oklijevanja prodati većinu dionica Croatia osiguranja ne mareći što time prodaje i 31% hrvatskoga tržišta osiguranja. Nije li očito da vladajući političari, čak bez obzira na politički predznak, uspješno nastavljaju iscrpljivati Hrvatsku, osiromašivati građane, poticati iseljavanje, osobito obrazovanih mladih, i pospješivati izumiranje hrvatskoga naroda? Tko li je političarima dao mandat za takvo postupanje?

Ivan Miklenić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Htjelo se zasjeniti sve ono što se radilo na konferenciji u Neumu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako će dužnosnici ove stranke u državnom Vijeću ministara zatražiti istragu navodne afere s vrbovanjem selefija od hrvatske obavještajne agencije SOA-e nazivajući prikupljanje i objavu informacija paraobavještajnim djelovanjem unutar BiH s ciljem diskreditiranja skupa o ustavnim promjenama u Neumu na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mi smo zatražili da se o tome odmah očituje Vijeće ministara i institucije koje se bave sigurnošću u BiH. Tko je obmanuo javnost neka vrlo jasno odgovara”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

Po njegovim riječima, u BiH se zloporabe institucije sigurnosti te se objavljuju konstrukcije bez ikakva utemeljenja.
“Moramo do kraja iskorijeniti paradjelovanje jer je ono danas prisutno na svakom koraku u Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao kako takvo što izaziva zabrinutost.

“Kad kroz institucije države dadete doprinos da se kaže nešto za što nemate ama baš nikakva utemeljenja, onda se svi trebamo zabrinuti za sebe i svoju sigurnost”, dodao je. Naveo je kako smatra da se radi o čistim špekulacijama po kojima se u aferu navodnog podmetanja naoružanja selefijama bili uključeni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić, koji je i član HDZ-a BiH, konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te novinar Mato Đaković.

“Meni se čini da su to vrlo usmjereno koordinirane dezinformacije kako bi se napravio učinak u javnosti. Nedopustivo je da se špekulira s tim informacijama koje su objavljene uoči skupa u Neumu da bi se zasjenilo sve ono što smo radili na toj konferenciji”, dodao je Čović.

Po njegovim riječima slično paraobavještajno podzemlje je ubilo i doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara, čija je dvadeseta godišnjica atentata tijekom vikenda obilježena u Sarajevu.
“Činjenice se manje-više znaju. Parasustav je to napravio”, izjavio je čelnik najsnažnije hrvatske stranke u BiH.

Ivo Lučić: Mnogi se trude vratiti BiH u stanje arkadije i raja – stanje prije demokracije

Hrvatski mediji u BiH objavili su posljednjih dana fotografije na kojima zajedno sjede novinar Žurnala Avdo Avdić koji je u javnosti plasirao informaciju o navodnom podmetanju oružja selefijama od hrvatske SOA-e, u društvu s ministrom Draganom Mektićem koji je potvrdio da postoje takva optužbe, a za istim stolom je i šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić Osmica.

Mehmedagić je za vrijeme rata bio tjelohranitelj bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Alije Izetbegovića, a danas ga se smatra jako bliskim njegovom sinu i predsjedniku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću. Upravo su navode o navodnom djelovanju SOA-e razotkrili djelatnici OSA-a, u javnost plasirao novinar Avdić, a sve izjavama potkrijepio ministar Mektić.

(Hina)

 

Davor Dijanović: OSA i specijalni rat protiv Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uz pomoć ‘države’ ubijen je Jozo Leutar

Objavljeno

na

Objavio

Članovi obitelji Joze Leutara, nekadašnjeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i pripadnici Uprave policije federalnog MUP-a jučer su u Sarajevu molitvom, polaganjem vijenaca i cvijeća te paljenjem svijeća odali počast ovom hrvatskom dužnosniku koji je ubijen u atentatu prije dvadeset godina, a počinitelji i nalogodavci ni do danas nisu otkriveni i procesuirani, piše Večernji list BiH.

Uz spomen-ploču podignutu u sarajevskom naselju Ciglane u kojemu je Leutar živio i gdje je na njega i izvršen atentat postrojili su se pripadnici počasne postrojbe federalne policije, dok su članovi obitelji te bivši kolege polagali cvijeće i palili svijeće.

Među njima je bio i sin pokojnog doministra Ivica koji je podsjetio kako već dva desetljeća traje borba da se dozna istina o ovom zločinu.

AID-ov rukopis

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali.

Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima.

Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a eksplodirala podmetnuta naprava. Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života.

Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici. Uz Leutara je u automobilu bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat.

Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi.

Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći. Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju.

Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin.

Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića. Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

Lušija, Žilić …

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne.

No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani.

Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je ‘isposlovala’ prijave i suspenziju ovih dužnosnika.

Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Danas prijeti nastupanje zastare jer je prošlo dvadeset godina od zločina.

Obilježeno 20 godina od atentata na doministra policije Joze Leutara, počinitelji i dalje nepoznati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari