Pratite nas

BiH

Istjerivanje svojih interesa

Objavljeno

na

[dropcap]Z[/dropcap]a razliku od ranijeg razvlačenja, odgađanja i pokušavanja izbjegavanja raspisivanja referenduma na temelju potpisa Građanske inicijative »U ime obitelji«, vladajući su najednom promijenili svoju taktiku te je Hrvatski sabor u vrlo kratkom roku donio odluku o raspisivanju referenduma 1. prosinca ove godine. Promjenu politike – kako to javno i očituju istaknuti predstavnici vladajućih – ne treba tražiti u promjeni stava prema meritumu referenduma, nego u vremenskom tjesnacu u kojem treba donijeti ustavne promjene da bi se zaštitilo ono što je vladajućima posebno na srcu, a to je nastavak sofisticiranog opstruiranja europskoga uhidbenog naloga. Vladajući su i dalje spremni sve učiniti, progutati i promjenu Ustava koju može donijeti referendum, ali nisu spremni nepristranoj prosudbi prepustiti zločine komunističkog režima i odgovornost onih koji su u tim zločinima sudjelovali.Donošenje te odluke o raspisivanju referenduma na temelju Građanske inicijative »U ime obitelji« u Hrvatskom saboru izrodilo je dosada i nečuven govor mržnje i etiketiranje koji ne bi smjeli ostaviti ravnodušnim nijednog čovjeka kojem je makar minimalno na srcu poštivanje dostojanstva ljudske osobe i poštivanje drugačijega svjetonazora kao i slobode i prava na drugačiji svjetonazor. Predstavnik Hrvatske narodne stranke – Liberalnih demokrata (HNS-LD) u službenom govoru u sabornici 6. studenoga nazvao je građansku inicijativu u koju se uključilo više od 750 tisuća hrvatskih građana »prljavim pokretom« i na taj način teško uvrijedio sve potpisnike zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Zastrašujuće je što toliko netolerancije izbija iz te etikete zastupnika koji je odrastao u današnjoj Hrvatskoj, školovao se na Zagrebačkom sveučilištu i angažirao se u političkoj stranci koja u samom naslovu ima pojam »demokrata«. Koliki je to incident, najbolje bi se razumjelo kad bi takvu etiketu netko netolerantan prišio bilo kojoj manjinskoj skupini u hrvatskom društvu, a na što bi svi s pravom reagirali, od predsjednika države, preko parlamentarnih i drugih političkih stranka, udruga civilnoga društva do medija. Sada, kad je takvo nedopustivo etiketiranje upravljeno građanskoj inicijativi koja štiti višetisućljetnu vrednotu braka, takve su reakcije izostale, a mediji uglavnom nisu ni prenijeli javnosti te nesnošljive, svađalačke i mrziteljske riječi. Ako HNS-LD ima imalo stvarnoga demokratskoga duha u sebi, onda će se barem ograditi od toga pregrubog etiketiranja i govora mržnje.

Premda se treba radovati što je Hrvatski sabor odlučio da se konačno u Hrvatskoj provede referendum na zahtjev birača i da se na taj način nešto dogodi po volji većine, a mimo volje mnogih političara, i premda je potrebno da se što više birača odazove i pokaže kako stvarno diše većina u suvremenom hrvatskom društvu, ne smije se ispustiti pozornost prema svakodnevnim brigama, problemima i potrebama kao i prema neuspjesima vladajućih da odgovore elementarnim potrebama i vitalnim interesima svih članova hrvatskoga društva. Nitko u Hrvatskoj, ni stari ni djeca, a osobito mladi, ne mogu biti mirni nakon novoga potvrđivanja bolne istine da uz Grčku i Španjolsku najviše nezaposlenih mladih ljudi, bez obzira bili visoko obrazovani ili ne, ima Hrvatska. Ta činjenica povlači za sobom daljnje užasne posljedice: ti nezaposleni, osobito visoko obrazovani mladi, iskoristit će svaku priliku da napuste Hrvatsku i svoj kruh počnu zarađivati u drugim zemljama, a Hrvatska će ostati još starija, još bliže izumiranju, jer ti mladi neće ni pomišljati da u Hrvatskoj sklapaju brak, da u Hrvatskoj rađaju djecu. Nema ni glasa udruga civilnoga društva, nema medijskoga prostora ni novinarskih provokacija javnim osobama, nema oglašavanja opozicijskih političara i neparlamentarnih stranka, a kamoli kakva prosvjeda s jasnom porukom da mladi ljudi imaju ljudsko pravo na rad i na brak, da im se to pravo grubo krši politikom i politikantstvom nedefiniranja nacionalnih ciljeva i nedonošenja gospodarske strategije. U takvim okolnostima razumljiva je i procjena australskih znanstvenika da su baš Hrvati u Hrvatskoj najdepresivniji narod u Europi. Odgovorni za sve to mirno istjeruju svoje uske interese i ponašaju se kao da je sve u najboljem redu.

Tek u takvom kontekstu mogu se ispravno razumjeti riječi predsjednika Vlade kad je govorio o vjerojatnosti da MOL proda dionice INA-e, na koje Hrvatska ima pravo prvokupa, i rekao: »Radi se o nekoliko milijarda eura koje treba skupiti, a u takvu vrstu poslovnog avanturizma Vlada nema pravo ulaziti.« Te riječi jasno očituju da nema ni pomisli na to da se tako uspješna i strateška tvrtka uklopi u neku buduću hrvatsku gospodarsku strategiju i od njezina rada osigura što veća korist i za hrvatsko gospodarstvo, za državni proračun i za buduće zaposlenike. I ne pomišlja se da se isprave golemi propusti učinjeni i prilikom prve prodaje dionica, i kasnije prilikom predaje kontrolnog paketa pod čudnim okolnostima i još čudnije odricanje od plinskih polja Hayan i Aphamia u Siriji u koje je – kako u nedjelju 10. studenoga prenosi Novi list – INA prije dolaska MOL-a uložila oko milijardu dolara, a današnja im je vrijednost do 20 milijarda dolara. Vlada očito i ne želi pokušati okupiti domaći kapital, a istodobno će, kako se sve više čini, bez trunke oklijevanja prodati većinu dionica Croatia osiguranja ne mareći što time prodaje i 31% hrvatskoga tržišta osiguranja. Nije li očito da vladajući političari, čak bez obzira na politički predznak, uspješno nastavljaju iscrpljivati Hrvatsku, osiromašivati građane, poticati iseljavanje, osobito obrazovanih mladih, i pospješivati izumiranje hrvatskoga naroda? Tko li je političarima dao mandat za takvo postupanje?

Ivan Miklenić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Unsko-sanska županija (USK) dio je BiH u kojemu se koncentrira najveći broj ilegalnih migranata u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka zapadnim zemljama.

Dan nakon što je u improviziranom centru za smještaj ilegalnih migranata u Bihaću došlo do ozbiljnog fizičkog sukoba među migrantima, a napadnuti su i policajci koju su došli intervenirati – 10. listopada održan je sastanak operativnog štaba MUP-a s kojeg je još jednom poslan apel institucijama da se uključe u rješavanje problema, riješe smještaj migranata i pojačaju kontrolu granice, prvenstveno one sa Srbijom.

Iz MUP-a USK napominju kako usklopu Operativne akcije ‘Migrant’ svakodnevno prate i poduzimaju niz dodatnih mjera i aktivnosti u nastojanju da održe povoljno stanje javne sigurnosti kao i dosadašnji načina života stanovnika USK-a.

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je dio globalnog rata protiv kršćanske Europe

Upozoravaju kako su u borbi s nekontroliranim dolaskom migranata i njihovim boravkom u USK-u (prvenstveno u Bihaću i Velikoj Kladuši) prepušteni sami sebi.

Dodaju kako su više puta apelirali državne institucije i humanitarne organizacije za pomoć, međutim – bitnijih bitnijih pomaka u kontroli migrantske situacije i poboljšanja uvjeta smještaja migranata nije bilo.

Iznijeli su podatke da je od početka ‘migrantske krize’ na područje USK-a pristiglo ukupno 10.113 ilegalnih migranata, od čega najviše u Bihać.

U kolovozu ove godine stiglo je njih 1866, a u rujnu rekordan broj migranata – njih 2764. Gotovo trećina migranata nije imala osobnih dokumenata, nisu identificirani, a Služba za poslove sa strancima nije ih obrađivala iako im je to zakonska obveza, navode iz MUP-a USK.

Dodaju kako je najviše ilegalnih migranata došao iz Pakistana, Irana, Iraka i Afganistana, dok je manje njih ih Sirije, Bangladeša, Indije i drugih zemalja.

“Sa povećanjem broja ilegalnih migranata došlo je i do naglog pogoršanja sigurnosne situacije u Unsko-sanskom kantonu, prvenstveno Gradu Bihaću, odnosno do znatnog povećanja broja krivičnih dijela koja su počinjena od strane migranata (krađe, teške krađe na naročito drzak način, nasilničko ponašanje, narušavanje nepovredivosti doma, napad na službenu osobu, razbojništvo, silovanje, pokušaj ubojstva i sl.), a izvršena su sa većom dozom drskosti, zbog čega je kod stanovništva USK-a došlo do velikog nezadovoljstva i straha za vlastitu sigurnost”, napominju u MUP-u.

Dodaju kako su u nastojanju da “održe povoljno stanje sigurnosti do krajnjih granica iscrpili sve svoje ljudske i materijalno-tehničke resurse” te je upitno hoće li “u budućnosti biti efikasni”, prvenstveno u Gradu Bihaću.

“Zbog svega navedenog Uprava policije MUP USK-a TRAŽI od svih institucija, prvenstveno državnih ali i svih drugih nivoa vlasti, kao i međunarodnih humanitarnih organizacija, da se ODMAH uključe u rješavanje nastale situacije, te u roku od deset dana poduzmu konkretne mjere kako bi rasteretili USK od stalnog i povećanog pristizanja ilegalnih migranata i njihovom ravnomjernom raspoređivanju na čitavoj teritoriju BiH, te rješavanju adekvatnog smješaja samo ograničenom broju migranata koje naš Kanton može primiti, a prvenstveno u cilju zaštite i sigurnosti građana USK-a i njihove imovine reguliranih ustavima i zakonima u BiH”, stoji u priopćenju MUP-a.

 

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari